Blagdani i spomendani u Republici Hrvatskoj propisani su Zakonom o blagdanima, spomendanima i neradnim danima u Republici Hrvatskoj.[1]
Hırvatistan'daki tatiller ve anma günleri, Tatiller, Anma Günleri ve Çalışma Dışı Günler Yasası tarafından düzenlenmektedir. [1]
Blagdani
Resmi tatiller
Na mrežnim stranicama Hrvatskog sabora, kao važni nadnevci, koji nisu spomendani, istaknuti su:
Hırvatistan Parlamentosu'nun internet sitesinde bahsedilmeyen önemli tarihler şunlardır:
22. prosinca – Božićni Ustav – prvi Ustav Republike Hrvatske (1990.); 19. svibnja – Referendum o hrvatskoj samostalnosti (1991).
22 Aralık - Noel Anayasası - Hırvatistan Cumhuriyeti'nin ilk Anayasası (1990) 19 Mayıs - Hırvat bağımsızlığı referandumu (1991) 28 Mayıs - Hırvatistan Silahlı Kuvvetleri Günü ve Hırvat Ordusu Günü (1991)
U dane blagdana u Republici Hrvatskoj se ne radi.
Hırvatistan'da resmi tatil günlerinde çalışma yapılmaz.
Blagdani u Republici Hrvatskoj su:
Hırvatistan'daki resmi tatiller şunlardır:
Nova godina – 1. siječnja Bogojavljanje ili Sveta tri kralja – 6. siječnja Uskrs i Uskrsni ponedjeljak Tijelovo Praznik rada – 1. svibnja Dan državnosti – 30. svibnja Dan antifašističke borbe – 22. lipnja Dan pobjede i domovinske zahvalnosti i Dan hrvatskih branitelja – 5. kolovoza Velika Gospa – 15. kolovoza Svi sveti – 1. studenoga Dan sjećanja na žrtve Domovinskog rata i Dan sjećanja na žrtvu Vukovara i Škabrnje – 18. studenoga Božić – 25. prosinca prvi dan po Božiću, Sv. Stjepan – 26. prosinca
Yeni Yıl - 1 Ocak Epifani veya Kutsal Üç Kral - 6 Ocak Paskalya Yortu İşçi Bayramı - 1 Mayıs Devlet Günü - 30 Mayıs Antifaşizm Mücadele Günü - 22 Haziran Zafer Günü - 5 Ağustos Meryem'in Göğe Çıkışı - 15 Ağustos Azizler Günü - 1 Kasım Vukovar ve Škabrnja Kurbanlarının ve Vatan Savaşı Kurbanlarını Anma Günü - 18 Kasım Noel - 25 Aralık Noel'den sonraki ilk gün, St. Stephen - 26 Aralık
U dane vjerskih blagdana pripadnici pojedinih vjeroispovijesti u Republici Hrvatskoj imaju pravo na neradni dan, i to:
Dini bayramlarda, Hırvatistan'daki belirli dinlerin mensupları, aşağıdaki şekilde çalışılmayan bir gün hakkına sahiptir:
kršćani koji slave blagdan Božića na dan 7. siječnja toga dana kršćani koji slave blagdan Uskrsa prema julijanskom kalendaru na dan Uskrsnog ponedjeljka pripadnici islamske vjeroispovijesti koji slave blagdane Ramazanski bajram i Kurban-bajram jedan dan prema svom izboru za svaki od tih blagdana pripadnici židovske vjeroispovijesti koji slave blagdane Jom kipur i Roš hašanu jedan dan prema svom izboru za svaki od tih blagdana
7 Ocak'ta Noel'i kutlayan Hıristiyanlar Jülyen takvimine göre Paskalya bayramını kutlayan Hristiyanlar Ramazan ve Kurban bayramlarını kutlayan İslami inancın mensupları(her biri için herhangi bir gün seçebilme hakkı var) Yom Kippur ve Roş Aşana bayramlarını kutlayan Yahudi inancı mensupları(her biri için herhangi bir gün seçebilme hakkı var)
Spomendani
Anma günleri
Spomendani u Republici Hrvatskoj su:
Hırvatistan'daki anma günleri şunlardır:
9. siječnja – Dan sjedinjenja Međimurja s maticom zemljom Hrvatskom (1919.) 15. siječnja – Dan međunarodnog priznanja Republike Hrvatske (1992.) i Dan mirne reintegracije hrvatskog Podunavlja (1998.) 15. ožujka – Dan osnivanja Narodne zaštite u Republici Hrvatskoj (1991.) 30. travnja – Dan pogibije Zrinskog i Frankopana (1671.) 9. svibnja – Dan Europe i Dan pobjede nad fašizmom nedjelja najbliža 15. svibnju – Dan spomena na hrvatske žrtve u borbi za slobodu i nezavisnost 25. lipnja – Dan neovisnosti 23. kolovoza – Europski dan sjećanja na žrtve totalitarnih i autoritarnih režima – nacizma, fašizma i komunizma 30. kolovoza – Dan sjećanja na nestale osobe u Domovinskom ratu 25. rujna – Dan donošenja Odluke o sjedinjenju Istre, Rijeke, Zadra i otoka s maticom zemljom Hrvatskom (1943.) 8. listopada – Dan Hrvatskoga sabora
9 Ocak - Međimurje'nin anavatan Hırvatistan ile birleşme günü (1919) 15 Ocak - Hırvatistan'ın Uluslararası Tanınma Günü (1992) ve Hırvatistan Tuna Bölgesi'nin Barışçıl Yeniden Entegrasyon Günü (1998) 15 Mart - Hırvatistan'da Ulusal Korumanın Kuruluş Günü (1991) 30 Nisan - Zrinski ve Frankopan'ın ölüm günü (1671) 9 Mayıs - Avrupa Günü ve Faşizme Karşı Zafer Bayramı 15 Mayıs'a en yakın Pazar - Özgürlük ve bağımsızlık mücadelesindeki Hırvat kurbanları Anma Günü 25 Haziran - Bağımsızlık Günü 23 Ağustos - Totaliter ve Otoriter Rejim Kurbanları İçin Avrupa Anma Günü 30 Ağustos - Vatan Savaşında Kayıp Şahısları Anma Günü 25 Eylül - Istria, Rijeka, Zadar ve adaların anavatan Hırvatistan ile birleştirilmesine ilişkin Karar Günü (1943) 8 Ekim - Hırvatistan Parlamentosu Günü
Ostalo
Diğer
Selma Selman (Bihać, 1991.) je bosanskohercegovačka i američka likovna, medijska i performance art umjetnica, romskog porijekla, a koja djeluje i kao kulturna i socijalna aktivistkinja, živi i radi između Bihaća i NYC, SAD.
Selma Selman (Bihac, 1991), kültürel ve sosyal aktivist olarak hareket eden, Bihac ve NYC, ABD arasında yaşayan ve çalışan Roman kökenli, Bosnalı ve Amerikalı bir sanat, medya ve performans sanatçısıdır.
Rođena je u Bihaću i odrasla u romskom naselju.
Bihać'ta doğdu ve bir Roman yerleşiminde büyüdü.
Studirala je slikarstvo na Likovnoj akademiji u Banja Luci.
Banja Luka'da Güzel Sanatlar Akademisi'nde resim eğitimi aldı.
Sudjelovala je na Ljetnoj akademiji u Salzburgu (mentor Tania Bruguera) te u jednogodišnjem Roma Graduate Preparation Programu Central European University u Budimpešti, a magistriral transmedije, vizualne i izvedbene umjetnosti na Sveučilištu Syracuse.[1][2]
Salzburg'daki Yaz Akademisi'ne (akıl hocası Tania Bruguera) ve Budapeşte'deki Orta Avrupa Üniversitesi'nin bir yıllık Roma Lisansüstü Hazırlık Programına katıldı ve Syracuse Üniversitesi'nden transmedya, görsel ve sahne sanatları alanında yüksek lisans derecesi elde etti.[1][2]
Radi u raznovrsnim klasičnim i suvremenim medijima, tehnikama i sa novim tehnologijama.
Çeşitli klasik ve modern medya, teknikler ve yeni teknolojilerle çalıştı.
Posebno je vezana uz materijale iz skupljačkih praksi roma i recikliranje, ali i destruktivnost.
Özellikle Roman toplama uygulamaları ve geri dönüşümünden elde edilen malzemelerin yanı sıra yıkıcılıkla da ilgilendi.
Kroz svoju umjetnost propituje tjelesnost, te pozicije roma, žena, migranata u procesima diskriminacije i emancipacije.[3][4]
Sanatı aracılığıyla Romanların, kadınların ve göçmenlerin ayrımcılık ve özgürleşme süreçlerindeki fizikselliğini ve konumlarını eleştirdi.[1][2]
Prvu samostalnu izložbu "Me postojisarav – Postojim – I exist" nastalom u suradnji sa kustosicom Jasminom Tumbaš imala je 2016. u Bufallo (država New York).[5] Aktivno izlaže i sudjeluje u festivalima, te je osvojila veliki broj nagrada.[6] Osnivačica je organizacije 'Marš u školu' koja uspješno stipendira mlade romkinje, te stimulira i pomaže mlade rome da idu u školu.
Küratör Jasmina Tumbaš ile birlikte 2016 yılında Bufallo'da (New York) ilk kişisel sergisi "Ben postojisarav - Postojim - Ben Varım"ı açtı.[1] Festivallere aktif olarak katıldı ve bu festivallerde çok sayıda ödül kazandı.[2] Genç Roman kadınlara başarıyla burs sağlayan ve genç Romanları okula gitmeleri için teşvik eden ve onlara yardım eden 'March to School' örgütünü kurdu.
Selman se smatra omiljenom i najpoznatijom mladom umjetnicom Bihaća i BiH, nakon što je osvojila prestižnu nacionalnu nagradu Zvono.[7]
Selman, prestijli ulusal Zvono ödülünü kazandıktan sonra Bihaća i BiH'in en sevilen ve en ünlü genç sanatçısı olarak kabul edildi.[3]
Izvori
Kaynakça