<?xml version="1.0" encoding="utf-8"?>
<document>
<s id="1">Kae ʻoku ʻikai ʻilo ha tokotaha ko Kame ʻi he talatukufakaholo ʻo e folau ʻa Kae.</s>
<s id="2">Hokohoko ngaahi ʻakau; Vaʻa fekumi ngoue Vainī Tongan dictionary; C.M. Churchward Flowers of the Pacific island seashore; W.A. Whistler Ko e kupu ʻeni ko e potuʻi ia (stub). ʻIo, ko koe, kātaki tokoni mai ʻi hono ngāue fatu fakalahi.</s>
<s id="3">Naʻe feinga ia ke fakafoʻou ʻa e holongā tuʻi ʻo e Tuʻi Haʻatakalaua, kae naʻe ʻikai ikuna.</s>
<s id="4">Ko e fāʻonelua ko e ʻakau ʻiloa ia tuʻu ʻi he toafa ʻo Lapaha.</s>
<s id="5">Ko hono lahi ko e senitimita ʻe 23. ʻOku meimei tatau ʻene ʻasi mo e kulukulu.</s>
<s id="6">Ko e tongo ko e fuʻu ʻakau ia, tupu ʻi he tahi. tongo, Bruguiera gymnorrhiza, B. rheedii, B. conjugata tongo, tongolei, tongo taʻane, Rhizophora sp.</s>
<s id="7">Ko e haʻa ʻo e ʻuo moʻoni (malacostraca), ʻoku kau ki ai ʻa e fanga ʻuo mo e paka mo e hā fua.</s>
<s id="8">Ko Nukuleka ko e kiʻi kolo ʻi he tokelau ʻo e vahe hahake ʻo Tongatapu, tafaʻaki fangaʻuta ofi ki Makaunga.</s>
<s id="9">Ko hono lahi ko e senitimita ʻe 30, kapakau sm ʻe 71, hono fulufulu ʻoku tukumisi.</s>
<s id="10">Pea faifai pea foki atu ʻa Tonga ki Haʻamoa, pea ofo ʻa Sinilau pē ko e hā ʻoku ne tokotaha ai.</s>
<s id="11">Ko hono lahi ko e senitimita ʻe 40.</s>
<s id="12">Ko e manupuna kai kiki.</s>
<s id="13">Ko e ʻoketi hina (hingoa taʻefakalakanga)(mei he lea fakapilitānia) ko e fuʻu ʻakau siʻi ia, ko e ʻoketi, ʻomi ki Tongá ni, manakoa ʻi he ngaahi ngoue Tonga.</s>
<s id="14">Ka ʻi he maʻa ʻa e aho naʻe ai ʻe Kae ʻene fuʻu oho, he ko Sinilau e ʻoku nofo mai ʻi he matapa ʻo e alafolau.</s>
<s id="15">Tonga- Land, sea and people; Tonga research association, 2011; ISBN 9789829806215 Latitute longitute: 18°599 tonga 173°983 hihifo Ko e kupu ʻeni ko e potuʻi ia (stub). ʻIo, ko koe, kātaki tokoni mai ʻi hono ngāue fatu fakalahi.</s>
<s id="16">Ko e pato ko e manupuna ʻauhē ia ki Tongá ni. ʻOku ʻikai pau ʻoku moʻoni ʻene haʻu ki ai pe ʻikai, koeʻuhi ʻoku ʻikai ʻiloʻi ʻa e faʻahinga ʻi he konga ʻeni ʻo māmani.</s>
<s id="17">Ko e meʻa-moʻui-muʻa ʻi he saienisi ʻo e moʻui ko e taha pē ʻo e puleʻanga tuʻi ʻo e ngaahi meʻamoʻui ʻe 4 ʻoku fakatefito ki he ngaahi lokiʻimoʻui ʻoku lahi.</s>
<s id="18">Ko e tofiʻa ʻo e Tuʻi ʻo Tonga, ʻa ia ko e tuʻi fefine.</s>
<s id="19">Ko e tofiʻa ʻo Vahaʻi Latitute longitute: 18°606 tonga 173°941 hihifo Ko e kupu ʻeni ko e potuʻi ia (stub). ʻIo, ko koe, kātaki tokoni mai ʻi hono ngāue fatu fakalahi.</s>
<s id="20">'I he teautaʻu 15 ki he 17, na'e lahi hake ai e ngaahi tau fakalotofonua 'i he fonua.</s>
<s id="21">Naʻe kamata ʻa e ʻōfisi lī tohi ʻi Niuafoʻou ʻi 1886.</s>
<s id="22">Naʻa ne tukufolau ʻa hono kalia, tūkufua ki he ngaahi fonua taʻeiloa mo mamaʻo ʻaupito.</s>
<s id="23">Ko Fafā ko e kiʻi motu ia, ko e motu ʻuluaki ʻo e ʻotu motu ʻi he tokelau ʻo Tongatapu, ko e hoko ko Velitoa hihifo ia. ʻOku tuʻu ʻi ai ʻa e Fafā island resort.</s>
<s id="24">Ko e Langi Heketā ko e langi fungavaka ʻe tolu, ʻoku tuʻu ʻi he lotoʻā. ʻOku ofi, ʻi Afā ko e langi Moʻungalafa, maʻa e ʻofefine ʻo Tuʻitātui.</s>
<s id="25">Pea koe kau Siamane na'e fuofua omi 'o nofo i Ha'alaufuli.</s>
<s id="26">Kapau momoʻa ʻa e tahi, ʻoku pipiki ʻa ʻene afua mo Ngau. ʻOku tuʻu ʻa e kolo mo e hingoa tatau, ko Taunga (kolo) (18.741° S 174.014° W).</s>
<s id="27">Ko Loʻau ko e ʻeiki muli. ʻOku mahaloʻi ko e ʻeiki lahi mei Vaihi (Hawaiʻi) naʻe ʻiloa ko Lāʻau.</s>
<s id="28">Ko e fululupe ʻeni, ko e fuʻu ʻakau lahi ia, tupu ʻi ʻuta pē.</s>
<s id="29">Kae hono māʻolunga, ʻa ia ko e ʻeiki fakanofo, ʻoku toe siʻisiʻi ange ʻi he ʻeiki fakatoto, neongo heʻene maʻu mafai (pule). ʻOsi ʻene pongipongi, te ne ngāueʻaki ʻa e hingoa fakaʻeiki pē.</s>
<s id="30">Ko e kiu (pe kiu vaʻesiʻi ki he fakaʻehiʻehi maveuveu) ko e manupuna ʻoku ʻasi fakataʻu ʻi he Sēpitema ki ʻEpeleli, kā ʻoku lahi.</s>
<s id="31">Ko ia ʻa e ʻuhinga ʻo e hingoa fakatenetene ʻe taha. ʻOsi ʻa e ʻohofi ʻanga ʻi 1931, naʻe ngāueʻaki ʻa e ngaahi pōpao.</s>
<s id="32">Taimi ʻe niʻihi ko e poto ʻe taha ʻoku ʻomiʻi ki Tonga, ka ʻoku ʻikai fiemaʻu ia.</s>
<s id="33">'I he ene ulu na'e tupu mei ai 'a e akau oku melie 'a hono momona pea fakahingoa ia koe To (Sugar Cane), pea mei hono va'e na'e tupu mei ai 'a e akau oku kona 'a hono momona pea fakahingoa ia koe Kava.</s>
<s id="34">Pea naʻa nau folau he 5 ʻOkatopa 1837 ki Tongá ni, ka naʻe fakafisi heʻenau tūʻuta.</s>
<s id="35">Kā ʻosi he fakakaukau, ʻoku ʻi ai ʻa e tēvunga kula mo e tēvunga tea. ʻOku tatau (moʻoni pe ʻene ʻasi pē) mo e Etlingera cevuga (Seem.)</s>
<s id="36">E. Wood-Ellem, Queen Sālote of Tonga, Auckland university press, 1999 Ko e Tuʻipelehake ʻuluaki ʻo onopooni. ʻI he tala ʻe taha, ko Lātūholeva ko e fehuhu ʻo Filiaipulotu.</s>
<s id="37">Ko e akoʻanga: Ako māʻolunga ko Tupou, lotoʻā Nukunuku. ʻOku tuʻu ʻi ai ko e kolotau ko Hule. ʻOsi ʻene ikuna ʻi he tau ʻo Sānuali 1837, ko e kau toa ʻo Siaosi Tupou I, naʻa nau tāmateʻi ʻa e kakai kotoa.</s>
<s id="38">Ko Hikuleʻo ko e ʻotua tukufakaholo ia (ʻoku ui tēvolo he taimi ni), ko e ʻotua lahi ʻo Pulotu ia, pea mo e ʻotua ki he Tuʻi Tonga.</s>
<s id="39">Naʻe kamata ʻi ʻAokosi pea naʻa ne tupu mei he kilisitahi ki he fukahi moana ʻi Sēpitema 2006 (ʻi mui: 1984).</s>
<s id="40">English translation available: GO Stars over Tonga; ʻAtenisi, Nukuʻalofa 1990 Ko Matuʻanua ko e kiʻi motu siʻi ʻi he tokelau ʻo e motu lahi.</s>
<s id="41">Ko e tapaka (mei he lea fakapilitānia) ko e fuʻu ʻakau siʻi ia, ʻomi ki Tongá ni.</s>
<s id="42">Cornell University Press, 880; 2000; ISBN 0934797161 Ko e fonuamamala ko e fuʻu ʻakau lahi ia. ʻOku lahi ʻene tupu ʻi ʻEua. ʻOku ui foki ko e H. pedicellatus. ʻOku tohi foki ko e Omalanthus.</s>
<s id="43">Ko e ʻakau ʻomi mei ʻAmelika-loto ia.</s>
<s id="44">Ko e foʻui ko e fuʻu ʻakau lahi ia.</s>
<s id="45">Pea fanongo ai ʻa Kitea ʻoku ʻi ai ʻa e pango ʻi Hahake, pea mole ai ʻo ʻalu ki Hahake ʻo kumi ki ai.</s>
<s id="46">E.W. Gifford, Tongan Society, BPB museum bulletin 61, 1929</s>
<s id="47">(1) ʻE ʻikai siʻi ngofua ki ha taha ʻo e famili ʻo e Tuʻi ha taha ʻe faifai pea ngali hoko ki he Kalauni ke mali mo ha taha ʻoku ʻikai loto ki ai ʻa e Tuʻi.</s>
<s id="48">Ko hono lahi ko e senitimita ʻe 15.</s>
<s id="49">Ko Koloa ko e motu ʻi he hahake ʻo e motu lahi ʻo Vavaʻu, kae ko e motu, mo e kiʻi motu ʻi he vahaʻa, ko Uatoloa, ʻoku fehokohokotaki ki ai mo e lākanga.</s>
<s id="50">Ko e tofiʻa ʻo Nuku ia.</s>
<s id="51">Ko e kalavite ko ha meʻa ia ʻoku fakasino ʻi he lahi pe ivi — kau ai ʻa e ngaahi palanite, mo ngaahi fetuʻu — ʻoku ʻomi kinautolu ki ha taha kehe.</s>
<s id="52">Kapau ʻikai ha ʻuha, ko e fonua ʻoku mamate ia.</s>
<s id="53">Pa naʻa ne unu hono nima ʻi he tahi, pea naʻa ne tala ange: tau ʻi Fisi.</s>
<s id="54">Naʻe ohi ʻa Ngongo ʻe he ʻofefine ʻo e tuʻi ʻo ʻUvea pea naʻe ʻikai te tāmateʻi ʻa e toenga ʻo e kakai folau.</s>
<s id="55">Ko e matapā ʻeni naʻe ʻi ai ʻa Tauʻatevalu mo ʻene ongo māhangá.</s>
<s id="56">Ko Pulotu ko e feituʻu ia naʻe tauhi ai laumālie ʻo e houʻeiki kuo nau pekiá.</s>
<s id="57">Hono māʻolunga ko ʻe mita ʻe 540.</s>
<s id="58">Naʻe toe hano foha, ʻikai ʻoatu heni, kae ʻoku moʻui honau hako ko e Haʻa Ngata Motuʻa.</s>
<s id="59">Pea ʻalu ai leva ʻene ohu kava kia Sinilau, pea takanga ʻaki leva ʻe Sinilau.</s>
<s id="60">'Oku toe 'iloa 'a Tongá ni koe'uhi ko e fonua pē ia he Pasifiki kuo te'eki ai ke hoko ko ha kolonia ki ha toe fonua kehe.</s>
<s id="61">Ko e kau Fisi naʻe ʻomi kinautolu he ko kinautolu naʻa nau foʻu ʻe kalia ʻo Lāvaka, ʻa e Tavahikená.</s>
<s id="62">Ko e kau tuʻi ʻo Tonga, ko ʻenau telioʻanga ko Malaʻekula ia.</s>
<s id="63">Ko e kakala ʻiloa.</s>
<s id="64">Naʻe kole ʻe Aokatoa kia Tāufaʻāhau ke ne tokoni mai, ke ne ikuna.</s>
<s id="65">Kae Fatukimotulalo naʻe moʻui ia ʻi he taimi tau fakafonua.</s>
<s id="66">Naʻa ne hoko hake ki he lakanga Palesiteni ko e fetongi ʻo Rev Tōk ʻAlifaleti Malakai Mone.</s>
<s id="67">Mahalo pē ko Tupoumoheofo, ko e moheofo ia naʻe ʻikai ʻene fehuhu, kā ko ʻene fehuhu, ko ha fokonofo pē ʻo Pau, ko Inumofalefā ia.</s>
<s id="68">Ko Feletoa ko e kolo ia ʻoku tuʻu ʻi he tokelau ʻo e motu lahi ʻo Vavaʻu.</s>
<s id="69">Ka ko e meʻa fakafaingataʻa ʻaupito haʻane taʻakifuʻu, ʻa ia ʻoku fehiʻa ki ai ʻa e kolonitini.</s>
<s id="70">Ko e hingoa ʻo e lautohi ʻi hihifo ko Lōtolu ia.</s>
<s id="71">Kā mahalo pē ko e meʻa fakapolitikale pē.</s>
<s id="72">Naʻa ne foki ki he matātahi, ko Fanga Matakiʻata (ʻe lava ke ke mata ki ʻAta ʻi ai), pea naʻa ne kumi mo kumi ki he fefine ko ia.</s>
<s id="73">Naʻe ʻaʻahi ki ai ʻa e ʻeikivaka Semisi Kuki ʻi heʻene folau ʻo 1777.</s>
<s id="74">Pea na alea ai ke na tatali ʻoka huʻa mai ʻa e tahi pea na toki kakau ai.</s>
<s id="75">Ko e toenga ʻo hono kāinga naʻe moʻui ~1725.</s>
<s id="76">Naʻe ʻomi mei Kiupa, naʻe ʻikai fuoloa.</s>
<s id="77">Ko e Fanga-feʻatu ko e feituʻu ʻi he matātahi ʻo Talasiu ia, ʻoku puna ʻa e kiʻi vaitafe mei lalofonua ki tahi. ʻOku ofi ki he Vai-ko-Tālanga-mo-e-vale.</s>
<s id="78">Naʻe maʻu leva ʻe Salesi ʻa e konga fakaloto fonua kotoa ʻo Vaimalō, pea naʻa ne fakahingoa ʻa hono ʻapi ko Mohemolanga.</s>
<s id="79">Pea ko e mui, Ngata, naʻe hoko ia ko e kōvana ʻo vahe Hihifo pē, siʻi mo e masiva.</s>
<s id="80">Ko Hakauata ko e kiʻi motu ia, tuʻu ʻi he lotomālie ʻo Haʻapai, ofi ki Lofanga.</s>
<s id="81">Ko e hā hoʻomou tangí na?</s>
<s id="82">Ko Fātumu ko e kiʻi kolo ia ʻi he vahe hahake ʻo Tongatapu, tafaʻaki he Hala Liku ʻi he hahake ʻi he vahaʻa ʻo Haveluliku mo Lavengatonga.</s>
<s id="83">Ko e fuehina pe fuelalahi (Ipomoea) ko e fuʻu ʻakau siʻi mo e totolo ia. ʻOku lahi ʻene tupu ʻi he matātahi.</s>
<s id="84">Ko e matavivi (hingoa taʻefakalakanga, mei he lea fakaniuē) ko e fuʻu ʻakau siʻi ia.</s>
<s id="85">Ko e hingoa ‘o e kolo ni ʻoku pehē ʻe he talanoa ko e tupu mei he talatupuʻa .</s>
<s id="86">Gooa nofo noa ai be ho-egi iký te now fa tango toca-taha be he mahina gi he now feaoo-angi.</s>
<s id="87">Pea tala ange ʻe Sinilau ki he ongo tofuaʻa ke na ʻomai ʻo ʻomi ʻa Kae ki Tonga ni.</s>
<s id="88">FOKI http://forums.planet-tonga.com/viewtopic.php?t=31750&amp;start=0 Ko e fihoʻa ko e fuʻu ʻakau lahi ia.</s>
<s id="89">Taimi kotoa lolotonga ʻa e ngaahi kātoanga, ko e meʻaʻofa ʻo Leimātuʻa ko e ngaahi kapa pulu ia.</s>
<s id="90">Ko Suva ko e kolomuʻa ia ʻo Fisi.</s>
<s id="91">Ko e ʻatono ko e fuʻu ʻakau siʻi ia, ʻoku tupu ofi hi he ngaahi ano.</s>
<s id="92">Ko e tēvunga muli (hingoa taʻefakalakanga) ko e fuʻu ʻakau siʻi ia. ʻOku ʻomi mei ʻĒsia tongahahke mo Mikolonisia, ko ia ai ʻoku ʻikai hano hinga fakatonga, kā ʻene ʻasi ʻoku meimei tatau mo e tēvunga.</s>
<s id="93">Ko hono ʻuhinga tatau: fakasaienisi: Pedilanthus tithymaloides (L.)</s>
<s id="94">Ko e tofiʻa ʻo e puleʻanga ʻo Tonga, mo e tofiʻa ʻo Tuʻihaʻateiho mo ha tofiʻa ʻo e tuʻi.</s>
<s id="95">Kae mahalo pē ʻoku fehalaʻaki ia mo ʻAta ʻi he tonga mamaʻo.</s>
<s id="96">Latitute longitute: 21°128 tonga 175°145 hihifo Ko e kupu ʻeni ko e potuʻi ia (stub). ʻIo, ko koe, kātaki tokoni mai ʻi hono ngāue fatu fakalahi.</s>
<s id="97">Ko Tueʻia ko e motu siʻisiʻi pē ia ʻi he tahi hahake ʻo Vavaʻu, ofi ki Okoa.</s>
<s id="98">Latitute longitute: 20°016 tonga 174°764 hihifo Ko e kupu ʻeni ko e potuʻi ia (stub). ʻIo, ko koe, kātaki tokoni mai ʻi hono ngāue fatu fakalahi.</s>