# bi/ted2020-248.xml.gz
# zh_tw/ted2020-248.xml.gz
(src)="1"> Hao nao ol nius we i kamaot long ol niuspepa mo narafala wei emi stiarem ol lukluk we yumi gat long saed long wol tedei ?
(trg)="1"> 新聞如何影響我們眼中的世界 ?
(src)="2.1"> Hem nao wol we yumi luk luk long hem .
(src)="2.2"> Ol difren graon blong wol i luk olsem ia .
(trg)="2"> 這世界地圖是根據大陸的分佈而編成的 。
(src)="3"> Mo ol nius emi jenjem tin-ting blong ol man Amerika olsem ia nao
(trg)="3"> 而這是美國人在新聞報導的影響下所看到的世界 。
(src)="4.1"> Map ia .
(src)="4.2"> Map ia i soem nam blong ol seken we olgeta nwetwok blong nius blong Amerika mo ol rigin nius oganaesesen i bin yusum blong talemaot stori long saed blong ol nius long everi kantri raon long wol , long Februari 2007-wan yia i pas nomo .
(trg)="4"> 這張地圖 -- ( 掌聲 ) -- 在這張地圖上所顯示的秒數 代表在 2007 年二月 — — 剛好是一年前 , 美國新聞網和有線新聞依國家來計算所報導的新聞秒數 。
(src)="5"> Nao long manis ia nao Not Korea i bin agri blong pispisim ol niuklia wok blong olgeta .
(trg)="5"> 同月 , 北韓同意要拆除核武設施 。
(src)="6"> Long Indonesia i gat wan bigfala wota i bin ron
(trg)="6"> 同時 , 印尼在經歷洪災 。
(src)="7"> mo long Paris , IPCC i bin rilisim wan stadi we i talemaot wok blong ol man long saed long global woming .
(trg)="7"> 而在巴黎 , IPCC ( 跨政府氣候變化委員會 ) 証實了人類活動對於全球暖化的影響 。
(src)="8"> U.S. nomo hemi bin risponsibol from 79 % long ful kavarej blong ol nius ia
(trg)="8"> 美國的新聞報導佔了全球的百分之七十九 。
(src)="9"> mo taem we yumi tekemaot U.S. mo luk luk long narafala 21 % yumi luk plante long Iraq – hemia bigfala grin samting ia long wei – i nogat tumas narafala samting
(trg)="9"> 撇除美國的新聞報導 , 我們在餘下的百分之二十一可看到 很大部份 — — 就是這綠色的一大塊和其它綠色小塊 , 都是伊拉克的新聞報導 。
(src)="10"> Tugeta kavarej blong Rasia , Jaena mo India i kasem 1 % nomo .
(trg)="10"> 而這是俄國 , 中國和印度的綜合新聞報導 , 加起來只佔了百分之一 。
(src)="11"> Taem we mifala i putum tugeta ol storian long nius ia mo karemaot wan storian nomo hemi soem olsem wanem nao wol hemi luk luk
(trg)="11"> 除了一則新聞以外 , 如果我們分析所有新聞 , 世界看起來就是這樣的 。
(src)="12.1"> Wanem nao storian ia ?
(src)="12.2"> Hemi nius blong ded blong Anna Nicole Smith .
(trg)="12"> 而那一則新聞是什麼呢 ? 是女星安娜 ‧ 妮可 ‧ 史密斯 ( Anna Nicole Smith ) 的死亡
(src)="13.1"> Storian ia i bin go long everi kantri long wol be i no kasem Iraq nomo .
(src)="13.2"> Mo storian ia i risivim 10 taem bitem kavarej blong ripot blong IPCC .
(trg)="13"> 這則新聞使得除了伊拉克以外的所有國家相形失色 。 而有關她的新聞報導比IPCC的報導多上十倍 。
(src)="14"> mo storian hemi koraon bageken ; olsem yumi save finis – i bin gat planti nius i go raon abaot woman ia Britney .
(trg)="14"> 這樣的情形不只一例 ; 大家都會知道 , 小甜甜布蘭妮最近成了大紅人 。
(src)="15"> Be from wanem nao yumi no harem tumas nius long saed blong ol narafala kantri long wol ?
(trg)="15"> 那為什麼我們所得知的全球新聞如此有限呢 ?
(src)="16"> Wan stamba tingting hemi from se ol netwok blong nius oli bin katem haf namba blong ol ofis blong olgeta ovasi .
(trg)="16"> 其中一個原因是新聞網已把他們駐外辦公室的人力減半
(src)="17"> I gat smol ofis blong nius blong ABC nomo i stap long Nairobi , New Delhi , mo Mumbai Be i nogat wan ofis blong nius long Afrika , India mo Saot Amerika - ol ples ia nao oli haos blong bitim tu billion man
(trg)="17"> ABC新聞網在奈洛比 , 新德里和孟買只由一個一人辦公室負責 。 在非洲 , 印度和南美洲則連一個辦公室都沒有 。 這些地方的人口加起來超過二十億 。
(src)="18"> Long tru laef , storian long saed blong woman ia Britney hemi jip nomo
(trg)="18"> 事實上 , 這也是因為報導布蘭妮的花費較低 。
(src)="19.1"> mo taem i nogat tumas nius long saed blong ol narafala kantri hemi no gud .
(src)="19.2"> Taem yumi luk luk ol ples we ol man oli go blong kasem nius
(trg)="19"> 當你發現人們以什麼途徑 來取得這些不足的全球性新聞 , 情況會變得更加惱人 。
(src)="20"> nius long TV blong netwok we i stap long wanwan kantri blong yumi -USA- hemi big wan moa be sori tumas ol storian ia i gat 12 % nomo i stap kavaremap intanasonal nius
(trg)="20"> 本地電視台的新聞報導都佔大部分 , 不幸的是 , 在它們的新聞報導當中 , 只有百分之十二是國際新聞 。
(src)="21"> Be olsem wanem long saed blong intanet ?
(trg)="21"> 那在網路上又怎樣呢 ?
(src)="22"> Ol popula websaet blong nius i nogat tumas nius long hem .
(trg)="22"> 就連最熱門的新聞網站也好不到哪裡去 。
(src)="23"> Long las yia , Pew mo Colombia J-School , olgeta oli bin luk luk long planti nuis storian , we i bitim 14,000 stori we i kamaot long fored blong google
(trg)="23"> 去年 , 皮尤中心以及哥倫比亞新聞學院分析了一萬四千則新聞 這些新聞都曾經出現在GOOGLE新聞首頁 。
(src)="24"> mo olgeta ia tu i stap storian long ol semak nuis nomo we i bin kamaot finis
(trg)="24"> 事實上 , 這些報導來來去去都只是圍繞著 24 個新聞項目 。
(src)="25"> mo tu , stadi ia , i telemoat se ol nuis netwok blong US oli stap storian long saed blong ol narafala kantri mo ol storian ia oli semak long ol storian blong ol AP waea sevis mo reutas. mo olgeta ia i no tanem nius ia nating blong mekem sua se ol man oli save kasem evri samting long storian ia
(trg)="25"> 而一個有關網路新聞的研究指出 , 大部分美國媒體報導的國際新聞 都在重覆美聯社和路透社的報導 , 但他們所用的手法令人察覺不到 。
(src)="26"> sapos yu putum tugeta olgeta samting ia , bae hemi save telemoat from wanem nao ol man we oli bin finisim Univesiti mo ol man Amerika we oli no skul gud oli no save plante abot wol bitim ol fren blong olgeta 20 yia i pas finis
(trg)="26"> 若你聯繫這幾點 , 就可以解釋為何這一代的大學畢業生 和教育程度較低的美國人 對國際事務的了解 , 比二十年前的人們還要少 。
(src)="27"> mo sapos yu ting se hemi from se ol man Amerika i no gat tumas interes hemi no stret ting ting
(trg)="27"> 如果你認為 , 這純粹是因為他們不熱衷國際事務 , 你就錯了 。
(src)="28"> i no long taem nating i pas , taem mifala i bin toktok long ol man Amerika we oli stap folem ol nius oltaem oli bin go antap long 50 %
(trg)="28"> 近幾年 , 聲稱自己時常留意國際新聞的美國人 增加了超過百分之五十 。
(src)="29"> Stret kwestin hemi : hemia stret luk luk long wol we yumi wantem blong ol man Amerika long wol tedei we i nogat gudfala koneksen oltaem .
(trg)="29"> 我們面對的真正問題是 : 在這漸趨緊密的地球村裡 , 我們會希望美國人眼中都是這種被扭曲了的世界觀嗎 ?
(src)="30"> Mi save se yumi save mekem i moa gud .
(trg)="30"> 我知道我們可以做得更好 , 謝謝 。
(src)="31.1"> Bae yumi save mekem o nogat ?
(src)="31.2"> Tank yu tumas .
(trg)="31"> 我知道我們可以做得更好 , 謝謝 。