# bs/ted2020-1004.xml.gz
# sr/ted2020-1004.xml.gz
(src)="1"> Ovdje sam da bih Vam pokazao fotografije plemena Lakota .
(trg)="1"> Ovde sam danas da vam pokažem svoje fotografije naroda Lakota .
(src)="2"> Mnogi od Vas su možda čuli za ovo pleme , ili barem za jednu veću grupu plemena zvanih Sijuksi .
(trg)="2"> Mnogi od vas su čuli za narod Lakota , ili bar za veću grupu plemena koji se zovu Sijuksi .
(src)="3"> Lakota je jedno od mnogih plemena koji su bili prisilno naseljeni u logore za ratne zarobljenike , koji se danas nazivaju rezervatima .
(trg)="3"> Lakote su jedno od mnogih plemena koja su preseljena sa svoje zemlje u logore za ratne zarobljenike , koji se sada zovu rezervati .
(src)="4.1"> Na rezervatu Pajn Ridž , snimio sam fotografije koje ćete danas vidjeti .
(src)="4.2"> Ovaj rezervat se nalazi oko 120 km jugoistočno od planine Blek Hils u Južnoj Dakoti .
(trg)="4"> Rezervat Pajn Ridž , predmet današnje prezentacije , lociran je oko 120 km jugoistočno od Blek Hilsa u Južnoj Dakoti .
(src)="5"> Ponekad ga nazivaju Logorom za ratne zarobljenike broj 334 , i to je mjesto gdje pleme Lakota danas živi .
(trg)="5"> Poznat je i kao Logor za ratne zarobljenike broj 334 , i to je mesto gde Lakote danas žive .
(src)="6"> Ako je iko od Vas ikada čuo za AIM , Američki Indijanski Pokret , ili za Rasela Minsa , ili za Leonarda Peltiera , ili za oružani sukob na Oglala rezervatu , onda znate i da je rezervat Pajn Ridž epicentar svih problema Američkih Indijanaca .
(trg)="6"> Ako je iko od vas čuo za AIP , Američki Indijanski Pokret ili za Rasela Minsa , ili Lenarda Peltijera , ili za sukobe kod Oglale , onda znate da je Pajn Ridž krizno žarište za indijanska pitanja u SAD .
(src)="7.1"> Pozvan sam danas da ispričam nešto o svojoj vezi sa plemenom Lakota , za koju mogu reći da je zaista teška .
(src)="7.2"> Jer , ukoliko niste sami zaključili na osnovu boje moje kože , ja sam bijelac , a to je ogromna prepreka kad ste u indijanskom rezervatu .
(trg)="7.1"> Pozvali su me danas da govorim o svom odnosu sa Lakotama , a to je veoma teško za mene .
(trg)="7.2"> Jer ako niste primetili moju boju kože , ja sam belac , i to je velika prepreka u rezervatu starosedelaca .
(src)="8"> Na fotografijama ćete vidjeti mnogo ljudi ,
(trg)="8"> Videćete mnogo ljudi na mojim fotografijama danas ,
(src)="9"> s kojima sam se ja zbližio i koji su me dočekali kao porodica .
(trg)="9"> dosta sam se zbližio s njima i prihvatili su me kao člana porodice .
(src)="10.1"> Oslovljavali su me sa brate ili striče i uvijek su me iznova pozivali u zadnjih pet godina .
(src)="10.2"> Ali , na rezervatu Pajn Ridž ,
(trg)="10"> Nazvali su me bratom , ujakom i pozivali me iznova i iznova tokom pet godina .
(src)="11"> ja ću uvijek biti wašichu ,
(trg)="11"> Ali u Pajn Ridžu , ja ću uvek biti ono što oni zovu " vašiču " .
(src)="12"> a riječ wašichu u jeziku plemena Lakota označava nekoga ko nije Indijanac , ali u svom drugom značenju , ova riječ znači " onaj koji uzima najbolje meso za sebe . "
(trg)="12.1"> A " vašiču " je reč na jeziku Lakota koja znači ne-Indijanac .
(trg)="12.2"> Ali još jedno značenje ove reči je " onaj koji uzima najbolje meso za sebe . "
(src)="13"> A ja upravo to značenje želim naglasiti - onaj koji uzima najbolji dio mesa za sebe .
(trg)="13"> I to je ono što želim da istaknem - onaj koji uzima najbolje parče mesa .
(src)="14"> To znači pohlepan .
(trg)="14"> To znači pohlepan .
(src)="15"> Pogledajte auditorij u kojem se nalazimo .
(trg)="15"> Bacite pogled oko sebe u ovom auditorijumu .
(src)="16"> Na kampusu smo privatnog univerziteta na zapadu Sjedinjenih Država , sjedimo u crvenim somotnim stolicama s novcem u džepu .
(trg)="16"> Nalazimo se u privatnoj školi na američkom zapadu , sedimo na crvenim stolicama od baršuna , s novcem u džepovima .
(src)="17"> I ako pogledamo kako živimo , zaista smo uzeli najbolji dio mesa .
(trg)="17"> I ako sagledamo svoj život , mi zaista jesmo uzeli najbolje parče mesa .
(src)="18"> Dakle , pogledajmo sada zbirku fotografija ljudi koji su izgubili da bismo mi mogli imati , i znajte kad vidite ova lica da to nisu samo slike Lakota indijanaca , već da su te slike simbol za sve domorodačke narode .
(trg)="18.1"> Pogledajmo nekoliko fotografija ljudi koji su izgubili da bismo mi dobili .
(trg)="18.2"> I znajte , kada budete videli njihova lica , da ovo nisu slike samo naroda Lakota , one predstavljaju sve domorodačke narode .
(src)="19"> Na ovom listu papira , je zapisana istorija koju sam naučio od mojih prijatelja i familije iz plemena .
(trg)="19"> Na ovom parčetu papira nalazi se istorija koju sam naučio od mojih prijatelja i porodice Lakota .
(src)="20"> Ovo što slijedi je hronologija skopljenih sporazuma , prekršenih sporazuma i masakra predstavljenih kao bitke .
(trg)="20"> Ono što sledi je hronološki prikaz sklopljenih sporazuma , prekršenih sporazuma , i pokolja prerušenih u bitke .
(src)="21.1"> Počeću s godinom 1824 .
(src)="21.2"> Ured za indijanske poslove
(trg)="21"> Počeću od 1824 .
(src)="22"> je osnovan unutar Ministarstva za rat , iz čega se dala naslutiti agresija u našim odnosima prema Američkim starosjediocima .
(trg)="22"> " Ono što je poznato kao Biro za indijanska pitanja otvoreno je u okviru Ratnog departmana najavljujući od samog početka agresiju u našem odnošenju prema američkim starosedeocima .
(src)="23"> 1851 . : Sklopljen je prvi Sporazum u Fort Laramiju , čime su jasno označene granice Lakota nacije .
(trg)="23"> 1851 : sklopljen je prvi sporazum u Fort Laramiju jasno obeleživši granice nacije Lakota .
(src)="24"> Prema sporazumu , to je zemlja suverenog naroda .
(trg)="24"> Prema sporazumu , te teritorije su suverena nacija .
(src)="25"> Da su granice po ovom sporazumu bile poštivane - što su i trebale biti po zakonskoj osnovi - karta S.A.D. bi danas ovako izgledala .
(trg)="25"> Da su granice ovog sporazuma održane - a po pravnoj osnovi trebalo je da budu - ovako bi SAD izgledale danas .
(src)="26"> 10 godina poslije ,
(trg)="26"> 10 godina kasnije ,
(src)="27"> Homsted zakon , kojeg je potpisao predsjednik Linkoln , izazvao je buijicu doseljenika bijelaca na indijansku zemlju .
(trg)="27"> Zakon o domaćinstvima , koji je potpisao predsednik Linkoln , izazvao je priliv belih doseljenika na zemlju starosedelaca .
(src)="28"> 1863 . : Ustanak Santi Sijuksa u Minesoti se završava vješanjem 38 Sijuksa muškaraca , što je najveće masovno smaknuće u američkoj istoriji .
(trg)="28"> 1863 : Ustanak Santi Sijuksa u Minesoti završava se vešanjem 38 muškaraca Sijuksa , najveće masovno pogubljenje u istoriji SAD .
(src)="29"> Pogubljenje je naredio Predsjednik Linkoln samo dva dana nakon što je potpisao Proglas o oslobođenju robova .
(trg)="29"> Pogubljenje je naredio predsednik Linkoln samo dva dana nakon što je potpisao Proklamaciju o emancipaciji .
(src)="30.1"> 1866 , začeci transkontinentalne željeznice - jedno novo doba .
(src)="30.2"> Prisvojili smo zemlju da bi putevi i vozovi
(trg)="30"> 1866 . početak gradnje transkontinentalne železenice - početak nove ere .
(src)="31"> presjekli zemlju Lakota tačno kroz njeno srce .
(trg)="31"> Zemlju smo prilagodili prugama i vozovima da bi skratili sebi put kroz srce Lakota nacije .
(src)="32"> Sporazuma kao da nije ni bilo .
(trg)="32"> Sporazumi su završili kroz prozor .
(src)="33.1"> Zauzvrat , tri plemena pod vođstvom Lakota poglavice Crvenog Oblaka višestruko su napadali i poražavali američku vojsku .
(src)="33.2"> Želim da ponovim taj dio .
(trg)="33"> Kao odgovor na to , tri plemena Lakote pod vođstvom poglavice Crvenog Oblaka napalo je i porazilo američku vojsku mnogo puta .
(src)="34"> Lakote su porazili američku vojsku .
(trg)="34.1"> Želim da ponovim ovaj deo .
(trg)="34.2"> Lakote su porazile američku vojsku .
(src)="35"> 1868 . : Drugi sporazum u Fort Laramiju jasno jamči suverenitet Velike Sijuks nacije i Lakotino vlasništvo svete Blek Hils planine .
(trg)="35"> 1868 : Drugi sporazum u Fort Laramiju jasno garantuje suverenitet Velike nacije Sijuksa i Lakotino vlasništvo nad svetim brdima Blek Hils .
(src)="36.1"> Vlada takođe obećava pravo na zemlju i lov u susjednim državama .
(src)="36.2"> " Obećajemo da okrugu Pauder River
(trg)="36"> Vlada takođe obećava zemlju i pravo lova u okolnim državama .
(src)="37"> od sada pa nadalje bijelci neće imati pristup . "
(trg)="37"> Obećali smo da će područje oko reke Pauder biti zatvoreno za sve belce .
(src)="38"> Sporazum se činio kao potpuna pobjeda Crnog Oblaka i Sijuksa .
(trg)="38"> Sporazum je izgledao kao potpuna pobeda za Crvenog Oblaka i Sijukse .
(src)="39"> Zapravo je ovo jedini rat u američkoj istoriji , u kojem je vlada potpisala mirovni sporazum pristajući na sve zahtjeve neprijatelja .
(trg)="39"> Zapravo , ovo je jedini rat u američkoj istoriji u kome je vlada sklopila mir tako što je pristala na sve zahteve neprijatelja .
(src)="40"> 1869 . : Završena je transkontinentalna željeznica .
(trg)="40"> 1869 : završena je transkontinentalna železnica .
(src)="41"> Počela je prevoziti , između ostalog , mnoštva lovaca koji su otpočeli masovno ubijanje bizona , eliminarajući tako izvor hrane , odjeće i skrovišta za Sijukse .
(trg)="41"> Počela je da prevozi , između ostalog i veliki broj lovaca , koji su počeli da ubijaju bizone na veliko , eliminišući izvor hrane , odeće i skloništa za Sijukse .
(src)="42"> 1871 . : Zakonom o prisvajanju Indijanaca svi Indijanci postaju štićenici federalne vlade .
(trg)="42"> 1871 : Zakon o aproprijaciji Indijanaca pretvorio je sve Indijance u vladine štićenike .
(src)="43"> Pored toga , vojska je izdala naredbe braneći Indijancima na zapadu da napuste rezervate .
(trg)="43"> Pored toga , vojska je izdavala naređenja kojima je zapadnim Indijancima zabranila da napuštaju rezervate .
(src)="44"> Svi Indijanci na zapadu su u tom momentu postali ratni zarobljenici .
(trg)="44"> Svi zapadni Indijanci su u tom trenutku postali ratni zarobljenici .
(src)="45"> Takođe 1871 . , okončali smo period sklapanja sporazuma .
(trg)="45"> Takođe , 1871 . smo završili sa sklapanjem sporazuma .
(src)="46"> Problem sa sporazumima je taj što dozvoljavaju plemenima da budu suverene nacije , ali mi se s tim nismo mogli složiti ;
(trg)="46"> Problem sa sporazumima je taj što omogućavaju plemenima da postoje kao suverene nacije , a to ne smemo dozvoliti ;
(src)="47"> mi smo imali planove .
(trg)="47"> jer smo imali planove .
(src)="48"> 1874 . : General Džordž Kaster je proglasio pronalazak zlata na Lakota teritoriji , naročito u planini Blek Hils .
(trg)="48"> 1874 : General Džordž Kaster je objavio otkriće zlata na teritoriji Lakota , tačnije na Blek Hilsu .
(src)="49"> Vijest o zlatu privukla je velike mase doseljenika bijelaca na zemlje Lakota nacije .
(trg)="49"> Vest o zlatu je dovela do masivnog doseljavanja belaca , na teritoriju Lakota .
(src)="50"> Kaster predlaže da Kongres pronađe način kako da ospori sporazume sa Lakotama što je prije moguće .
(trg)="50"> Kaster preporučuje da Kongres nađe način da okonča sporazume sa Lakotama što je moguće pre .
(src)="51"> 1875 : Počeo je rat s Lakotama zbog kršenja Sporazuma iz Fort Laramija .
(trg)="51"> 1875 : počinje rat s Lakotama zbog kršenja sporazuma iz Fort Laramija .
(src)="52"> 1876 . : 26-og jula , u pokušaju napada na Lakota selo , Kasterova Sedma konjanica je pobijeđena u bici kod Litl Big Horna .
(trg)="52"> 1876 : 26 . jula , kada je krenula da napadne selo Lakota , Kasterova Sedma konjica poražena je u bici kod Litl Big Horna .
(src)="53"> 1877 . : Veliki Lakota ratnik i poglavica , Ludi Konj predao se u utvrđenju Fort Robinson .
(trg)="53.1"> 1877 .
(trg)="53.2"> Veliki Lakota ratnik i poglavica Ludi Konj predao se kod Fort Robinsona .
(src)="54"> Poslije je ubijen za vrijeme boravka u pritvoru .
(trg)="54"> Kasnije je ubijen u pritvoru .
(src)="55"> 1877 . godine smo još i uspjeli pronaći način kako zaobići sporazume iz Fort Laramija .
(trg)="55"> 1877 . je ujedno i godina kada smo našli način da zaobiđemo sporazume iz Fort Laramija .
(src)="56.1"> Novi sporazum je predstavljen poglavicama i vođama Sijuksa pod parolom koja glasi " prodaj ili gladuj " .
(src)="56.2"> Potpiši papir , inače nema hrane za tvoje pleme .
(trg)="56.1"> Novi dogovor predstavljen je poglavicama i starešinama Sijuksa u kampanji pod nazivom " prodaj ili gladuj " .
(trg)="56.2"> Potpišite papire ili neće biti hrane za vaše pleme .
(src)="57"> Samo 10 posto odraslih muškaraca su potpisali .
(trg)="57"> Samo 10 % odraslih muškaraca je potpisalo .
(src)="58"> No sporazum iz Fort Laramija je zahtijevao da najmanje tročetvrtinski dio plemena potpiše prodaju zemlje .
(trg)="58"> Prema Fort Laramijskom sporazumu , bar tri četvrtine plemena moralo je da otpiše zemlju .
(src)="59"> No , ova stavka se očigledno ignorisala .
(trg)="59"> Ta klauzula je očigledno zanemarena .
(src)="60"> 1887 . : Zakon Doz .
(trg)="60"> 1887 : Dozov zakon .
(src)="61"> Okončano je zajedničko vlasništvo nad zemljom u rezervatima .
(trg)="61"> Nema više zajedničke svojine nad zemljom u rezervatima .
(src)="62"> Rezervati su isparčani u parcele od 0,65 km² i podijeljeni pojedincima , dok je višak prodan .
(trg)="62"> Rezervati su rasparčani na parcele od po 65 hektara , i podeljeni Indijancima ponaosob , a višak im je oduzet .
(src)="63"> Plemena su izgubila hiljade kvadratnih kilometara zemlje .
(trg)="63"> Plemena su izgubila milione hektara .
(src)="64"> Američki san o vlasništvu zemlje se ispostavio kao mudar način kako izdijeliti rezervat dok on jednostavno ne nestane .
(trg)="64"> Američki san o privatnoj svojini pokazao se kao veoma lukav način da se rezervat razdeli dok od istog ne ostane ništa .
(src)="65"> Ovaj potez je uništio rezervate , olakšavajući daljnju podjelu i prodaju sa svakom dolazećom generacijom .
(trg)="65"> Taj potez uništio je rezervate , tako da je sa svakom novom generacijom bivalo lakše deliti ih dalje i prodavati .
(src)="66"> Veći dio suvišnog zemljišta , kao i znatan broj parcela unutar rezervata , su sad u vlasništvu zemljoradnika bijelaca .
(trg)="66"> Većina preostale zemlje i veliki broj placeva u okviru rezervata sada su u rukama belih vlasnika rančeva .
(src)="67"> I opet , masni dio zemlje dobiva wašichu .
(trg)="67"> Još jednom , najbogatiji deo zemlje odlazi vašičuu .
(src)="68"> 1890 , datum za koji smatram da je najvažniji u ovom nizu .
(trg)="68"> 1890 . je godina koju smatram najvažnijom u ovoj prezentaciji .
(src)="69.1"> Ovo je godina masakra kod Ranjenog Koljena .
(src)="69.2"> 29-og decembra ,
(trg)="69"> Ovo je godina Pokolja na Vundid Ni Kriku .
(src)="70.1"> američke trupe su opkolile logor Sijuksa kod potoka Ranjeno Koljeno i pobili poglavicu Veliko Stopalo i tri stotine ratnih zarobljenika , koristeći novo rafalno oružje koje je ispaljivalo eksplodirajuće čahure .
(src)="70.2"> To se oružje zove top Hočkis .
(trg)="70"> 29 . decembra , američke trupe opkolile su kamp Sijuksa na Vundid Ni Kriku , i iskasapile poglavicu Veliko Stopalo i još 300 ratnih zarobljenika , koristeći novo rafalno oružje , koje ispaljuje eksplodirajuće metke , poznato kao Hočkis mitraljez .
(src)="71"> Za ovu takozvanu bitku , Kongres je sa 20 Medalja časti odlikovao Sedmu konjanicu za njihovu hrabrost .
(trg)="71"> Za ovu takozvanu bitku , Kongres je dodelio 20 medalja časti Sedmoj konjici .
(src)="72"> Do današnjeg dana , ovo je najveći broj Medalja časti ikad dodijeljenih za jednu jedinu bitku .
(trg)="72"> Do današnjeg dana , ovo je najveći broj medalja časti ikad dodeljenih za jednu bitku .
(src)="73"> Vojnici su sa više Medalja časti odlikovani za jedan krvavi pokolj nad ženama i djecom nego za bilo koju bitku u Prvom svjetskom ratu , Drugom svjetskom ratu , Koreji , Vijetnamu , Iraku ili Avganistanu .
(trg)="73"> Više medalja časti je ovde dodeljeno za ubijanje kako žena tako i dece nego u bilo kojoj bici u Prvom svetskom ratu , Drugom svetskom ratu , Koreji , Vijetnamu , Iraku ili Avganistanu .
(src)="74"> Masakr kod Ranjenog Koljena se smatra krajem Indijanskih ratova .
(trg)="74"> Pokolj na Vundid Ni Kriku smatra se završetkom indijanskih ratova .
(src)="75"> Kad god posjetim mjesto masovne grobnice kod Ranjenog Koljena , ne vidim ga samo kao grob Lakota ili Sijuksa , nego kao grob svih domorodačkih naroda .
(trg)="75"> Kad god posetim mesto masovne grobnice na Vundid Niju , ja ne vidim samo grobnicu Lakota ili Sijuksa , već grobnicu svih domorodačkih naroda .
(src)="76"> Sveti čovjek , Hehaka Sapa , Crni los , je rekao , " Tada nisam znao čemu je sve došao kraj .
(trg)="76"> Sveti čovek Crni Los kazao je : " Nisam tada znao koliko toga se završilo .
(src)="77.1"> Kada sad pogledam unazad s ovog visokog brda svoje starosti , još uvijek vidim iskasapljene žene i djecu , i njihova tijela na gomili , ili pak razbacana duž zavojitog korita .
(src)="77.2"> Vidim ih jasno kao onomad kad mi oči bijahu mlade .
(trg)="77"> Sada , kada se osvrnem sa ovog visokog brega moje starosti , još uvek mogu videti zaklane žene i decu kako leže na gomili ili razbacani naokolo duž čitavog klanca jasno kao što sam ih video svojim mladim očima .
(src)="78"> I vidim da je još nešto umrlo u tom zakrvavljenom blatu i bilo sahranjeno pod sniježnom olujom .
(trg)="78"> I vidim da je još nešto umrlo tamo u krvavom blatu , i ostalo sahranjeno u vejavici .
(src)="79"> Umro je san jednog naroda ,
(trg)="79"> San jednog naroda umro je tamo .
(src)="80"> a bio je to lijep san . "
(trg)="80"> Bio je to divan san . "
(src)="81"> S ovim događajem , nova era u istoriji Američkih starosjedilaca je započela .
(trg)="81"> Ovim događajem započela je nova era u istoriji američkih domorodaca .
(src)="82.1"> Sve se dijeli na period prije Ranjenog Koljena i poslije .
(src)="82.2"> Jer , tog je trenutka , s prstom na okidaču Hočkins topova , Američka vlada otvoreno iznijela svoj stav o pravima starosjedilaca .
(trg)="82.1"> Sve se može izmeriti u okviru događaja pre i posle Vundid Nija .
(trg)="82.2"> Jer u tom trenutku , sa prstom na obaraču mitraljeza Hočkis , američka vlada javno je pokazala svoj stav prema pravima domorodaca .
(src)="83.1"> Bilo im je dosta sporazuma .
(src)="83.2"> Bilo im je dosta svetih planina .
(trg)="83"> Dosadili su im sporazumi .
(src)="84"> Bilo im je dosta plesa duhova .
(trg)="85"> Dosadili su im plesovi duhova .
(src)="85"> I bilo im je dosta svih nevolja sa Sijuksima .
(trg)="86"> I dosadilo im je da ih Sijuksi uznemiravaju .
(src)="86"> Tako da su iznijeli topove .
(trg)="87"> Zato su izneli svoje topove .
(src)="87"> " Hoćeš li sad da budeš Indijanac ? " , pitali su držeći prst na okidaču .
(trg)="88"> " Još uvek želiš da budeš Indijanac , " rekli su , sa prstom na obaraču .
(src)="88.1"> 1900 . : Broj američkih Indijanaca je najniži u istoriji - ima ih manje od 250.000 .
(src)="88.2"> A smatra se , da je taj broj iznosio osam miliona 1492 . godine .
(trg)="89"> 1900 : populacija Indijanaca u SAD spala je na minimum - manje od 250.000 , u poređenju sa procenjenih 8 miliona iz 1492 .
(src)="89"> Prelazim na godinu
(trg)="90"> Premotajmo unapred .
(src)="90"> 1980 . : Najduži sudski proces u američkoj istoriji , Sijuks Nacija protiv Sjedinjenih Američkih Država , se vodi na Ustavnom Sudu Sjedinjenih Američkih Država .
(trg)="91"> 1980 : Najduži sudski spor u istoriji SAD , Narod Sijuksa protiv Sjedinjenih Država , vodio se na Vrhovnom sudu SAD .
(src)="91"> Sud je zaključio da je prisilno naseljavanje Sijuksa u rezervate , i tim naseljavanjem bijelcima doseljenicima i tragačima za zlatom omogućeni pristup indijanskoj zemlji s površinom od 28 328 km² , kršenje odredaba Drugog sporazuma iz Fort Laramija .
(trg)="92"> Sud je utvrdio da , kada su Sijuksi preseljeni u rezervate i tri miliona hektara njihove zemlje postalo dostupno doseljenicima u potrazi za zlatom , uslovi drugog sporazuma iz Fort Laramija bili su prekršeni .
(src)="92.1"> Sud je odlučio da je planina Blek Hils protuzakonito oduzeta i da prva ponuđena cijena sa kamatom mora biti plaćena Sijuks Naciji .
(src)="92.2"> Kao naknadu za Blek Hils ,
(trg)="93"> Sud je izrekao da je područje Blek Hilsa oduzeto ilegalno i da cena prvobitne ponude treba biti isplaćena Sijuksima uz kamatu .
(src)="93"> sud je odredio samo 106 miliona dolara za Sijuks Naciju .
(trg)="94"> Kao nadoknadu za Blek Hils , sud je dodelio samo 106 miliona dolara narodu Sijuksa .
(src)="94"> Sijuksi su odbili novac uz ujedinjeni poklič : " Blek Hils nije na prodaju . "
(trg)="95"> Sijuksi su odbili novac jednoglasnim povicima : " Blek Hils nije na prodaju . "
(src)="95"> 2010 . : Statistike o domorodačkoj populaciji danas , više od jednog vijeka nakon masakra kod Ranjenog Koljena , otkrivaju posljedice kolonizacije , prinuđene migracije i kršenja sporazuma .
(trg)="96"> 2010 : Statistika o stanju domorodačke populacije danas , više od veka nakon Pokolja na Vundid Niju , otkriva posledice kolonizacije , prisilno migriranje i prekršavanje sporazuma .
(src)="96"> Nezaposlenost na Pajn Ridž rezervatu oscilira između 85 i 90 posto .
(trg)="97"> Nezaposlenost u rezervatu Pajn Ridž kreće se između 85 i 90 odsto .
(src)="97.1"> Služba za stanovanje nije u mogućnosti da izgradi nove stambene objekte , a postojeći objekti su u stanju raspadanja .
(src)="97.2"> Mnogi nemaju krov nad glavom , a oni
(trg)="98"> Građevinski ured ne može da izgradi nove objekte , a postojeći su u procesu raspadanja .
(src)="98"> koji ga imaju , dijele već istrule kuće s gomilom ljudi , ponekad čak i sa pet drugih porodica .
(trg)="99"> Mnogi su beskućnici , a oni sa kućama zbijeni su u istrulelim zgradama sa čak i do pet porodica .
(src)="99"> 39 posto kuća u Pajn Ridžu nema struju .
(trg)="100"> 39 odsto domova u Pajn Ridžu nema struje .
(src)="100"> U najmanje 60 posto kuća proširila se crna plijesan .
(trg)="101"> Najmanje 60 odsto domova u rezervatu preplavljeno je toksičnom crnom buđi .