# bsn/Barasana-NT.xml.gz
# cjp/Cabecar-NT.xml.gz


(src)="b.MAT.1.1.1"> Jesús ñacami “ Rotimu̶orũ̶gõru̶cu̶ja mu̶ ” yigu̶ , Dios ĩ cõar ' i , Abraham ñamasir ' i , to yicõari , U̶ju̶ David ñamasir ' i jãnami .
(src)="b.MAT.1.1.2"> Tire mu̶a masisere bojagu̶ ñari , ĩ ñicu̶a vãmere mu̶are gotigu̶agu̶ yaja yu̶ .
(src)="b.MAT.1.1.3"> Ado bajiro vãme cu̶timasiñujarã ĩna :
(trg)="b.MAT.1.1.1"> Jesucristo David yäbei , Abraham yäbei , je wätsikiwa̱k wa kie äyëí yöle rä jikäi :

(src)="b.MAT.1.2.1"> Abraham ñamasir ' i macu̶ ñamasiñuju Isaac .
(src)="b.MAT.1.2.2"> Isaac macu̶ ñamasiñuju Jacob .
(src)="b.MAT.1.2.3"> Jacob macu̶ ñamasiñuju Judá .
(src)="b.MAT.1.2.4"> To yicõari , gãjerã ĩ bederã quẽne ñamasiñujarã .
(trg)="b.MAT.1.2.1"> Abraham te Isaac wätsikiwa̱ , Isaac te Jacob wätsikiwa̱ , Jacob te Judá irä iel wa irä wätsikiwa̱ .

(src)="b.MAT.1.3.1"> Judá rĩa Fares , to yicõari , Zara ñamasiñujarã .
(src)="b.MAT.1.3.2"> Ĩna jaco ñamasiñuju Tamar .
(src)="b.MAT.1.3.3"> Fares macu̶ ñamasiñuju Esrom .
(src)="b.MAT.1.3.4"> Esrom macu̶ ñamasiñuju Aram .
(trg)="b.MAT.1.3.1"> Judá te Tamar da Fares irä Zara irä wätsikiwa̱ .
(trg)="b.MAT.1.3.2"> Fares te Esrom wätsikiwa̱ , Esrom te Aram wätsikiwa̱ .

(src)="b.MAT.1.4.1"> Aram macu̶ ñamasiñuju Aminadab .
(src)="b.MAT.1.4.2"> Aminadab macu̶ ñamasiñuju Naasón .
(src)="b.MAT.1.4.3"> Naasón macu̶ ñamasiñuju Salmón .
(trg)="b.MAT.1.4.1"> Aram te Aminadab wätsikiwa̱ , Aminadab te Naasón wätsikiwa̱ , Naasón te Salmón wätsikiwa̱ .

(src)="b.MAT.1.5.1"> Salmón macu̶ ñamasiñuju Booz .
(src)="b.MAT.1.5.2"> Ĩ jaco ñamasiñuju Rahab .
(src)="b.MAT.1.5.3"> Booz macu̶ ñamasiñuju Obed .
(src)="b.MAT.1.5.4"> Ĩ jaco ñamasiñuju Rut .
(src)="b.MAT.1.5.5"> Obed macu̶ ñamasiñuju Isa ' i .
(trg)="b.MAT.1.5.1"> Salmón te Rahab ra Booz wätsikiwa̱ .
(trg)="b.MAT.1.5.2"> Booz te Rut da Obed wätsikiwa̱ .
(trg)="b.MAT.1.5.3"> Obed te Isaí wätsikiwa̱ .

(src)="b.MAT.1.6.1"> Isa ' i macu̶ ñamasiñuju U̶ju̶ David vãme cu̶tigu̶ .
(src)="b.MAT.1.6.2"> David macu̶ ñamasiñuju Salomón .
(src)="b.MAT.1.6.3"> Ĩ jaco ñamasiñuju Ur ' ias ñamasir ' i manajo .
(trg)="b.MAT.1.6.1"> Isaí te sa̱ tsa̱ku̱i David wätsikiwa̱ .
(trg)="b.MAT.1.6.2"> David te Salomón wätsikiwa̱ , Urías alaklä ra .

(src)="b.MAT.1.7.1"> Salomón macu̶ ñamasiñuju Roboam .
(src)="b.MAT.1.7.2"> Roboam macu̶ ñamasiñuju Ab ' ias .
(src)="b.MAT.1.7.3"> Ab ' ias macu̶ ñamasiñuju Asa .
(trg)="b.MAT.1.7.1"> Salomón te Roboam wätsikiwa̱ , Roboam te Abías wätsikiwa̱ , Abías te Asa wätsikiwa̱ .

(src)="b.MAT.1.8.1"> Asa macu̶ ñamasiñuju Josafat .
(src)="b.MAT.1.8.2"> Josafat macu̶ ñamasiñuju Joram .
(src)="b.MAT.1.8.3"> Joram macu̶ ñamasiñuju Uz ' ias .
(trg)="b.MAT.1.8.1"> Asa te Josafat wätsikiwa̱ , Josafat te Joram wätsikiwa̱ , Joram te Uzías wätsikiwa̱ .

(src)="b.MAT.1.9.1"> Uz ' ias macu̶ ñamasiñuju Jotam .
(src)="b.MAT.1.9.2"> Jotam macu̶ ñamasiñuju Acaz .
(src)="b.MAT.1.9.3"> Acaz macu̶ ñamasiñuju Ezequ ' ias .
(trg)="b.MAT.1.9.1"> Uzías te Jotam wätsikiwa̱ , Jotam te Acaz wätsikiwa̱ , Acaz te Ezequías wätsikiwa̱ .

(src)="b.MAT.1.10.1"> Ezequ ' ias macu̶ ñamasiñuju Manasés .
(src)="b.MAT.1.10.2"> Manasés macu̶ ñamasiñuju Amón .
(src)="b.MAT.1.10.3"> Amón macu̶ ñamasiñuju Jos ' ias .
(trg)="b.MAT.1.10.1"> Ezequías te Manasés wätsikiwa̱ , Manasés te Amón wätsikiwa̱ , Amón te Josías wätsikiwa̱ .

(src)="b.MAT.1.11.1"> Jos ' ias macu̶ ñamasiñuju Jecon ' ias .
(src)="b.MAT.1.11.2"> To yicõari , ĩ bederã quẽne ñamasiñujarã .
(src)="b.MAT.1.11.3"> To bajiro ĩna bajiñariju̶ , Israel sitanare ñejecõari , Babiloniana ĩnare juamasiñujarã , ĩnare rotiajeru̶arã .
(trg)="b.MAT.1.11.1"> Josías te Jeconías irä iel wa irä wätsikiwa̱ , Israel wa jalemi Babilonia ska ke̱i ska ra .

(src)="b.MAT.1.12.1"> Quẽna Jecon ' ias macu̶ ñamasiñuju Salatiel .
(src)="b.MAT.1.12.2"> Salatiel macu̶ ñamasiñuju Zorobabel .
(trg)="b.MAT.1.12.1"> Ijalemi Babilonia ska ukä ska Jeconías te Salatiel wätsikiwa̱ .
(trg)="b.MAT.1.12.2"> Salatiel te Zorobabel wätsikiwa̱ .

(src)="b.MAT.1.13.1"> Zorobabel macu̶ ñamasiñuju Abiud .
(src)="b.MAT.1.13.2"> Abiud macu̶ ñamasiñuju Eliaquim .
(src)="b.MAT.1.13.3"> Eliaquim macu̶ ñamasiñuju Azor .
(trg)="b.MAT.1.13.1"> Zorobabel te Abiud wätsikiwa̱ , Abiud te Eliaquim wätsikiwa̱ , Eliaquim te Azor wätsikiwa̱ .

(src)="b.MAT.1.14.1"> Azor macu̶ ñamasiñuju Sadoc .
(src)="b.MAT.1.14.2"> Sadoc macu̶ ñamasiñuju Aquim .
(src)="b.MAT.1.14.3"> Aquim macu̶ ñamasiñuju Eliud .
(trg)="b.MAT.1.14.1"> Azor te Sadoc wätsikiwa̱ , Sadoc te Aquim wätsikiwa̱ , Aquim te Eliud wätsikiwa̱ .

(src)="b.MAT.1.15.1"> Eliud macu̶ ñamasiñuju Eleazar .
(src)="b.MAT.1.15.2"> Eleazar macu̶ ñamasiñuju Matán .
(src)="b.MAT.1.15.3"> Matán macu̶ ñamasiñuju Jacob .
(trg)="b.MAT.1.15.1"> Eliud te Eleazar wätsikiwa̱ , Eleazar te Matán wätsikiwa̱ , Matán te Jacob wätsikiwa̱ .

(src)="b.MAT.1.16.1"> Jacob macu̶ ñañuju José .
(src)="b.MAT.1.16.2"> Ĩ ñañuju Mar ' ia manaju̶ .
(src)="b.MAT.1.16.3"> So ñañuju “ Rotimu̶orũ̶gõru̶cu̶mi ” yigu̶ , Dios ĩ cõar ' i , Jesús jaco .
(trg)="b.MAT.1.16.1"> Jacob te José , María se̱naklä , wätsikiwa̱ , ata je ne te Jesús kinak Säbäkäkksa̱ ni ku̱a rä .

(src)="b.MAT.1.17.1"> Abraham rĩa jãnerabatia , David ĩ ñamasiariaju̶ne ju̶aãmo cõro , gu̶bo babari rãca jẽnituarirãcu̶ ñasu̶omasiñujarã .
(src)="b.MAT.1.17.2"> Abraham macu̶ ñamasiñuju Isaac .
(src)="b.MAT.1.17.3"> Isaac macu̶ ñamasiñuju Jacob .
(src)="b.MAT.1.17.4"> To bajiro mani cõĩaruji vajama , David ĩ ñamasiriajau̶ne ju̶aãmo cõro , gu̶bo babari rãca jẽnituarirãcu̶ ñamasiñujarã ĩna .
(src)="b.MAT.1.17.5"> Tiju̶ bero , quẽna David macu̶ ñamasiñuju Salomón .
(src)="b.MAT.1.17.6"> Salomón macu̶ ñamasiñuju Roboam .
(src)="b.MAT.1.17.7"> To bajiro mani cõĩaruji vajama , Babilonia macaju̶ Israel sitanare ĩna jua vamasiriajau̶ne quẽna ju̶aãmo cõro , gu̶bo babari rãca jẽnituarirãcu̶ ñamasiñujarã ĩna .
(src)="b.MAT.1.17.8"> Jecon ' ias macu̶ ñañuju Salatiel .
(src)="b.MAT.1.17.9"> Salatiel macu̶ ñañuju Zorobabel .
(src)="b.MAT.1.17.10"> To bajiro mani cõĩaruji vajama , “ Rotimu̶orũ̶gõru̶cu̶mi ” yigu̶ , Dios ĩ cõar ' i ĩ ruyuarirodo ju̶aãmo cõro , gu̶bo babari rãca jẽnituarirãcu̶ ñamasiñujarã quẽna .
(trg)="b.MAT.1.17.1"> Jekäi Abraham ska bite däka̱ David ska ibatala wätsikinaté deka̱ catorce .
(trg)="b.MAT.1.17.2"> David ska bite däka̱ ijalemi Babilonia ska ke̱i kje ibatala wätsikinaté deka̱ catorce .
(trg)="b.MAT.1.17.3"> Ijalemi Babilonia ska bite däka̱ Säbäkäkksa̱ ska kje , ibatala wätsikinaté deka̱ catorce .

(src)="b.MAT.1.18.1"> “ Rotimu̶orũ̶gõru̶cu̶mi ” yigu̶ , Dios ĩ cõar ' i , Jesús ĩ ruyuare ado bajiro bajiyuju : Ĩ jaco ñaroco , Mar ' ia vãme cu̶tigo ñañuju so .
(src)="b.MAT.1.18.2"> So manaju̶ ñarocu̶ ñañuju José .
(src)="b.MAT.1.18.3"> Ĩ rãca so ñaroto rĩjoro , Esp ' iritu Santo sore ejacõari , sore macu̶ yiyuju ĩ .
(src)="b.MAT.1.18.4"> Sore ĩ macu̶ yijare , macu̶ sãñagõ ñañuju so .
(trg)="b.MAT.1.18.1"> Jesucristo ko̱le rä jikäi : Ia̱mi María rä kablele e̱ná José ra je̱k jula kukäkwa̱ .
(trg)="b.MAT.1.18.2"> Ata ka ijewa däwa̱ba ñaja̱mi ra , ibitewa̱ yaba ki̱ Wikblu Sikina oloi ja̱mi .

(src)="b.MAT.1.19.1"> José , so manaju̶ ñarocu̶ quẽnagũ̶ ñañuju .
(src)="b.MAT.1.19.2"> To bajiro bajigu̶ ñari , masa ĩaro rĩjoroju̶a bojoneoro so tãmu̶orotire bojabesuju .
(src)="b.MAT.1.19.3"> To bajiri , masa ĩna ajibeto , “ Mu̶re bojabeaja yu̶ ” , sore yiru̶aboayuju .
(trg)="b.MAT.1.19.1"> Ije se̱naklä José se̱r dä wämo , je ka ssëne iäinewa̱kwa̱ biköle wäna , je ki̱ka ije te ijaklewa̱ ka ju̱ñelewa̱ kuna .

(src)="b.MAT.1.20.1"> To bajiro tu̶oĩa ĩ cãniatone , ĩ cãjiriaroju̶ Diore moabosagu̶ ángel , ĩre ruyuaĩoñuju .
(src)="b.MAT.1.20.2"> Ruyuaĩocõari , ado bajiro ĩre gotiyuju : — Ajiya José , David ñamasir ' i jãnami .
(src)="b.MAT.1.20.3"> Mar ' iare manajo cu̶tiru̶a güibesa .
(src)="b.MAT.1.20.4"> Esp ' iritu Santo sore ĩ macu̶ yijare , macu̶ sãñagõ ñaamo so .
(trg)="b.MAT.1.20.1"> Ije te ibiketse kate ji̱abä ra , Säkekewa ángel í ekla je̱k kjasha iia̱ kausu̱e naka , te isha iia̱ : “ José , David yäbei , ke ba suana María kukäkwa̱ ma se̱naklä ye , ije bitewa̱ yaba ki̱ rä Wikblu Sikina oloi ja̱mi ki̱ka .

(src)="b.MAT.1.21.1"> Macu̶ cu̶oru̶ocomo so .
(src)="b.MAT.1.21.2"> Ĩre , Jesús ĩre vãme yiru̶cu̶ja mu̶ .
(src)="b.MAT.1.21.3"> Masa rojose ĩna yise ñajare , Dios ĩ masiriose vaja , vaja yirẽtobosarocu̶ ñaru̶cu̶mi ĩ .
(src)="b.MAT.1.21.4"> To bajiro yirocu̶ ĩ ñajare , Jesús ĩre vãme yiru̶cu̶ja mu̶ — Josére ĩre yiyuju ángel .
(trg)="b.MAT.1.21.1"> Ije te yaba su̱emi jäiyi , je kiemi ba te rä Jesús ni .
(trg)="b.MAT.1.21.2"> Ka irä jiye kuna ta , ite ije cha wa tsa̱tkemiksa̱ inui yika . ”

(src)="b.MAT.1.22.1"> “ Ado bajiro bajiru̶aroja ” Diore gotirẽtobosamasir ' i ĩ yimasire ñajare , to bajiro yiyuju ángel .
(src)="b.MAT.1.22.2"> Ado bajiro yimasiñuju :
(trg)="b.MAT.1.22.1"> Je biköle o̱na rä io̱naklä jishtä Säkekewa wa̱ iyile jile bata shäk ja̱mi je te ishe käi :

(src)="b.MAT.1.23.1"> “ Rõmio , ũ̶mu̶a rãca ñabeco , macu̶ sãñagõ ñaru̶ocomo so .
(src)="b.MAT.1.23.2"> To bajiri macu̶ cu̶oru̶ocomo so .
(src)="b.MAT.1.23.3"> ‘ Emanuel ’ ĩre yiru̶arãma masa ” , yimasiñuju Diore gotirẽtobosarimasu̶ .
(src)="b.MAT.1.23.4"> ( “ Mani rãca ñaami Dios ” yire ũni ñaja “ Emanuel ” yirema . )
(trg)="b.MAT.1.23.1"> “ ¡ Issö !
(trg)="b.MAT.1.23.2"> Busi ka se̱le kuna bitämiwa̱ yaba ki̱ , je te yaba su̱emi rä jäiyi , je kirmi rä Emanuel ” ni .
(trg)="b.MAT.1.23.3"> ( Je wà rä “ Säkeklä kaldu sa ra ” ni . )

(src)="b.MAT.1.24.1"> “ Esp ' iritu Santo su̶orine macu̶ sãñaamo ” ángel ĩ yire ñajare , Mar ' iare ĩ ya viju̶ ãmicoasuju José .
(src)="b.MAT.1.24.2"> Macu̶ sãñagõ so ñajare , so rãca ñabetirũgũñuju .
(src)="b.MAT.1.24.3"> So cu̶oro bero , Jesús ĩre vãme yiyuju .
(trg)="b.MAT.1.24.1"> Ñerä José shki̱naka̱ ra , ite iwá̱ jishtä je Säkekewa ángel í te ipaka iwa̱k käi .
(trg)="b.MAT.1.24.2"> Jekäi ite ikukawa̱ ise̱naklä ye .

(src)="b.MAT.2.1.1"> Judea sita ñarimaca , Belén vãme cu̶ti macaju̶ ruyuayuju ĩ .
(src)="b.MAT.2.1.2"> Ĩ ruyuarirodore ti sita u̶ju̶ , Herodes vãme cu̶tigu̶ ñañuju .
(src)="b.MAT.2.1.3"> Jesús ĩ ruyuaro bero , Jerusalén macaju̶ ejayujarã , muiju ĩ jiadoju̶a vadiriarã , ñocoa ĩna bajisere buerimasa .
(trg)="b.MAT.2.1.1"> Jesús ko̱na Belén , Judea ke̱i ki̱ .
(trg)="b.MAT.2.1.2"> Je ke̱i ska ra Herodes dä sa̱ tsa̱ku̱i .
(trg)="b.MAT.2.1.3"> Ñerä ka̱ chakäk wa dar ka̱wä däkläka̱ wà , jewa dejulu Jerusalén ska .

(src)="b.MAT.2.2.1"> Ti maca ejacõari , sẽniĩañujarã ĩna : — ¿ Nore ñati jud ' io masa u̶ju̶ ñarocu̶ ruyuar ' ima ?
(src)="b.MAT.2.2.2"> Muiju ĩ jiadoju̶a ñocore ĩabu̶jacõari , “ Toju̶ ruyuagu̶mi ” yirã ñari , ĩre rũ̶cu̶bu̶oroana vadiaja yu̶a — yiyujarã ĩna .
(trg)="b.MAT.2.2.1"> Ijewa te ichaka : — ¿ Mai Judío wa tsa̱ku̱i ko̱na kalme rä na ?
(trg)="b.MAT.2.2.2"> Iwa rä sá te ibekwäí su̱a ka̱wä däkläka̱ wà , je ki̱ka sá bitejulu ioloi tsäk .

(src)="b.MAT.2.3.1"> To bajiro ĩna sẽniĩacudisere ajicõari , toagu̶ u̶ju̶ , Herodes bu̶to tu̶oĩagüiyuju , “ Ĩju̶a , u̶ju̶ yu̶ ñasere yu̶re ẽmaru̶cu̶mi ” yitu̶oĩagũ̶ ñari .
(src)="b.MAT.2.3.2"> Ĩre bajiro rĩne tu̶oĩañujarã ti macana Jerusalén macana quẽne .
(trg)="b.MAT.2.3.1"> Ka̱ tsa̱ku̱i Herodes te je ssa ra , ije̱r ianawa̱ .
(trg)="b.MAT.2.3.2"> Jerusalén wa biköle je̱r ianacha̱wa̱ña ije ra .

(src)="b.MAT.2.4.1"> To bajiro tu̶oĩagũ̶ ñari , paia u̶jarãre , Dios ĩ rotimasire gotimasiorimasare quẽne ĩnare jirẽoñuju Herodes .
(src)="b.MAT.2.4.2"> Ĩna ejaro ĩacõari , ado bajiro ĩnare sẽniĩañuju ĩ : — “ Rotimu̶orũ̶gõru̶cu̶mi ” yigu̶ , Dios ĩ cõarocu̶ma , ¿ noju̶ , “ Ruyuaru̶cu̶mi ” yiyujari Dios ocare masa ĩna ucamasire ? — ĩnare yiyuju ĩ .
(trg)="b.MAT.2.4.1"> Jera ite chui tsa̱ku̱i wa irä ñayöle ka̱wei wà wa irä biköle tapawa̱wa̱ , je te mai Säbäkäkksa̱ ko̱rmi rä chaka ijewa ia̱ .

(src)="b.MAT.2.5.1"> To bajiro ĩ yisẽniĩarone , ado bajiro ĩre yicu̶diyujarã ĩna : — “ Judea sita Belén vãme cu̶ti macaju̶ ruyuaru̶cu̶mi ” yiucamasiñumi sĩgũ̶ Diore gotirẽtobosarimasu̶ .
(src)="b.MAT.2.5.2"> Ado bajiro yaja ĩ ucamasire :
(trg)="b.MAT.2.5.1"> Jera ijewa te isha iia̱ : — Je ko̱rmi rä Belén , Judea ke̱i ki̱ .
(trg)="b.MAT.2.5.2"> Ka irä jiye kuna ta , je yöle jile bata shäk wa̱ rä jikäi :

(src)="b.MAT.2.6.1"> “ Judea sita ñarimaca Belén vãme cu̶ti maca , jairimaca me ñaboarine , ñamasuri maca ñaru̶aroja ti maca .
(src)="b.MAT.2.6.2"> Ti macagu̶ u̶ju̶ ñamasugũ̶ ruyuaru̶cu̶mi .
(src)="b.MAT.2.6.3"> Ĩ ñaru̶cu̶mi yu̶ yarã Israel sitana u̶ju̶ .
(src)="b.MAT.2.6.4"> Ĩnare quẽnaro ĩatirũ̶nu̶ru̶cu̶mi ĩ , yiyuju Dios ” , yiucare ñaja — ĩre yigotiyujarã Dios ĩ rotimasire gotimasiorimasa .
(trg)="b.MAT.2.6.1"> ‘ Ba Belén , Judá ke̱i ki̱ , ka ba rä ka̱ wäkiri wa tso̱ Judá ska wa katäbäka kuna .
(trg)="b.MAT.2.6.2"> Ka irä jiye kuna ta , sä wäkiri ko̱rmi ba sha̱na , je dämiwa̱ Israel wa yis cha wa kjänanak ye . ’

(src)="b.MAT.2.7.1"> To ĩna yisere ajicõari , quẽna ñocoa ĩna bajisere buerimasare masa ĩna ajibeto ĩnare jiyuju Herodes .
(src)="b.MAT.2.7.2"> To yicõari , ado bajiro ĩnare sẽniĩañuju ĩ : — ¿ Divato masu ñoco ruyuasu̶ori ? — ĩnare yisẽniĩañuju .
(trg)="b.MAT.2.7.1"> Jekjepa Herodes te ka̱ chakäk wa kia jaté jaki jewa ia̱ ite ichaka bikökje si̱ je bekwä juena iwäna rä käi .

(src)="b.MAT.2.8.1"> To yigajano , Belénju̶ ĩnare varotiyuju ĩ : — Vasa .
(src)="b.MAT.2.8.2"> Sũcare , quẽnaro ĩre macama .
(src)="b.MAT.2.8.3"> Ĩre ĩabu̶jacõari , yu̶re gotirã vaba .
(src)="b.MAT.2.8.4"> Yu̶ quẽne ĩre rũ̶cu̶bu̶ogu̶ varu̶ yaja — yiyuju , ĩnare yitogu̶ .
(trg)="b.MAT.2.8.1"> Jera ite ijewa patkami Belén ska , te isha ijewa ia̱ : “ Bas ma je yaba ktei ju̱ñak bulee ; ata bas te je yaba ku̱a ra , plaa bas te ibata sheni yis ia̱ yis minakläña ioloi tsäk . ”

(src)="b.MAT.2.9.1"> To bajiro ĩ yirotisere ajicõari , ĩ yirore bajirone vasujarã ĩna .
(src)="b.MAT.2.9.2"> To ĩna vatone , muiju jiadoju̶a ñoco , ĩna ĩar ' i , ĩnare rĩjoro cu̶ti vasuju .
(src)="b.MAT.2.9.3"> To bajiva , tujarũ̶gũ̶ñuju , sũca ĩ ñaro veca .
(trg)="b.MAT.2.9.1"> Jekäi ka̱ tsa̱ku̱i te isha je ssa ijewa te ra , iminejulu .
(trg)="b.MAT.2.9.2"> Ñerä ale bekwä su̱le iwa̱ ka̱wä däkläka̱ wà , je rami iwätsa̱kba , je demi wäkolonawa̱ yaba kalme tsa̱ka .

(src)="b.MAT.2.10.1"> Ñoco ĩ tujarũ̶gũ̶sere ĩacõari , bu̶to variquẽna vasujarã ĩna , ñocoa ĩna bajisere buerimasa .
(trg)="b.MAT.2.10.1"> Ijewa te je bekwä su̱a ra , ijewa ssëna a̱naawa̱ si̱ .

(src)="b.MAT.2.11.1"> Ñoco ĩ ñaro ẽñeroca ñarivi sãjacõari , ĩna ĩajama , to ñañuju sũca , ĩ jaco rãca .
(src)="b.MAT.2.11.2"> Ĩre ĩacõari , ĩ rĩjoroju̶a gu̶somuniari tuetuejayujarã ĩna , ĩre rũ̶cu̶bu̶oquẽnariorã .
(src)="b.MAT.2.11.3"> To bajiro yigajano , ĩna juavarere jãnacõari , oro , quẽnase su̶tise to yicõari , mirra vãme cu̶tisere quẽne ĩre ĩsiñujarã ĩna .
(trg)="b.MAT.2.11.1"> Jekäi idewa̱julu ju ja̱rka ra , ijewa te yaba ku̱a ia̱mi María ra , jera iñatulawa̱ wakte ioloi tsäk , kjepa ji säkei ta doloiebä shkä iwa̱ me̱nak je kjäya ite , cha̱ tulami ite iia̱ oro yaka irä , ji dälänak jalar ta ja̱ma̱a̱ irä , mirra irä .

(src)="b.MAT.2.12.1"> To ĩna yiro bero , ĩna cãjiriaroju̶ , “ Herodes tu̶ tudiabesa .
(src)="b.MAT.2.12.2"> ‘ To ñagũ̶mi sũca ’ yimasibeticõato ĩ ” , ĩnare yiyuju Dios .
(src)="b.MAT.2.12.3"> To bajiri tire masicõari , Jerusalénju̶ vamenane gaje maaju̶ tudicoasujarã ĩna yuja , ĩna ya macaju̶ .
(trg)="b.MAT.2.12.1"> Ata kausu̱e naka ijewa ia̱ ikjayina ka iminaklä ni Herodes wäki̱ , je ki̱ka ijewa minemi ni ike̱i wà ña̱la saka wà .

(src)="b.MAT.2.13.1"> Ñocoa ĩna bajisere buerimasa ĩna tudiato bero , José ĩ cãjiriaroju̶ ĩre ruyuayuju ángel quẽna .
(src)="b.MAT.2.13.2"> Ruyuacõari , ado bajiro ĩre yiyuju : — Yujiya .
(src)="b.MAT.2.13.3"> Sũcare , ĩ jacore quẽne Egiptoju̶ ĩnare ũmato rudiasa mu̶ .
(src)="b.MAT.2.13.4"> Tone ñacõama maji .
(src)="b.MAT.2.13.5"> Mu̶re yu̶ gotiroju̶ tudiaba .
(src)="b.MAT.2.13.6"> Herodes , Jesúre sĩaru̶ ĩre macaru̶cu̶mi — Josére ĩre yiyuju ángel .
(trg)="b.MAT.2.13.1"> Ñerä ijewa minejuluni ra , Säkekewa ángel í ekla je̱k kjasha José ia̱ kausu̱e naka , te isha iia̱ : “ Ma je̱köka̱ , ma tu̱nomi yaba irä ia̱mi irä wäkseka Egipto ska .
(trg)="b.MAT.2.13.2"> Ma se̱no jeska bikökje yis te ba ia̱ isheke̱ni kje .
(trg)="b.MAT.2.13.3"> Ka irä jiye kuna ta , Herodes te je yaba yule mar kota̱nakwa̱ . ”

(src)="b.MAT.2.14.1"> To ĩ yijare , yujicõari , Jesúre , ĩ jacore quẽne ñamine Egiptoju̶ ĩnare ũmato rudicoasuju .
(trg)="b.MAT.2.14.1"> Jekäi José je̱kaka̱ te je yaba irä ia̱mi irä jámi jela tuinaka däkmi Egipto ska .

(src)="b.MAT.2.15.1"> Toju̶ ĩna ñatoyene bajirocacoasuju U̶ju̶ Herodes .
(src)="b.MAT.2.15.2"> “ Egipto sitaju̶ yu̶ macu̶ ĩ ñaro ĩre jicõaru̶cu̶ja yu̶ ” , ĩre gotirẽtobosarimasu̶ su̶orine Dios ĩ yimasire ñajare , to bajirone bajiyuju .
(trg)="b.MAT.2.15.1"> Jeska ise̱na deka̱ Herodes duawa̱ kje , je rä io̱naklä jishtä Säkekewa wa̱ iyile jile bata shäk ja̱mi te ishe käi : “ Yis yaba katke Egipto ska je kiaté ni yis te . ”

(src)="b.MAT.2.16.1"> Bajirocabecu̶ju̶ , ñocoa ĩna bajisere buerimasa ĩre gotimenane , gaje maaju̶ ĩna tudiarere ajicõari , bu̶to jũnisiniñuju Herodes .
(src)="b.MAT.2.16.2"> To bajiri jũnisinigũ̶ ñari , Belén ñarãre , ti maca tu̶anare rĩamasa ju̶a cũ̶ma tu̶sanare ũ̶mu̶are , to yicõari , ĩna bero ruyuariarãre quẽne sĩarotijeocõañuju .
(src)="b.MAT.2.16.3"> Ñocoa ĩna bajisere buerimasa , “ Ju̶a cũ̶ma tu̶saju̶ ” ĩna yirere ajigu̶ ñari , ĩnare sĩarotiyuju Herodes .
(trg)="b.MAT.2.16.1"> Herodes te isu̱a ka̱chakäk wa te iwäyuawa̱ ra , ikju̱atkawa̱ e̱e̱na si̱ .
(trg)="b.MAT.2.16.2"> Ñerä ite ka̱wei ma bena yabala jäiyi wa dos año katäbäka wa tso̱ Belén ska irä ipája̱mi biköle ska irä ktächa̱kläwa̱ , ke̱i shtao̱le je ka̱ chakäk wa te isha iia̱ ja̱mi .

(src)="b.MAT.2.17.1"> Raquel ñamasirio so rĩare maigõ , so otimasiriarore bajiro Belén macana ĩna rĩare mairã , ĩna otirotire tu̶oĩacõari , ado bajiro ucamasiñumi Diore gotirẽtobosarimasu̶ Jerem ' ias vãme cu̶tigu̶ :
(trg)="b.MAT.2.17.1"> Jekäi io̱na jishtä iyile jile bata shäk Jeremías ja̱mi te ishe käi :

(src)="b.MAT.2.18.1"> “ Ramá vãme cu̶ti macago so rĩare so tu̶oĩa otise ruyuru̶aroja .
(src)="b.MAT.2.18.2"> Oticõa ñaru̶ocomo so , Raquel vãme cu̶tigo , so rĩare otigo .
(src)="b.MAT.2.18.3"> Gãjerã , ‘ Otibesa ’ sore ĩna yiboajaquẽne , ajibetiru̶ocomo , so rĩa ñamasiboariarãre godocu̶tigo ñari ” , yiucamasiñumi Jerem ' ias .
(trg)="b.MAT.2.18.1"> “ Ekla ktä ssëna Ramá ska , iji̱á ta̱i ia̱r ta̱i .
(trg)="b.MAT.2.18.2"> Raquel te iyabala ji̱etse kate , ka issëne je̱r pablenak ijewa ka kuna ji̱a ki̱ka . ”

(src)="b.MAT.2.19.1"> Egiptoju̶ José ĩ ñaro rijacoasuju Herodes .
(src)="b.MAT.2.19.2"> Ĩ rijato bero , José ĩ cãjiriaroju̶re sĩgũ̶ ángel ĩre ruyuaĩoñuju quẽna .
(src)="b.MAT.2.19.3"> To bajicõari , ado bajiro ĩre yiyuju :
(trg)="b.MAT.2.19.1"> Ñerä Herodes duawa̱ ukä ska ra , Säkekewa ángel í ekla je̱k kjasha José ia̱ kausu̱e naka Egipto ska ,

(src)="b.MAT.2.20.1"> — ¡ Yujiya !
(src)="b.MAT.2.20.2"> Jesúre , ĩ jacore quẽne Israel sitaju̶ ĩnare ũmato tudiasa .
(src)="b.MAT.2.20.3"> Ĩre sĩaru̶aboacana rijajedicoajama ĩna — Josére ĩre yiyuju ángel .
(trg)="b.MAT.2.20.1"> je te isha iia̱ : “ Ma je̱köka̱ .
(trg)="b.MAT.2.20.2"> Bä ma ni yaba irä ia̱mi irä wäkseka däkmi ni Israel wa ke̱i ska .
(trg)="b.MAT.2.20.3"> Ka irä jiye kuna ta , ale je̱r ssëna yaba ktäkwa̱ wa duacha̱wa̱ . ”

(src)="b.MAT.2.21.1"> To ĩ yijare , yujicõari , Jesúre , ĩ jacore quẽne Israel sitaju̶ ĩnare ũmato vasuju José .
(trg)="b.MAT.2.21.1"> Jekäi ije̱kaka̱ mineju̱ je yaba irä ia̱mi irä wäkseka däkmi ni Israel wa ke̱i ska .

(src)="b.MAT.2.22.1"> Maa vacu̶ju̶ , ajiyuju José : “ Herodes ñaboar ' i macu̶ , Arquelao vãme cu̶tigu̶ , ĩ jacu̶re vasoagu̶ Judea sitaju̶ ñañuju ” , yire quetire ajiyuju .
(src)="b.MAT.2.22.2"> Ti quetire ajicõari , güigu̶ ñari , toju̶ varu̶abesuju .
(src)="b.MAT.2.22.3"> To bajiro bajigu̶ne , quẽna toju̶ cãjiriañuju ĩ .
(src)="b.MAT.2.22.4"> Cãjiriacõari , “ Toju̶ yu̶ vajama , quẽnabetoja .
(src)="b.MAT.2.22.5"> Galilea sitaju̶a varu̶cu̶ja yu̶ ” , yitu̶oĩañuju .
(trg)="b.MAT.2.22.1"> Ata ite iju̱ña Arquelao dewa̱ iká Herodes itäri wà Judea ke̱i tsa̱ku̱i yeni ra , isu̱anawa̱ minak jeka .
(trg)="b.MAT.2.22.2"> Ñerä imineju̱ Galilea ke̱i ska , je kjayina iia̱ kausu̱e naka ki̱ka .

(src)="b.MAT.2.23.1"> Galilea sitaju̶ ejacõari , Nazaret vãme cu̶ti macaju̶ ñagũ̶ vasuju .
(src)="b.MAT.2.23.2"> Diore gotirẽtobosarimasa , “ Nazaret macagu̶ ñaru̶cu̶mi ‘ Rotimu̶orũ̶gõru̶cu̶mi ’ yigu̶ , Dios ĩ cõarocu̶ ” , Jesúre ĩna yiucamasire ñajare , to bajirone bajiyuju .
(trg)="b.MAT.2.23.1"> Jekäi idemiju̱ ra , ise̱na jukläyäkä kie Nazaretka .
(trg)="b.MAT.2.23.2"> Je rä io̱naklä jishtä iyile jile bata shäk wa ja̱mi te ishe käi : Ije kirmi rä Nazaret wa ni .

(src)="b.MAT.3.1.1"> Tirodori bero , Juan Bautista vãme cu̶tigu̶ , Judea sitaju̶ yucú̶ manoju̶ ejayuju .
(trg)="b.MAT.3.1.1"> Je ke̱i ska Juan säwäukewa̱k je̱kaka̱ sa paktäk Judea ke̱i ki̱ ka̱ ssi̱lewa̱ pjoo ska .

(src)="b.MAT.3.2.1"> Toju̶ ejacõari , ado bajiro ĩre ajirã ejarãre gotimasiorũgũñuju ĩ : — Yoaro mene ejaru̶cu̶mi “ Rotimu̶orũ̶gõru̶cu̶mi ” yigu̶ , Dios ĩ cõarocu̶ .
(src)="b.MAT.3.2.2"> To bajiri rojose mu̶a yisere yitu̶jacõari , Dios ĩ bojaseju̶are yi yuya mu̶a — ĩnare yirũgũñuju ĩ .
(trg)="b.MAT.3.2.1"> Je te ishe : “ Bas ñamanewo̱ksa̱ , yëwa̱ ka̱jöir gobierno kjäkläwa̱ dewa̱ irä ki̱ka . ”

(src)="b.MAT.3.3.1"> Ĩne ñañuju , “ Ado bajiro yiru̶cu̶mi ” Diore gotirẽtobosarimasu̶ Isa ' ias vãme cu̶timasir ' i ĩ yiucamasir ' i .
(src)="b.MAT.3.3.2"> Ado bajiro ĩre yiucamasiñuju Isa ' ias : “ Yucú̶ manoju̶ sĩgũ̶ masu̶ ado bajiro goticudirũgũru̶cu̶mi : ‘ Mani u̶ju̶ ejaru̶cu̶mi .
(src)="b.MAT.3.3.3"> To bajiri , rojose mu̶a yisere yitu̶jacõari , quẽnaseju̶are tu̶oĩaña mu̶a , ĩre yurã ’ yiru̶cu̶mi sĩgũ̶ ” , yiucamasiñuju Isa ' ias , Juan ĩ bajirotire goti rĩjoro yigu̶ .
(trg)="b.MAT.3.3.1"> Ije ne rä ale yile Isaías jile bata shäk ja̱mi jikäi rä : “ Ekla a̱rke̱ ka̱ ssi̱lewa̱ pjoo ska .
(trg)="b.MAT.3.3.2"> ‘ Ña̱la bäiwo̱ Säkekewa yika , iña̱le̱i paruöksa̱ bulee . ’ ”

(src)="b.MAT.3.4.1"> Camello joane suariaro sãñagũ̶ ñañuju ĩ .
(src)="b.MAT.3.4.2"> To yicõari , vecu̶ gaserone vẽñaricũñuju , ĩ sãñasere .
(src)="b.MAT.3.4.3"> Ñimia ba , to yicõari , beroa ocore idi , yirũgũñuju .
(trg)="b.MAT.3.4.1"> Juan paiklä rä yöle camello kä wà , ikipa mu̱aklä rä bewak kjuä , ije yäkäklä rä bitsiki irä bul ña ka̱ niki̱ka diä irä .

(src)="b.MAT.3.5.1"> Ĩre ajirã , jãjarã masa ejayujarã .
(src)="b.MAT.3.5.2"> Jerusalén macana , Judea sitana , to yicõari , Jordán vãme cu̶tiya tu̶ana quẽne ejayujarã , ĩre ajirã .
(trg)="b.MAT.3.5.1"> Jera Jerusalén wa irä , Judea wa biköle irä , Jordán kjä ja̱mi wa biköle irä , daté ije wäki̱ .

(src)="b.MAT.3.6.1"> To bajiro ĩ gotisere ajirã ñari , “ Rojose mani yisere Dios manire masirioato ” yirã , “ Rojose yirã ñaja yu̶a ” Diore ĩna yigotiro bero , Jordán vãme cu̶tirisaju̶ oco rãca ĩnare bautiza ñañuju Juan .
(trg)="b.MAT.3.6.1"> Jeska ijewa nui shaka̱ ra , ite ijewa wäukewa̱ tulami Jordán na .

(src)="b.MAT.3.7.1"> To bajiro ĩ yiñarone , fariseo masa , to yicõari saduceo masa quẽne Juan oco rãca ĩ bautizasere bojarã ejayujarã .
(src)="b.MAT.3.7.2"> Ĩna ejasere ĩacõari , ado bajiro ĩnare yiyuju Juan : — Oco rãca mu̶are yu̶ bautizasere bojaboaja mu̶a .
(src)="b.MAT.3.7.3"> Vãtia u̶ju̶ rojose ĩ yirore bajirone rojose yijairã ñaja mu̶a .
(src)="b.MAT.3.7.4"> To bajiro bajirã ñari , “ Rojose yu̶a yise vaja rojose yu̶are yibetiru̶cu̶mi Dios ” yitu̶oĩa vadiboaja mu̶a .
(src)="b.MAT.3.7.5"> ¿ To bajiro mu̶a bajise su̶orine rojose mu̶a tãmu̶orotire masibeatique mu̶a ?
(trg)="b.MAT.3.7.1"> Ata Juan te isu̱a fariseo wa irä Saduceo wa irä jewa de ta̱i wäoka̱nak iwa̱ ra , jera ite ijewa ia̱ isha : “ ¡ Tkäbe si̱ yäbeila !
(trg)="b.MAT.3.7.2"> ¿ Yi te bas je̱r ku̱a Säkeklä kju̱atkämiwa̱ ke̱i däke̱wa̱ je cha̱k rä na ?

(src)="b.MAT.3.8.1"> Rojosere yitu̶jacõari , “ Quẽnarã ñaama ” masa mu̶are ĩna yiĩamasirotire yirã , quẽnaseju̶are yirũgũrona ñaja mu̶a .
(trg)="b.MAT.3.8.1"> Jirä bäi o̱nak sa̱ je̱k manewa̱ksa̱ ra , je ja̱mi bas wäno .

(src)="b.MAT.3.9.1"> Ado bajiro yitu̶oĩabesa mu̶a : “ Abraham ñamasir ' i jãnerabatia ñamasurã mani ñajare , rojose mani yise vaja rojose manire yibetiru̶cu̶mi Dios ” yitu̶oĩabesa .
(src)="b.MAT.3.9.2"> Adiari gũ̶tari rãca Abraham jãnerabatiare ĩ godoveoru̶ajama , godoveomasigũ̶mi Dios — ĩnare yiyuju Juan .
(trg)="b.MAT.3.9.1"> Ata ke bas ku̱ ibiketsa je̱r na : ‘ Abraham ne rä sá ká rä ’ ni ; ka irä jiye kuna ta , yie ishe bas ia̱ , Säkeklä ia̱ jí jak tso̱ manermiksa̱ Abraham batala ye .

(src)="b.MAT.3.10.1"> — Oteriayucú̶ri , rica mani yucú̶rire bajiro bajiaja mu̶a .
(src)="b.MAT.3.10.2"> Rica manijare , quẽareacõari , soereariarore bajiro yiru̶cu̶mi Dios .
(src)="b.MAT.3.10.3"> Tire bajirone yiecoru̶arãja mu̶a quẽne , mu̶a tu̶oĩavasoabetijama .
(src)="b.MAT.3.10.4"> ¡ Quẽnase mu̶a yibetire ĩacõari , jeame yatibetimeju̶ mu̶are rearu̶cu̶mi Dios ! — ĩnare yiyuju Juan .
(trg)="b.MAT.3.10.1"> Jira bak rä tkelewa̱ e̱ná kal ñak ja̱mi .
(trg)="b.MAT.3.10.2"> Jekäi mane kal wänak wä ta ka bäi kuna , je biköle rä tenak tulämi tulunakka̱ yökö ki̱ka .

(src)="b.MAT.3.11.1"> Gaje vãme ado bajiro gotiyuju Juan : — Yu̶ berore yu̶ rẽtoro masigũ̶ ejaru̶cu̶mi .
(src)="b.MAT.3.11.2"> Ñamasurã rĩne ĩre yibosamasiama , ñamasugũ̶ masu ĩ ñajare .
(src)="b.MAT.3.11.3"> Rojose ĩna yisere yitu̶jacõari , Dios ĩ bojaseju̶are yirãre oco rãca bautizarũgũaja yu̶ .
(src)="b.MAT.3.11.4"> To bajiro yu̶ yirũgũse ti quẽnaboajaquẽne , yu̶ bero ejagu̶ ĩ moaseju̶a quẽnamasucõaru̶aroja .
(src)="b.MAT.3.11.5"> Ĩma , Esp ' iritu Santore cõamasiru̶cu̶mi , masare .
(src)="b.MAT.3.11.6"> Ĩ su̶orine “ Dios ĩ bojabetire yaja yu̶a ” yimasicõari , tu̶oĩavasoaru̶arãma — ĩnare yiyuju Juan .
(trg)="b.MAT.3.11.1"> Iyina si̱ yis te bas wäukewe̱ke̱ diklä wà , bas ñamanewa̱kläksa̱ ye .
(trg)="b.MAT.3.11.2"> Ata ale daju̱ ji̱a yis itäka je rä oloi ta yis tsa̱ta , jekäi ka yis dä bäi si̱ kuna ije sandalia tsa̱kmibä jibä .
(trg)="b.MAT.3.11.3"> Ije te bas wäukewe̱mi Wikblu Sikina wà , ñakäi yökö wà .

(src)="b.MAT.3.12.1"> Gaje vãme ado bajiro masare gotiyuju Juan : — Yu̶ bero ejagu̶ju̶ama , trigo ajere besegu̶re bajiro yiru̶cu̶mi , masare .
(src)="b.MAT.3.12.2"> To bajiri ti gasere yireacõari , soereariarore bajiro yiru̶cu̶mi , jeame yatibetimeju̶ masare cõagũ̶ , to yicõari , quẽnase cõrone juagu̶re bajiro yiru̶cu̶mi , ĩre ajitirũ̶nu̶rãre juavacu̶ — ĩnare yiyuju Juan .
(trg)="b.MAT.3.12.1"> Ije wa̱ itrigo wäkpäklä kala kja ijula na , je wà ite ikpäklä ke̱i ska iboroi tulemiksa̱ .
(trg)="b.MAT.3.12.2"> Ite itrigo wä tapawe̱mi ibläklä jui ska .
(trg)="b.MAT.3.12.3"> Ata ite iboroi tulemiksa̱ dälänakcha̱wa̱ yökö ka wäita̱nak kuna mik a̱ni ja̱rka . ”

(src)="b.MAT.3.13.1"> Cojorũ̶mu̶ Galilea sitaju̶ ñar ' i , Jordán vãme cu̶tirisaju̶ vasuju Jesús .
(src)="b.MAT.3.13.2"> Juan tu̶ju̶ ejacõari , oco rãca ĩre bautizarotiyuju .
(trg)="b.MAT.3.13.1"> Jekjepa Jesús biteju̱té Galilea ke̱i ska , deju̱ Jordán kjä ska Juan wäki̱ iwa̱ wäoka̱nak .

(src)="b.MAT.3.14.1"> To bajiro ĩre ĩ yiboajaquẽne , oco rãca ĩre bautizaru̶abesuju Juan : — Bajibeaja .
(src)="b.MAT.3.14.2"> No yigu̶ mu̶re bautizamasibecu̶ja yu̶ .
(src)="b.MAT.3.14.3"> Mu̶ju̶a , yu̶ rẽtoro masigũ̶ ñari , oco rãca yu̶re bautizarocu̶ ñaja mu̶ — Jesúre ĩre yiyuju Juan .
(trg)="b.MAT.3.14.1"> Ata Juan ssëna iwätkewa̱k te isha ia̱ : — Yis ki̱ ba ne shena yis wäukewa̱k rä ; ¿ maikäi je bite yis wäki̱ rä na ?

(src)="b.MAT.3.15.1"> To ĩ yisere ajicõari , ado bajiro ĩre yicu̶diyuju Jesús : — Yu̶re oco rãca mu̶ bautizasere bojaami Dios .
(src)="b.MAT.3.15.2"> Ñajediro Dios ĩ rotirore bajiro cu̶diroti ñaja manire — Juanre ĩre yiyuju Jesús .
(src)="b.MAT.3.15.3"> To bajiro ĩ yijare , — Bau̶ .
(src)="b.MAT.3.15.4"> To bajirone bojaroja — ĩre yicu̶dicõari , Jesúre oco rãca ĩre bautizayuju Juan .
(trg)="b.MAT.3.15.1"> Jera Jesús te ikúka te isha iia̱ : — Jí kje ra ' sia̱ ka̱ mopa .
(trg)="b.MAT.3.15.2"> Ka irä jiye kuna ta , sa̱ ka̱wä ta ji rä wämo biköle wawa̱k .
(trg)="b.MAT.3.15.3"> Jera ite ka̱ ma̱ iia̱ .

(src)="b.MAT.3.16.1"> Jesús ĩ majarũ̶gũ̶rirĩmarone ũ̶mu̶agasero soje jãnacoasuju ti .
(src)="b.MAT.3.16.2"> Ti jãnarone , õ vecaju̶ Jesús ĩ ĩamu̶orone , bujare bajigu̶ rujiadicõari , Jesús joere rocajeoyuju Esp ' iritu Santo .
(trg)="b.MAT.3.16.1"> Jesús wäoka̱naju̱mi ra , plaa ideksa̱ju̱ diklä na .
(trg)="b.MAT.3.16.2"> Jera ije wäna ka̱jöir kjä buka̱naju̱mi .
(trg)="b.MAT.3.16.3"> Jeska ite Säkeklä wikblu su̱a idawa̱ju̱té namala käi , dewa̱ iwakei ki̱ .

(src)="b.MAT.3.17.1"> Jesús joere ĩ rocaejarone , ado bajiro yi ocaruyuyuju õ vecaju̶ : — Yu̶ macu̶ , yu̶ maigũ̶ masu ñaja mu̶ .
(src)="b.MAT.3.17.2"> Mu̶ rãca bu̶to variquẽnaja yu̶ — ĩre yi ocaruyuyuju .
(trg)="b.MAT.3.17.1"> Ñerä kte ssënaté ka̱jöir je te ishe : “ Jí ne rä yis yaba shka̱ta rä , je ra yis ssëna baa . ”

(src)="b.MAT.4.1.1"> Jesús , oco rãca Juanre ĩ bautizarotiro bero , yucú̶ manoju̶ ĩre ũmato vasuju Esp ' iritu Santo , “ Satanás ĩ bojarore bajiro rojose Jesúre ĩre yirotiĩato ” yigu̶ .
(trg)="b.MAT.4.1.1"> Je ukä ska Jesús wäsikami Säkeklä wikblu te ka̱ ssi̱lewa̱ pjoo ska je̱r ki̱nak su̱nak be tsa̱ku̱i wa̱ .

(src)="b.MAT.4.2.1"> To bajiri toju̶ , yucú̶ manoju̶ ju̶arã masa cõro ñarirũ̶mu̶ri , ñamiri quẽne tocãrãca ñamirine babecu̶ne ñacõarũgũñuju Jesús .
(src)="b.MAT.4.2.2"> To bajigu̶ ñari , bu̶to ñiorijayuju ĩ yuja .
(trg)="b.MAT.4.2.1"> Ibatsa ka̱piana tuina deka̱ cuarenta día , jeska ra iktawa̱ bäli te .

(src)="b.MAT.4.3.1"> To ĩ bajiro ĩacõari , ado bajiro rojose ĩre yirotiĩaboayuju vãtia u̶ju̶ , Satanás : — Dios macu̶ne mu̶ ñajama , adiari gũ̶tarine pan godoveoya mu̶ — ĩre yirotiboayuju , Jesúre .
(trg)="b.MAT.4.3.1"> Ñerä je sa̱ je̱r ki̱wa̱k je̱k sikawa̱ iwäja̱mi te isha iia̱ : — Ba rä Säkeklä yaba ra , jí jak wä tso̱ pakö ianakwa̱ pan ye .

(src)="b.MAT.4.4.1"> To bajiro Satanás ĩre ĩ yiboajaquẽne , — Yibeaja yu̶ .
(src)="b.MAT.4.4.2"> Dios oca masa ĩna ucamasire ado bajiro gotiaja : “ Bare rĩne ñamasuse me ñaja .
(src)="b.MAT.4.4.3"> Dios ocare mani cu̶diseju̶a ñaja ñamasusema .
(src)="b.MAT.4.4.4"> ‘ Bare ti manijare , rijarearu̶arãja ’ yire ti ñaboajaquẽne , Dios rijarere ĩ bojabetijama , rijabetiru̶arãja .
(src)="b.MAT.4.4.5"> ‘ Caticõa ñato ’ yigu̶ yimasigũ̶ ñaami ĩ ” , yigotiaja Dios oca masa ĩna ucamasire — ĩre yiyuju Jesús .
(trg)="b.MAT.4.4.1"> Ata ije te ikúka te isha : — Iyöle katke rä : ‘ Ka pan ebä oloi ja̱mi sa̱ se̱r dä kuna , ata kte biköle däkksa̱ Säkeklä kjä na je ne oloi ja̱mi sa̱ se̱r dä . ’

(src)="b.MAT.4.5.1"> To ĩ yiro bero , Jerusalénju̶ , Dios ĩ beseria maca ñamasuri macaju̶ Jesúre ĩre ũmato vasuju Satanás .
(src)="b.MAT.4.5.2"> To ejacõari , Diore yirũ̶cu̶bu̶oriavi joeju̶ ĩre ũmato mu̶jasuju .
(trg)="b.MAT.4.5.1"> Je ukä ki̱ be tsa̱ku̱i wa̱ iminetse̱ jukläyäkä dälätsalewa̱ ska te iduaka̱ Templo bata si̱ ki̱ka .

(src)="b.MAT.4.6.1"> To ĩre ũmato mu̶jaejacõari , ado bajiro yiyuju Satanás : — Dios oca masa ĩna ucamasire ado bajiro gotiaja : “ Ĩre moabosarimasa ángel mesare mu̶re coderotiru̶cu̶mi Dios .
(src)="b.MAT.4.6.2"> Mu̶ quediajama , ‘ Gũ̶ta joeju̶ rocajeocõari , ĩ gu̶bo jearomi ’ yirã , mu̶re boca ñiaru̶arãma ĩna ” , yigotiaja Dios oca .
(src)="b.MAT.4.6.3"> To bajiri Dios macu̶ne mu̶ ñajama , adoju̶ne jatiquedi rujiaĩasaque mu̶ — Jesúre yirotiboayuju Satanás .
(trg)="b.MAT.4.6.1"> Jera ite isha iia̱ : — Ba rä Säkeklä yaba ra , ma je̱k psö ju̱omi i̱ski̱ .
(trg)="b.MAT.4.6.2"> Ka irä jiye kuna ta , iyöle katke rä : ‘ Ba bata ki̱ka ite iángel wa patkemi , jewa te ma tse̱mi ijula na , ka bä klä tkenaklä kuna jak ja̱mi . ’

(src)="b.MAT.4.7.1"> To bajiro ĩ yiboajaquẽne , Jesúju̶ama , ado bajiro ĩre yiyuju : — To bajiro mu̶ yisere cu̶dibeaja yu̶ .
(src)="b.MAT.4.7.2"> “ Dios ĩ yiriarore bajiro yu̶re boca ñiaru̶arãma ángel mesa ” yigu̶ , yu̶ jatiquediĩajama , Dios ĩ bojabetire yigu̶ yigu̶ja yu̶ .
(src)="b.MAT.4.7.3"> Gajeye ado bajiro gotiaja Dios oca masa ĩna ucamasire : “ ‘ Dios , “ Yiru̶cu̶ja ” yiyumi ’ yitu̶oĩacõari , ‘ To bajiro masu yiru̶ yiyujari ’ yimasiru̶arã , mu̶a tu̶oĩarore bajiro mu̶a yiajejama , quẽnabeaja ” , yigotiaja Dios oca masa ĩna ucamasire — ĩre yiyuju Jesús , Satanáre .
(trg)="b.MAT.4.7.1"> Jera Jesús te ikúka : — Ñaebä iyöle katke rä : ‘ Ke ba ku̱ Säkekewa ba Kekläí mabla su̱a wäsi̱wa . ’

(src)="b.MAT.4.8.1"> To bajiro ĩ yiro bero , gũ̶tau̶ ũ̶mu̶aricu̶ joeju̶ Jesúre ũmato vasuju Satanás quẽna .
(src)="b.MAT.4.8.2"> Toju̶ ũmato ejacõari , adi macaru̶cu̶ro ñarimacari jediro ĩre ĩojeocõañuju .
(trg)="b.MAT.4.8.1"> Jera etäbä kicha be tsa̱ku̱i wa̱ imineka̱tse̱ ka̱tsä kaleka̱ ka̱sha̱a̱ si̱ bata ki̱ka .
(trg)="b.MAT.4.8.2"> Jeska ite ka̱jiska ka̱ tsa̱ku̱i wa ke̱i biköle irä , ji baa tso̱ iska biköle irä kjasha iia̱ .

(src)="b.MAT.4.9.1"> Ĩre ĩogajanocõari , ado bajiro ĩre yiyuju Satanás : — Yu̶ rĩjoroju̶a gu̶somuniari tuetucõari , “ Yu̶ u̶ju̶ ñamasugũ̶ ñaja mu̶ ” yu̶re mu̶ yirũ̶cu̶bu̶ojama , adi sita ñajedirore mu̶re ĩsiru̶cu̶ja yu̶ — Jesúre ĩre yiyuju Satanás .
(trg)="b.MAT.4.9.1"> Jera ite isha iia̱ : — Ma je̱tkawa̱ wakte yis oloitsäk ra , yie je biköle me̱mi ba ia̱ .

(src)="b.MAT.4.10.1"> To bajiro ĩ yise ñajare , ado bajiro ĩre cu̶diyuju Jesús : — Vasa mu̶ .
(src)="b.MAT.4.10.2"> Ado bajiro gotiaja Dios oca masa ĩna ucamasire : “ Mani u̶ju̶ Dios sĩgũ̶rene , ‘ Yu̶ u̶ju̶ ñamasugũ̶ ñaja mu̶ ’ ĩre yirũ̶cu̶bu̶ocõari , cu̶diroti ñaja ” , yigotiaja Dios oca masa ĩna ucamasire — Satanáre yiyuju Jesús .
(trg)="b.MAT.4.10.1"> Jera Jesús te isha iia̱ : — Satanás , ma cho̱ .
(trg)="b.MAT.4.10.2"> Ka irä jiye kuna ta , iyöle katke rä : ‘ Säkekewa ba Kekläí oloitsö ba ku̱ , je ebä kja̱nei wo̱ ba ku̱ . ’

(src)="b.MAT.4.11.1"> To bajiro Jesús ĩ yisere ajicõari , vacoasuju Satanás yuja .
(src)="b.MAT.4.11.2"> Ĩ vato bero , Jesúre ejarẽmorã ejayujarã ángel mesa .
(trg)="b.MAT.4.11.1"> Jera be tsa̱ku̱i te ijawa̱ta̱na .
(trg)="b.MAT.4.11.2"> Ñerä ángel wa dejulu iwäki̱ te ichewa̱ jile wà .

(src)="b.MAT.4.12.1"> “ Tubiberiaviju̶ tubibe ecocoajami Juan ” yise quetire ajicõari , Galilea sitaju̶ tudicoasuju Jesús .
(trg)="b.MAT.4.12.1"> Jesús te issa Juan kolonawa̱ ra , ibiteju̱ni Galilea ska .

(src)="b.MAT.4.13.1"> To va , ĩ ya maca Nazaret vãme cu̶ti macaju̶ eja , no cõro mene ñaboa , Capernaum vãme cu̶ti macaju̶ ñagũ̶ vasuju .
(src)="b.MAT.4.13.2"> Ti maca ñañuju u̶tabu̶cu̶ra Galilea vãme cu̶tira tu̶ju̶ , Zabulón sita , to yicõari , Neftal ' i sita tu̶ ñarimaca .
(trg)="b.MAT.4.13.1"> Jera ite Nazaret jawa̱ta̱na , demiju̱ se̱ná Capernaúm .
(trg)="b.MAT.4.13.2"> Je jukläyäkä rä tipä kjä ja̱mi , Zabulón wa irä Neftalí wa irä jewa ke̱i ki̱ .

(src)="b.MAT.4.14.1"> Ti macaju̶ Jesús ĩ ñajama , Diore gotirẽtobosarimasu̶ Isa ' ias vãme cu̶timasir ' i , ado bajiro ĩ yiucamasire ñari , bajiyuju :
(trg)="b.MAT.4.14.1"> Je rä io̱naklä jishtä iyile jile bata shäk Isaías ja̱mi te ishe käi :

(src)="b.MAT.4.15.1"> “ Jordán vãme cu̶tirisa jodeju̶ Galilea vãme cu̶tira ñaja .
(src)="b.MAT.4.15.2"> Tira tu̶re ñaja Zabulón sita , to yicõari Neftal ' i sita .
(src)="b.MAT.4.15.3"> Ti sitaju̶re jud ' io masa me ñaama , Diore masimena .
(src)="b.MAT.4.15.4"> Ĩnare gotimasiocõari , rojose ĩna tãmu̶oborotire ĩnare yirẽtobosarocu̶re cõaru̶cu̶mi Dios , ĩ bojarore bajiro ‘ Quẽnaro yirã ñato ’ yigu̶ ” , yiucamasiñumi Isa ' ias .
(src)="b.MAT.4.15.5"> To bajiro ĩ yiucamasiriarore bajirone , ti sitaju̶ ejayuju Jesús .
(trg)="b.MAT.4.15.1"> “ Zabulón wa ke̱i irä Neftalí wa ke̱i irä , ña̱la tipä kjä ja̱mi Jordán a̱mikata , Galilea ke̱i ale ka Judío kuna wa tso̱ ska .

(src)="b.MAT.4.17.1"> Ti sitaju̶ ejacõari , Dios ocare , ado bajise masare gotimasiocudisu̶oyuju Jesús : — Diore rotibosarocu̶ , ĩ rotisu̶oroti mojoroaca ru̶yaja .
(src)="b.MAT.4.17.2"> U̶ju̶ Dios yarã quẽnaro ĩ yirona mu̶a ñaru̶ajama , rojose mu̶a yisere yitu̶jacõari , yu̶re ajitirũ̶nu̶ña — masare yigotimasiocudisu̶oyuju ĩ .
(trg)="b.MAT.4.17.1"> Jeska Jesús te sa paktami te isha : “ Bas ñamanewo̱ksa̱ , yëwa̱ ka̱jöir gobierno kjärawa̱ irä ki̱ka . ”

(src)="b.MAT.4.18.1"> Cojorũ̶mu̶ , u̶tabu̶cu̶ra Galilea vãme cu̶tira tu̶ju̶ vacudigu̶ vasuju Jesús .
(src)="b.MAT.4.18.2"> To vacu̶ju̶ , ĩañuju , Simón vãme cu̶tigu̶re , bero Pedro vãme cu̶tirocu̶re , ĩ bedi Andrére quẽne .
(src)="b.MAT.4.18.3"> Vai sĩarimasa ñañujarã ĩna .
(src)="b.MAT.4.18.4"> Bajiyucu̶rire rearoderuu yiñañujarã ĩna .
(trg)="b.MAT.4.18.1"> Jesús damiju̱ Galilea tipei kjä ja̱mi ra , ite bol ñawakwa ebä su̱a ; je rä Simón , kinak Pedro ni irä , iel Andrés irä .
(trg)="b.MAT.4.18.2"> Ijewa kla ju̱a kate tipä na , ijewa rä nima kukäk wa ki̱ka .

(src)="b.MAT.4.19.1"> Ĩna tu̶ ejacõari , ado bajiro yiyuju Jesús : — Yu̶ rãca vayá .
(src)="b.MAT.4.19.2"> Yucu̶rema mu̶a vai vejese ũnirene masa yu̶re ĩna ajitirũ̶nu̶rotire gotimasiobosarimasa ñaru̶arãja mu̶a — ĩnare yiyuju Jesús .
(trg)="b.MAT.4.19.1"> Jera ite isha ijewa ia̱ : — Bas kute yis da minak , jera yis te bas dulawe̱mi ditsä kukäk nima säkei ye .

(src)="b.MAT.4.20.1"> To ĩ yirirĩmarone , ĩna bajiyucu̶rire cũ , ĩre su̶yacoasujarã .
(trg)="b.MAT.4.20.1"> Jera plaa ijewa te ikla jawa̱ta̱na minejulumi ira .

(src)="b.MAT.4.21.1"> To yi varũtu vacu̶ne , gãjerã ju̶arã ñarãre ĩnare jiyuju Jesús .
(src)="b.MAT.4.21.2"> Ĩna ñañujarã Santiago , ĩ bedi Juan rãca .
(src)="b.MAT.4.21.3"> Ĩna jacu̶ Zebedeo rãca cũmuaju̶ ĩna bajiyucu̶rire siaquẽno sãñañujarã .
(trg)="b.MAT.4.21.1"> Jeska ije mine ji̱a te isaka su̱ani bol ñawakwa ebä : Zebedeo yaba Jacobo irä je el Juan irä , jewa kla wä mu̱a tso̱ ko̱no ja̱rka ijewa ká Zebedeo ra ñara .
(trg)="b.MAT.4.21.2"> Jewa kia ite .

(src)="b.MAT.4.22.1"> To ĩ yisere ajicõarãju̶ma , ĩna jacu̶re , to yicõari ĩna cũmuare quẽne vaveocoasujarã , Jesúre su̶yana .
(trg)="b.MAT.4.22.1"> Jera plaa ijewa te ko̱no irä iká irä jawa̱ta̱na minejulumi ira .

(src)="b.MAT.4.23.1"> Galilea sitaju̶ gotimasiocudiyuju Jesús .
(src)="b.MAT.4.23.2"> Tocãrãca macarirene Dios ocare ĩna bueriviriju̶ sãjaejacõari , oca quẽnasere masare ĩnare gotimasioñuju .
(src)="b.MAT.4.23.3"> “ U̶ju̶ Dios yarã quẽnaro ĩ yirona mu̶a ñaru̶ajama , rojose mu̶a yisere yitu̶jacõari , yu̶re ajitirũ̶nu̶ña ” , ĩnare yigotimasioñuju .
(src)="b.MAT.4.23.4"> To yicõari , rijaye cu̶tirãre ĩnare catioyuju .
(trg)="b.MAT.4.23.1"> Jekäi Jesús damiju̱ Galilea ke̱i kalabe sha̱na .
(trg)="b.MAT.4.23.2"> Ite sa pakte rami ijewa ñapaktäklä jui na , ite gobierno ktei baa wapakte rami , ite sä kteke̱ duë te biköle bäiwe̱ rami , ji duëi biköle dami sa̱ sha̱na käi .

(src)="b.MAT.4.24.1"> To bajiri Jesús rijarãre ĩ catiosere masa ĩna gotibatojare , Siria sitana quẽne tire ajicõari , rijaye cu̶tirãre juaejayujarã , “ Jesús ĩnare catiato ” yirã .
(src)="b.MAT.4.24.2"> Ĩna u̶su̶riju̶ vãtia sãñarãre quẽne juaejayujarã , “ Vãtiare bureato Jesús ” yirã .
(src)="b.MAT.4.24.3"> Rijaquedirãre , to yicõari , micarãre quẽne juaejayujarã , Jesúre catiorotirã .
(src)="b.MAT.4.24.4"> Ĩna ñaro cõrone ĩnare catioyuju .
(trg)="b.MAT.4.24.1"> Jekäi ije palei minemi Siria ke̱i biköle ska .
(trg)="b.MAT.4.24.2"> Jera ditsä te duë ta wa biköle jaté iwäki̱ : sä kteke̱ duë te kju̱awa kju̱awa wa käi , sä dälärke̱ wa käi , kololewa̱ be wa̱ wa käi , wäialeksa̱ wa käi , karalewa̱ wa käi .
(trg)="b.MAT.4.24.3"> Jewa bäiwa̱ tulaka̱ni ije te .

(src)="b.MAT.4.25.1"> Jesús ĩ vacudiro cõrone , jãjarã masa ĩre su̶yajojicõañujarã .
(src)="b.MAT.4.25.2"> Galilea sitana , Decápolis macana , Jerusalén macana , Judea sitana , to yicõari , Jordán vãme cu̶tirisa gajejacatu̶ana quẽne ĩre su̶yarũgũñujarã ĩna .
(trg)="b.MAT.4.25.1"> Jera chu̱li̱i̱wa̱ Galilea ska wa , Decápolis ska wa , Jerusalén ska wa , Judea ska wa , Jordán a̱mikata wa , minemi ira .

(src)="b.MAT.5.1.1"> Jãjarã masa ĩna ñasere ĩacõari , buroju̶ majaejayuju .
(src)="b.MAT.5.1.2"> To ĩ bajirone , ĩ buerã ĩ tu̶ rẽjañujarã .
(src)="b.MAT.5.1.3"> Ĩna ejaro ĩacõari , ado bajiro ĩnare gotimasiosu̶oyuju Jesús : — “ Masimena ñari , mu̶ ejarẽmose bu̶to bojaja yu̶a ” , Diore ĩre yisẽnirũgũrãma , ĩ yarã ñarãma .
(src)="b.MAT.5.1.4"> To bajiri , rojose tãmu̶oboarine , Dios tu̶ju̶ variquẽnarona ñarãma .
(trg)="b.MAT.5.1.1"> Je chu̱li̱i̱ wa su̱a ite ra , imineju̱ ka̱ kichei ki̱ .
(trg)="b.MAT.5.1.2"> Jeska ije̱tkawa̱ , jera iwa̱ dulanak wa ñasikawa̱ iwäja̱mi .

(src)="b.MAT.5.4.1"> Yucu̶rire Dios ĩ bojabetire yicõari , tu̶oĩasu̶tiritiñarã quẽne , variquẽnarona ñarãma , beroju̶ ĩna tu̶oĩasu̶tiritisere Dios ĩnare ĩ yirẽtobosaroti ti ñajare .
(trg)="b.MAT.5.4.1"> “ Bäije sa̱ je̱r iarke̱ wa rä , jewa je̱r pablermi ni ki̱ka .

(src)="b.MAT.5.5.1"> “ Masimena ñaja yu̶a ” yirã , Dios ĩ ejarẽmosere sẽnirũgũrã ñari , Dios ĩ goticatore bajirone variquẽnaru̶arãma , adi macaru̶cu̶roana u̶jarã ĩna ñarotire Dios ĩnare ĩ yirẽtobosaroti ñajare .
(trg)="b.MAT.5.5.1"> “ Bäije sa̱ je̱k jäkwa̱ wa rä , jewa ia̱ ka̱jiska dämiksa̱ däli ukä ye ki̱ka .

(src)="b.MAT.5.6.1"> Gajeye rẽtoro Dios ĩ bojasere yiru̶a tu̶oĩarã quẽne , variquẽnarona ñarãma , “ Yu̶ bojasere yivariquẽnato ” yigu̶ , Dios , ĩnare ĩ ejarẽmose ti ñajare .
(trg)="b.MAT.5.6.1"> “ Bäije sa̱ ki̱ ji wämo sherke̱ pjoo jishtä sä kte bäli te käi , sa̱ je̱r bárke̱ te käi wa rä , jewa ia̱ ime̱rmi ki̱ka .

(src)="b.MAT.5.7.1"> Gãjerãre ĩamaicõari , quẽnaro yirã quẽne , variquẽnaru̶arãma , Dios quẽne , ĩnare ĩamaicõari , quẽnaro ĩ yiroti ti ñajare .
(trg)="b.MAT.5.7.1"> “ Bäije sa̱ je̱r bäi shäk wa rä , jewa ia̱ je̱r bäi yirmi ki̱ka .

(src)="b.MAT.5.8.1"> Dios ĩ bojarore bajiro rĩne quẽnase tu̶oĩarã variquẽnarãma ĩna quẽne , beroju̶ Diore ĩarona ñari .
(trg)="b.MAT.5.8.1"> “ Bäije sa̱ je̱r ta yëë wa rä , jewa te Säkeklä su̱emi ki̱ka .

(src)="b.MAT.5.9.1"> Quẽnaro ñarotire oca quẽnorã quẽne , variquẽnaru̶arãma , “ Yu̶ rĩa ñaama ” Dios ĩ yiĩarona ñari .
(trg)="b.MAT.5.9.1"> “ Bäije kju̱atke paruäk wa rä , jewa kirmi Säkeklä yabala ni je ki̱ka .

(src)="b.MAT.5.10.1"> Dios ĩ rotirore bajirone ĩna yise su̶orine gãjerãju̶a rojose ĩnare ĩna yiboajaquẽne , variquẽnaru̶arãma , U̶ju̶ Dios yarã quẽnaro ĩ yirã ñari .
(trg)="b.MAT.5.10.1"> “ Bäije sä weikanak ji wämo ki̱ka wa rä , jewa ia̱ ka̱jöir gobiernoí rä ki̱ka .

(src)="b.MAT.5.11.1"> Yu̶re mu̶a ajitirũ̶nu̶se su̶orine gãjerã mu̶are ajatud ' icõari , “ Rojorã ñaama ” mu̶are ĩna yisocaboajaquẽne , variquẽnaru̶arãja mu̶a .
(trg)="b.MAT.5.11.1"> Bäije bas dä mika̱ bas yirke̱ yakei , bas kolorke̱ weikanak , bas ki̱yörke̱ ji yakei biköle wà ka̱yue ebä wà yis kju̱ei ki̱ka ra rä .

(src)="b.MAT.5.12.1"> To bajiro mu̶are ĩna yiboajaquẽne , bu̶to variquẽnaña mu̶a , “ Beroju̶ Dios tu̶ju̶ ejarã , quẽnase bu̶jaru̶arãja ” yimasirã ñari .
(src)="b.MAT.5.12.2"> Mu̶a rĩjoroana , Diore gotirẽtobosamasiriarãre quẽne , rojose mu̶are ĩna yirore bajirone ĩnare quẽne rojose yimasiñujarã masa — ĩnare yiyuju Jesús .
(trg)="b.MAT.5.12.1"> Jera bas ssëno a̱naa , bas ka̱ssö , bas ia̱ je säkei tso̱ däksa̱ ta̱i ka̱jöir ska ki̱ka .
(trg)="b.MAT.5.12.2"> Ata je su̱ta ijewa te jile bata shäk wa bakle bas yikaba wa kukacha̱wa̱ weikanak rä .

(src)="b.MAT.5.13.1"> Quẽna ado bajiro ĩ buerãre ĩnare gotiyuju Jesús : — Moa ñaja bare sãre .
(src)="b.MAT.5.13.2"> Mu̶a barotire vaibu̶cu̶ rii catisere cũrãma , moa turãja mu̶a , “ Boarobe ” yirã .
(src)="b.MAT.5.13.3"> Moa ti ocaboase ti ocabeticoajama , “ Quẽna tudiocato ” yirã , no bajiro yimasimenaja mu̶a .
(src)="b.MAT.5.13.4"> To bajiri , tire reacõarãja , “ Tire masa cu̶davu̶oreacõato ” yirã .
(src)="b.MAT.5.13.5"> Moa ocatu̶jabetire bajiro mu̶a bajijama , quẽnaja .
(src)="b.MAT.5.13.6"> Yu̶re mu̶a ajitirũ̶nu̶ tu̶jabetijama , moa ocatu̶jabetire bajiro bajirã ñaru̶arãja mu̶a .
(src)="b.MAT.5.13.7"> To bajiboarine , yu̶re mu̶a ajitirũ̶nu̶ tu̶jajama , quẽna yu̶re tudiajitirũ̶nu̶betiru̶arãja .
(src)="b.MAT.5.13.8"> Mu̶a su̶orine quẽnaro yimenama gãjerã .
(src)="b.MAT.5.13.9"> To bajiri mu̶are bojabetiru̶cu̶ja — ĩnare yiyuju Jesús .
(trg)="b.MAT.5.13.1"> “ Bas dä däyë ye ka̱jiska .
(trg)="b.MAT.5.13.2"> Ata däyë iianawa̱ ka kjei ta ji̱a ra , jera ¿ jibä wà je bäirmini na ?
(trg)="b.MAT.5.13.3"> Je ka kiar ji̱a ji a̱ni ye , ata itulunaksa̱ ra wätunakwa̱ sä klä wà ebä ye ikiar dä .

(src)="b.MAT.5.14.1"> Quẽna ado bajiro ĩnare gotiyuju : — Rẽtiaroju̶re busubatosere bajiro bajiroti ñaja mu̶are .
(src)="b.MAT.5.14.2"> To bajiro mu̶a bajijare , busubatose quẽnaro ti ruyurore bajirone mu̶are ĩaru̶arãma masa .
(src)="b.MAT.5.14.3"> Jairimaca buro joeju̶ ñarimaca quẽnaro ti ruyurore bajirone mu̶are ĩajedicõaru̶arãma .
(trg)="b.MAT.5.14.1"> “ Bas dä ka̱ oloi ye ka̱jiska .
(trg)="b.MAT.5.14.2"> Jukläyäkä ka̱tsä bata ki̱ka ka je blenak kuna .