<?xml version="1.0" encoding="utf-8"?> <document> <s id="1">Iha tinan 2015 total populasaun hamutuk 524.</s> <s id="2">Kaibada (iha lia-portugés: Caibada) suku ida iha Timór Lorosa'e.</s> <s id="3">Córdoba Club de Fútbol oficial/españól Kampung Alor (iha lia-portugés: Kampung Alor) suku ida iha Timór Lorosa'e.</s> <s id="4">Iha tinan 2015 total populasaun hamutuk 1208.</s> <s id="5">Tan ne'e dalabarak ita asisti no rona aktividades kulturais barak mak hala'o husi parte rua ne'e.</s> <s id="6">Rezervas gas naturál nian El Serrablo nian (iha Ueska) entre relevantes liután Europa nian.</s> <s id="7">Tasi Filipinas no Tasi Sulawesi hela iha nordeste, ho Tasi Andaman iha norueste.</s> <s id="8">Badahuluk kompetisaun ne'e rasik realiza iha Tinan 2009 hodi komemora tinan sanulu ba Referendo Timor Lorosa'e nian, 1999.</s> <s id="9">Iha tinan 2015 total populasaun hamutuk 1788.</s> <s id="10">Suku ne'e iha postu administrativu Balibó (munisípiu Bobonaru).</s> <s id="11">Iha tinan 2015 total populasaun hamutuk 438.</s> <s id="12">Marsu fulan terseiru (3) iha tinan.</s> <s id="13">E-Dicionário de Termos Literários.</s> <s id="14">Adisionalmente, liu un kuartu husi ONG sira ne'e maka internasional – dala barak konsentra ba hari'i kapasidade liu husi edukasaun no formasaun, no mos servisu saude no dezenvolvimentu komunidade nian.</s> <s id="15">Um bom exemplo da aceitação popular do português é o facto de 70% dos apelidos e 98% dos nomes próprios dos timorenses serem, ainda hoje, portugueses.</s> <s id="16">Printer hanesan komponente fisiku hardware output nia ne'ebe nia funsaun atu cetak ka print sai dokumentos ka imagem ne'ebe ita input ka hatama tiha ona iha komputador laran.</s> <s id="17">Iha Lizboa Tribunal Militar hala'o ninia julgamentu maski nia la iha, no fó-sai kondenasaun ba nia.</s> <s id="18">Ho populasaun 1.894 (2010).</s> <s id="19">Konkluzaun husi projetu remodelasaun no modernizasaun rede husi loja 18 TT nian ne'ebé namkari hela iha nasaun ne'e tomak.</s> <s id="20">Iha roda kapoeira nia klaran capoeirista sira koko hodi joga hasoru malu, roda ne'e halo husi tokadór sira ne'ebé toka instrumentu oioin husi Áfrika no hananu, aleinde kompañeiru sira seluk ne'ebé basa liman no kanta refraun iha koru.</s> <s id="21">Timor-Leste/ Biografia do Presidente Nicolau dos Reis Lobato Valparaíso ne'e sidade Xile. municipalidaddevalparaiso.cl - ho no lia español. ciudaddevalparaiso.cl - ho no lia español.</s> <s id="22">Iha tinan 2015 total populasaun hamutuk 4492.</s> <s id="23">Maibe iha fula Desembro 2006, versaun foun ne'ebé la'os iha etapa beta tan.</s> <s id="24">1927 - Nia tama revolta 7 Fevereiru nian, iha Lizboa.</s> <s id="25">Lelalai (iha lia-portugés: Lelalai) suku ida iha Timór Lorosa'e.</s> <s id="26">Entretantu nia deskobre katak nia iha moras todan ida ne'ebé la bele kura (eskleroze laterál amiotrópika) ne'ebé estraga neineik múskulu sira hotu, no ikusliu nia mate iha ospitál sidade Setubal nian iha dadeer-saan iha loron-23 fulan-Fevereiru 1987.</s> <s id="27">Sítiu ofisiál Emília Maria Valeria Pires, moris iha 1961 iha Rairobo (subdistriktu Atabae, distriktu Bobonaru).</s> <s id="28">Hanesan fatin ne'ebé estratéjiku, Tasi-Tolu moos sai hanesan terminal kapital Dili nian no iha moos eskola, merkadu, ospitál no loja.</s> <s id="29">Soibada vila ida iha suku Fatumakerek, Manlala ho Leo-Hat (Postu administrativu Soibada), Timór Lorosa'e nian.</s> <s id="30">Maria nu'udar membru husi bankada FRETILIN, no simu kargu nu'udar Sekretária Parlamentu Nasional.</s> <s id="31">Intelektuál badinas, durante tinan barak nia laran nia sai Prezidente Sociedade da Língua Portuguesa nian.</s> <s id="32">Mónaku maka rai Europa nian.</s> <s id="33">Governu Fortaleza - ho lia-portugés.</s> <s id="34">Sítiu ofisiál Lausi (iha lia-portugés: Lauisi) suku ida iha Timór Lorosa'e.</s> <s id="35">Aileu sidade ida iha Timór Lorosa'e.</s> <s id="36">Iha tinan 2015 total populasaun hamutuk 5438.</s> <s id="37">Suku Abani iha aldeia rua mak hanesan: Haemnanu (Haumnani), Naetuna, Passabe.</s> <s id="38">Edimburgu (Edinburgh) sidade kapitál rai-Eskósia nian.</s> <s id="39">Heiß umfehdet, wild umstritten, Liegst dem Erdteil du inmitten Einem starken Herzen gleich.</s> <s id="40">Antes ne'e utilizador husi serbisu ne'e bele post sira nia jornal ka diario iha servidor seluk, liuhusi FTP to dia 1 Maio 2010.</s> <s id="41">Remexio mak sai sidade kapitál ba postu administrativu Remexio (Munisípiu Aileu).</s> <s id="42">Renovasaun refere la troka ba sasan balun ne'ebé mak iha forte ne'e tamba konsidera sasan sira ne'e sai hanesan imagen importante husi nasaun Portugal nian.</s> <s id="43">Ainaru (iha lia-portugés Ainaro) mak sai munisípiu inan ba Timór Lorosa'e.</s> <s id="44">Css mak lain Style Sheet ne'ebe uza hodi fo modelu ba document.</s> <s id="45">Iha tinan 1992 presiza hein tan hodi haré pasu ida tuir mai, desidi di'ak liu tan ho sentidu ba aumentu efektivu koperasaun ekonómika rejionál nian, ho asesu nebe fásil liu ba merkadu husi paíz sira seluk.</s> <s id="46">Regina nu'udar repesentante feto iha kapital Dili ba Partidu Libertasaun Popular (PLP) no mós nu'udar Diretora ba Departementu Assistênsia Sosiais Saúde ba Câmara de Coméricio Indústria Timor Leste (CCI-TL).</s> <s id="47">Nia mate iha Tropa Indonézia nia liman (TNI) iha loron 31 fulan Dezembero 1978.</s> <s id="48">Dezenvolvimentu entre modelu foun ne'e hahu iha fulan Jullo 2004, maske mak dalaruma prototipe seluk ne'ebe mak lao ona ba oin antes ne'eba.</s> <s id="49">Suku Lihu iha aldeia rua mak hanesan: Camalpun, Camalraehei, Hi, Raeudu.</s> <s id="50">Komentadór balun nota katak indústria, iha insentivu finanseiru ida atu atualiza devices sira, hanesan falta aktualizasaun ba devices eziste halo sosa foun sira, hanoin deskreve hanesan "hasaʼe".</s> <s id="51">Ema kesar katak metodu distribuisaun ba aktualizasaun mak komplikadu tanba de'it manufacturers no karreira iha dezeñu neʼe dalan.</s> <s id="52">Iha tinan 2007, 8 300 000 vizitante iha Louvre.</s> <s id="53">Dinamarka (iha dinamarkés: Danmark) maka rai Europa nian.</s> <s id="54">Iha Timór no rain seluk ema gosta hemu kafé-laku, ne'ebé halo ho kafé-musan ne'ebé laku han no tee tiha.</s> <s id="55">Saida mak FOSS?</s> <s id="56">Suku Fatukahi iha aldeia rua mak hanesan: Cledic, Fatubessi, Fatuboe, Fatumutin, Fuquiran.</s> <s id="57">Iha eskola refere estudante sira aprende barak liu kona ba teknika inklui mos materia balu ne'ebe eskola sekundaria jeral seluk iha.</s> <s id="58">Vantagem husi Utilizasaun internet nian mak hanesan: 1.</s> <s id="59">Iha tinan 2015 total populasaun hamutuk 1280.</s> <s id="60">Iha tinan 2015 total populasaun hamutuk 3150.</s> <s id="61">Balun developers Google Android hinted katak "ekipa Android mak atu fó-han ho prosesu ne'e," tanba sira ekipa ki'ik oan ida, no iha servisu ne ' ebé urjente liu atu halo kona-ba Android.</s> <s id="62">Husi kedas sékulu XIX, jezuíta sira iha Soibada tradús tiha parte balu husi Bíblia ba tetun.</s> <s id="63">Pengembangan Aplikasi Pengendalian Skripsi Berbasis Android Untuk Mahasiswa Dan Dosen, peskiza husi Yana Nuryana, Asri Mulyani iha Sekolah Tinggi Teknologi Garut Jl.</s> <s id="64">Maria remata estudo ho lisensiada Agronomia.</s> <s id="65">Populasaun nebee koalia lian makasae mak hanesan suku Alawa Leten, Alawa Kraik, Defawase, Samalari, Haekoni, Uakala, Larisula ho Lavateri.</s> <s id="66">Ita hanoin deit katak iha numeru ida maka apresiavel husi dimensaun familia ne'ebe ki'ik -- tanba ema sira ne'e moris mesak.</s> <s id="67">Kompetisaun ne'e inklui Mane no mós Feto.</s> <s id="68">Seriu hanesan mos maka falta kapasidade husi ema ne'ebé maka serbisu: kualidade ema nian ne'e variavel tebe-tebes no barak maka persiza formasaun kontinuada.</s> <s id="69">Speaker hanesan komponente fisiku husi hardware output nia ne'ebe nia atu fo sai musika ka video ne'ebe ita input iha komputador laran, depois ita loke ka play nia fo sai son ka lian ou suara hodi fasil ba atu rona.</s> <s id="70">Fronteira entre sistema rua ne'e liña entre Villores no Alkalá de Xivért (ho lia-valensianu Alcalà de Xivert no lia-kastellanu Alcalá de Chivert).</s> <s id="71">Iha tinan 2015 total populasaun hamutuk 4972.</s> <s id="72">Suku oioin hetan destruisaun.</s> <s id="73">Suku ne'e iha postu administrativu Atabae (munisípiu Bobonaru).</s> <s id="74">Iha tinan 2015 total populasaun hamutuk 744.</s> <s id="75">Iha tinan 2015 total populasaun hamutuk 1632.</s> <s id="76">Iha tinan 2015 total populasaun hamutuk 5838.</s> <s id="77">Funu foin hotu, administrasaun portugés tama atu ukun fali Timór, no Ruy Cinatti mai serbisu nu'udar sekretáriu no xefe-gabinete ba governadór Timór nian, naran Óscar Ruas.</s> <s id="78">4.1.Desvantajen Rede/ Lina Wireline Desvantajem rede/lina wireline iha oin ha'at; 1. Sukat no halo fatin ba kabel neebe laiha, 2. Tempu aumenta kleur, 3. Aumenta fatin rede/lina la pernamen, 4. Persisa osan hodi hadia rutin.</s> <s id="79">Depois, iha Perth, grupu kuaze tomak (Gil, São, João Paulo Madeira, Betinho no Grace) pasa sira-nia tempu iha kampu-refujiadu, hodi tulun sira iha-ne'ebá.</s> <s id="80">Tan ne'e lian tetun sai tiha hanesan pilar ida ba identidade nasionál ho kulturál Timór nian.</s> <s id="81">Iha rai Arábia Saudita, ema sira bandu hodi selebra Loron Santu Valentino, tamba sira rekonhese loron ida-ne'e nu'udar Europa (ida ne'ebe la'os islam) sira nia loron.</s> <s id="82">Iha loron 20 fulan setembru tinan 2001 Nia hetan nomeasaun husi FRETILIN nu'udar Ministru Saúde iha Governu Tranzisaun II nian.</s> <s id="83">Suku Asumau iha aldeia rua mak hanesan: Aimerahun, Fatumanaro, Leroliça.</s> <s id="84">Karik prosesso demokratiku hahu a dezenvolve kualidades hira ne'e, Timor-Leste sei hamtuk ho nasaun sira seluk iha mundu laran inkorpora importansia prosesu ne'e ba sira nia haree ba mundu.</s> <s id="85">Faturasa (iha lia-portugés: Faturasa) suku ida iha Timór Lorosa'e.</s> <s id="86">Hanesan mos simbolos Portugal nian hosi prosessu politikus tempu uluk nian, vota sai nudar buat konkretu iha moris ema Timor-Leste nian.</s> <s id="87">Lian ida-ne'e nia hun mai husi austronézia no hatama mos liafuan barak husi lian portugés no lian malaio.</s> <s id="88">Lekidoe mak sai sidade kapitál ba postu administrativu Lekidoe (Munisípiu Aileu).</s> <s id="89">Estreou iha dili iha 17 setembru de 2013.</s> <s id="90">Fatin likisa hanesan fatin turistiku neebe maka atrai estrangeiju sira ba vizita.</s> <s id="91">Ne'e hatudu katak, hanesan Júpiter, planeta soi fonte enerjia nian iha laran.</s> <s id="92">Populasaun aprosimadamente 4 000 000 000.</s> <s id="93">Iha tinan 2015 total populasaun hamutuk 811.</s> <s id="94">Hetan nomeasaun husi Papa Francisco hodi sai nu'udar bispu foun Dili hodi troka Matebian Alberto Ricardo da Silva.</s> <s id="95">Hərə bir qəhrəman oldu!</s> <s id="96">Tamba iha ne'eba fatin neebe mak halo labarik sira kontenti hela deit, tamba hetan labarik barak neebe diferenti, halo sira konese malu diak liu tan.</s> <s id="97">Iha tinan 2015 total populasaun hamutuk 14350.</s> <s id="98">Timór Lorosa'e, hanesan nasaun foun, presija tebes enerjia husi foinsa'e sira atu bele haburasdame, estabilidade, mudansa, no konservasaun meiu ambiente.</s>