<?xml version="1.0" encoding="utf-8"?>
<document>
<s id="1">Možda postoji život u obliku jednoćelijskih organizama na Marsu ili ispod leda na jupiterovom mjesecu Evropa.</s>
<s id="2">Mogli bi poredati stotinu takvih zvijezda jednu do druge i tako poredane zauzimale bi istu širinu kao današnje Sunce.</s>
<s id="3">Nivo potrošnje određuje, preko interesa i potreba pojedinaca, ko i kako se troše plate i lična primanja i dohoci od vlasništva.</s>
<s id="4">Zemljina kora je veoma tanka ako je poredimo s debljinom ostalih slojeva u unutrašnjosti planete.</s>
<s id="5">2001: Odiseja u svemiru (1968) Arthura C Clarkea - Saturn i njegov sistem su središte radnje umjesto Jupitera.</s>
<s id="6">Osim toga, uočene su i prolazne strukture u B-prstenu, zapravo valovi gustoće uzrokovane prolaskom nekih od Saturnovih satelita.</s>
<s id="7">Broj sunčevih pjega koje vidimo se povećava i smanjuje u periodu od jedanaest godina.</s>
<s id="8">Mnogi sateliti su u međusobnoj rezonanciji: Mimas - Tetida (1:2), Encelad - Diona (1:2) i Titan - Hiperion (3:4).</s>
<s id="9">Tllus je opet ime za istu božicu ali u rimskoj mitologiji.</s>
<s id="10">One će izgorjeti.</s>
<s id="11">Kao i na Zemlji, međudjelovanje magnetosfere, atmosfere i sunčevog vjetra stvara veličanstveno polarno svjetlo.</s>
<s id="12">Što koji dan, što koji sastanak, ljubav sve vruća, oni mislili, čeznuli jedno za drugim ...</s>
<s id="13">Ili ćemo imati socijalnu pravdu i pravednu raspodjelu bogatstva?</s>
<s id="14">Nekada se vjerovalo da su Merkurov dan i godina iste dužine, i da je jedna strana planete uvijek okrenuta prema Suncu, a druga uvijek okrenuta od Sunca.</s>
<s id="15">Giuseppe Piazzi je 01. januara 1801. godine slučajno otkrio Ceres.</s>
<s id="16">Veoma je teško oponašati cjelokupnu privredu u laboratoriji.</s>
<s id="17">Radi lakšeg razumijevanja, lekcije će biti povezane.</s>
<s id="18">Da stojite na Fobosu, Mars bi bio ogromna pojava na nebu, nekada bi zauzimao čak 1/4 vidljive površine.</s>
<s id="19">U F-prstenu su otkrivena i područja gdje se prsten sastoji od više međusobno isprepletenih niti, što se smatra utjecajem satelita Prometej.</s>
<s id="20">Roboti su se čak i spustili na Mars 1971.</s>
<s id="21">Zatim se potrebno uložiti truda i rada, da bi se na kraju dobio čekić, kao halat u proizvodnji mnogih drugih proizvoda i dobara.</s>
<s id="22">Koja je vaša struka?</s>
<s id="23">Budući da je latinski jezik po pitanju vokabulara bogat, uz gramatiku učit ćemo riječi, kao i prevođenje tekstova.</s>
<s id="24">Postoje određene razlike u ova dva izgovora, npr. riječ rosa (ruža) po klasičnom izgovoru se izgovara kao rosa, a po tradicionalnom kao roza.</s>
<s id="25">Ona je odmah iznad fotosfere.</s>
<s id="26">Iako je Solovljev model koristio neoklasičnu funkciju proizvodnje gdje su kompetitivna tržišta igrala ulogu optimizacije, dugoročni ekonomski rast je određen tehnološkim progresom, za koji se pretpostavlja da je egzogen.</s>
<s id="27">I naš sistem je nastao u jednom ovakvom oblaku.</s>
<s id="28">Na bližoj strani kora je tanja i lavi je bilo lakše da dospije iz mjesečeve unutrašnjosti do površine.</s>
<s id="29">Primijetit će te da se izgled pokazivača miša mijenja kao maloprije.</s>
<s id="30">Međutim pažljivim posmatranjem saznalo se da je Merkurova rotacija nešto kraća od njegove godine.</s>
<s id="31">Kada postane bijeli patuljak Sunce neće imati više goriva.</s>
<s id="32">Medio tutisimus ibis - Sredinom je najbolje ići - Ovidije Medium tenuere beati - Sredine se drže blaženi Mel in ore fel in corde. - U ustima med, u srcu jed.</s>
<s id="33">Sljedeći članak: Mjesec</s>
<s id="34">Kakvi su utjecaji budžetskog deficita na inflaciju?</s>
<s id="35">U zoni ispupčenja plinovi su manje gusti.</s>
<s id="36">Kakav je bio Omer-efendija tako je i djecu svoju odgojio.</s>
<s id="37">Da ste na Marsu, on bi vas privlačio silom jakom kao dvije petine sile kojom vas privlači Zemlja.</s>
<s id="38">Najveće od tih ostrva zovemo kontinenti.</s>
<s id="39">Prema posljednjim istraživanjima, ovaj jezik ima najveću stopu rasta broja onih koji ga koriste i smatra se da će u dogledno vrijeme prestići i engleski jezik.</s>
<s id="40">Drugu četvrtinu godine prema Suncu je okrenuto ekvatorsko područje, s brzom izmjenom dana i noći, i tako dalje.</s>
<s id="41">Naučnici su zaključili da postoji život na Zemlji gdje god imamo makar malo vode.</s>
<s id="42">Naravno, ovo mora biti uradjeno na novo nastaloj liniji dijeljenja.</s>
<s id="43">ISBN 10: 9958636166, ISBN 13: 9789958636165 Slovo o hidžri, Izdavač: Kulturno-umjetničko udruženje "Sejfullah" Konjic, Konjic, 2005. godina.</s>
<s id="44">Tada se počne odbijati u različitim pravcima.</s>
<s id="45">Taj drugi sloj je mnogo topliji nego kora, a stijene u njemu su djelimično istopljene.</s>
<s id="46">Prije toga raste, i temperatura mu se povećava (milioni stepeni celzijusa).</s>
<s id="47">Uran je jedva vidljiv golim okom.Uran po ravni obiđe Sunce za 84 godine.</s>
<s id="48">Oko Sunca obiđe za 84,32 zemaljske godine.</s>
<s id="49">Svaku od ovih vrsta ćemo posebno i detaljno obraditi.</s>
<s id="50">Neočekivano rješenje Diem perdidi - Izgubio sam dan Dies diem docet - Dan dan poučava.</s>
<s id="51">Jug također ima veću nadmorsku visinu.</s>
<s id="52">Ti dugmadi su: (s lijeva na desno): Kliknite na bilo koji od njih tako da shvatite koliko mogućnosti postoji.</s>
<s id="53">U atmosferi Jupiterovo magnetsko polje je oko 100 puta veće od zemljinog.</s>
<s id="54">Većinu objekata u Kuiperovom pojasu je jako teško vidjeti kroz teleskope.</s>
<s id="55">Ako je npr. težina na lijevom tasu veća nego na desnom šipka koja drži tasove će se nagnuti na lijevu stranu.</s>
<s id="56">Još je James Clerk Maxwell 1857. godine dokazao da prstenovi ne mogu biti jedno tijelo, već bezbroj samostalnih čestica, što je kasnije dokazano spektroskopskim mjerenjima.</s>
<s id="57">Ipak, Saturnovo polje je neusporedivo slabije od Jupiterovog prvenstveno zbog manje količine vodljivog materijala ("metalni" vodik je mnogo dublje), pa je na rubovima planeta po jačini otprilike jednako magnetskom polju na površini Zemlje.</s>
<s id="58">Brojevi su riječi koje govore što je koje po redu, količinu čega i po koliko puta je nešto.</s>
<s id="59">Funkcija novca osim što olakšava razmjenu dobara i usluga, služi i kao sredstvo tezaurisanja bogatstva (štednje).</s>
<s id="60">Sunčeve pjege su tamne mrlje na Suncu, ali su one još uvijek svjetlije od munja na Zemlji.</s>
<s id="61">Posebno se to odnosi na podatke iz prošlosti.</s>
<s id="62">Širok je otprilike 1.300 kilometara.</s>
<s id="63">Abeceda latinskog jezika ima ukupno 24 slova i šest dvoglasa (diftonga).</s>
<s id="64">Najveći od njih se zove Caloris Basin.</s>
<s id="65">Vrijeme da fobos obiđe jedanput oko Marsa je oko 7 sati i 40 minuta (dakle koliko traje i njegov dan).</s>
<s id="66">Jezgro: Centar Sunca je veoma gust.</s>
<s id="67">Ako se sad vratimo na ranije objašnjenje o tri osnovna problema ekonomije: 1.</s>
<s id="68">Prečnik Mjeseca je oko 3.500 kilometara, dok je prečnik Zemlje oko 12.600 kilometara.</s>
<s id="69">Pita li se nekoga za njegov Ceterum censeo, pita ga se koji mu je važan cilj ili ciljevi u njegovom životu.</s>
<s id="70">Sadržaj: Uvod Izreke po abecednom redu</s>
<s id="71">On je pokazao da je sistem cijena i tržišta sposoban koordinirati ljude i preduzeća bez ikakvog centralnog upravljanja.</s>
<s id="72">Pogledajmo neke primjere: Silva, silvae, femininum-šuma ili skraćeno silva, -ae f. šuma Vidimo da je riječ silva nominativ jednine, silvae genitiv jednine, femininum rod imenice (o čemu ćemo više učiti u lekciji koja govori o prvoj deklinaciji) i prijevod riječi - šuma.</s>
<s id="73">Nekada davno, ljudi nisu shvatali da se svi objekti Sunčevog sistema okreću oko Sunca.</s>
<s id="74">Koliko imate godina?</s>
<s id="75">Postoji veza između saturnovih prstenova i satelita.</s>
<s id="76">Vjerovatno su vam objasnili da je to zato što se toplina diže u zrak.</s>
<s id="77">Zašto sunce ne otplovi i ostavi planete same?</s>
<s id="78">Danas je ponedjeljak. - Hoy es lunes.</s>
<s id="79">Astronauti putuju oko Zemlje, a neki od njih su se i spustili na Mjesec.</s>
<s id="80">Jedna varijacija ove teorije je da se mjesec raspao nakon sudara sa kometom.</s>
<s id="81">U središtu planete je jezgro napravljeno od željeza i nikla.Da su Zemlja i Mars iste veličine marsovo jezgro bilo bi manje od zemljinog.</s>
<s id="82">Dosta sunčevih plinova doseže i izvan fotosfere, a neki od tih plinova budu u velikom mlazu izbačeni na velike udaljenosti.</s>
<s id="83">Dijelovi površine Venere je sastavljena od velikih oblasti koje podsjećaju na kontinente na Zemlji.</s>
<s id="84">Među svim tim robama, zlato i srebro su ostali gotovo do danas.</s>
<s id="85">U ekonomiji moramo biti oprezni i praviti razliku između pozitivnih (činjeničnih) izjava i normativnih izjava (odnosno vrijednosnih sudova) Normativna ekonomija uključuje etičke propise i sudove o vrijednosti.</s>
<s id="86">Iako se objekti u našem Sunčevom sistemu čine kao sićušne tačkice kada ih gledamo sa Zemlje, ipak je jako bitno da što više saznamo o njima.</s>
<s id="87">Koliko je velik BU ?</s>
<s id="88">Vlade i preduzeća redovno objavljuju ogromne količine podataka koji mogu pomoći u analizi ekonomskog stanja na kvanititativni način.</s>
<s id="89">Primjer: 58 cincuenta y ocho 92 noventa y dos 47 cuarenta y siete U govoru se obično koristi samo prvih dvanaest rednih brojeva, a od tog broja naviše toga uobičajeno je koristiti glavne brojeve.</s>
<s id="90">Četvrtinu godine prema Suncu je okrenuto jedno od polarnih područja, pa se promjena noći i dana dešava samo u području ekvatora, sa Suncem potpuno na horizontu.</s>
<s id="91">Teneo te, Africa! - Držim te, Afriko! - Svetonije pripisao Cezaru Tertium non datur - Trećega nema Testis unus, testis nullus! - Jedan svjedok nikakav svjedok!</s>
<s id="92">Doprinos Adama Smitha je bio analiziranje načina na koji su tržišta organizirala ekonomski život i ostvarivala brz ekonomski razvoj.</s>
<s id="93">Engleski jezik je najrasprostranjeniji jezik na svijetu.</s>
<s id="94">Prvi dio je opruga a za nju je zakačen drugi dio - kuka (ili tas).</s>
<s id="95">To je ista toplina i svjetlost koju osjetimo i vidimo svaki dan od našeg Sunca.</s>
<s id="96">Primijenjene nauke Kolekcija članaka vezanih za primijenjene nauke</s>
<s id="97">Sloj u kojem pušu vjetrovi debeo je najmanje 2000 km, a simetrija koja je uočena između sjeverne i južne polutke sugerira da bi se vjetrovi mogli spajati negdje u unutrašnjosti.</s>
<s id="98">Saturn je jedan od najsvjetlijih objekata na nebu (iza Sunca, Mjeseca, Jupitera i Venere) pa je zato i poznat od davnina.</s>