# bi/ted2020-248.xml.gz
# hr/ted2020-248.xml.gz
(src)="1"> Hao nao ol nius we i kamaot long ol niuspepa mo narafala wei emi stiarem ol lukluk we yumi gat long saed long wol tedei ?
(trg)="1"> Kako novosti oblikuju način na koji vidimo svijet ?
(src)="2.1"> Hem nao wol we yumi luk luk long hem .
(src)="2.2"> Ol difren graon blong wol i luk olsem ia .
(trg)="2"> Ovo je svijet kako izgleda -- na osnovi njegove površine .
(src)="3"> Mo ol nius emi jenjem tin-ting blong ol man Amerika olsem ia nao
(trg)="3"> A ovo je kako novosti oblikuju svijet Amerikanca .
(src)="4.1"> Map ia .
(src)="4.2"> Map ia i soem nam blong ol seken we olgeta nwetwok blong nius blong Amerika mo ol rigin nius oganaesesen i bin yusum blong talemaot stori long saed blong ol nius long everi kantri raon long wol , long Februari 2007-wan yia i pas nomo .
(trg)="4"> Ova karta -- ( Pljesak ) -- ova karta pokazuje broj sekundi £ koje su američke mreže i organizacije kabelskih novosti posvetile novim pričama , po zemlji , u veljači 2007 -- samo prije godinu dana .
(src)="5"> Nao long manis ia nao Not Korea i bin agri blong pispisim ol niuklia wok blong olgeta .
(trg)="5"> Ovo je mjesec kada je Sjeverna Koreja pristala demontirati svoja nuklearna postrojenja .
(src)="6"> Long Indonesia i gat wan bigfala wota i bin ron
(trg)="6"> Bila je obilna poplava u Indoneziji .
(src)="7"> mo long Paris , IPCC i bin rilisim wan stadi we i talemaot wok blong ol man long saed long global woming .
(trg)="7"> A u Parizu , IPCC je objavio istraživanje potvrđujući čovjekov utjecaj na globalno zatopljenje .
(src)="8"> U.S. nomo hemi bin risponsibol from 79 % long ful kavarej blong ol nius ia
(trg)="8"> Udio SAD-a u ukupno kreiranim vijestima je 79 % .
(src)="9"> mo taem we yumi tekemaot U.S. mo luk luk long narafala 21 % yumi luk plante long Iraq – hemia bigfala grin samting ia long wei – i nogat tumas narafala samting
(trg)="9"> Ako zanemarimo SAD i pogledamo preostalih 21 % , vidimo mnogo Iraka -- to je ova velika zelena stvar ovdje -- i malo ostalog .
(src)="10"> Tugeta kavarej blong Rasia , Jaena mo India i kasem 1 % nomo .
(trg)="10"> Zajedno vijesti iz Rusije , Kine i Indije , na primjer , dosegle su samo1 % .
(src)="11"> Taem we mifala i putum tugeta ol storian long nius ia mo karemaot wan storian nomo hemi soem olsem wanem nao wol hemi luk luk
(trg)="11"> A kada razmotrimo sve vijesti i uklonimo samo jednu , ovo je kako bi svijet izgledao .
(src)="12.1"> Wanem nao storian ia ?
(src)="12.2"> Hemi nius blong ded blong Anna Nicole Smith .
(trg)="12.1"> Koja je to bila vijest ?
(trg)="12.2"> Smrt Anne Nicole Smith .
(src)="13.1"> Storian ia i bin go long everi kantri long wol be i no kasem Iraq nomo .
(src)="13.2"> Mo storian ia i risivim 10 taem bitem kavarej blong ripot blong IPCC .
(trg)="13"> Ova vijest je zasjenila sve zemlje osim Iraka , i dobila 10 puta više reportaža od IPCC izvještaja .
(src)="14"> mo storian hemi koraon bageken ; olsem yumi save finis – i bin gat planti nius i go raon abaot woman ia Britney .
(trg)="14"> I krug se nastavlja ; kao što svi znamo , Britney je postala ponovno popularna .
(src)="15"> Be from wanem nao yumi no harem tumas nius long saed blong ol narafala kantri long wol ?
(trg)="15"> Dakle zašto ne čujemo više o svijetu ?
(src)="16"> Wan stamba tingting hemi from se ol netwok blong nius oli bin katem haf namba blong ol ofis blong olgeta ovasi .
(trg)="16"> Jedan od razloga je što su kanali koji kreiraju novosti smanjili broj ureda u inozemstvu na pola .
(src)="17"> I gat smol ofis blong nius blong ABC nomo i stap long Nairobi , New Delhi , mo Mumbai Be i nogat wan ofis blong nius long Afrika , India mo Saot Amerika - ol ples ia nao oli haos blong bitim tu billion man
(trg)="17"> Osim mini-ureda od jedne osobe ABC-a u Nairobiju , New Delhiu i Mumbaiu , nema informativnih ureda u cijeloj Africi , Indiji ili Južnoj Americi -- mjestima koja su dom za više od dvije milijarde ljudi .
(src)="18"> Long tru laef , storian long saed blong woman ia Britney hemi jip nomo
(trg)="18"> Stvarnost je kako je prenositi vijesti o Britney jeftinije .
(src)="19.1"> mo taem i nogat tumas nius long saed blong ol narafala kantri hemi no gud .
(src)="19.2"> Taem yumi luk luk ol ples we ol man oli go blong kasem nius
(trg)="19"> I nedostatak svjetskih reportaža je utoliko više uznemiravajući kada vidimo gdje ljudi odlaze po vijesti .
(src)="20"> nius long TV blong netwok we i stap long wanwan kantri blong yumi -USA- hemi big wan moa be sori tumas ol storian ia i gat 12 % nomo i stap kavaremap intanasonal nius
(trg)="20"> Lokalne televizijske kuće su postale brojne , i nažalost posvećuju samo 12 % svih priloga međunarodnim vijestima .
(src)="21"> Be olsem wanem long saed blong intanet ?
(trg)="21"> A što je s Internetom ?
(src)="22"> Ol popula websaet blong nius i nogat tumas nius long hem .
(trg)="22"> Najpopularnije stranice s novostima nisu značajnije bolje .
(src)="23"> Long las yia , Pew mo Colombia J-School , olgeta oli bin luk luk long planti nuis storian , we i bitim 14,000 stori we i kamaot long fored blong google
(trg)="23"> Prošle godine , Pew i Columbijska škola novinarstva su ispitivali 14,000 priloga koji su se pojavili na naslovnoj strani Google newsa .
(src)="24"> mo olgeta ia tu i stap storian long ol semak nuis nomo we i bin kamaot finis
(trg)="24"> I oni su , u stvari , objavili iste 24 vijesti .
(src)="25"> mo tu , stadi ia , i telemoat se ol nuis netwok blong US oli stap storian long saed blong ol narafala kantri mo ol storian ia oli semak long ol storian blong ol AP waea sevis mo reutas. mo olgeta ia i no tanem nius ia nating blong mekem sua se ol man oli save kasem evri samting long storian ia
(trg)="25"> Slično , studija internetskog sadržaja je pokazala da su znatan dio novosti reportera iz SAD-a prerađene priče AP novinske agencije i Reutersa , i ne stavljaju ih u kontekst kako bi ljudi mogli razumjeti svoju povezanost s njima .
(src)="26"> sapos yu putum tugeta olgeta samting ia , bae hemi save telemoat from wanem nao ol man we oli bin finisim Univesiti mo ol man Amerika we oli no skul gud oli no save plante abot wol bitim ol fren blong olgeta 20 yia i pas finis
(trg)="26"> Tako da , ako stavimo zbrojimo , ovo bi nam moglo pomoći da objasnimo zašto današnji diplomirani student kao i manje obrazovani Amerikanci znaju manje o svijetu nego što su ljudi slični njima znali prije 20 godina .
(src)="27"> mo sapos yu ting se hemi from se ol man Amerika i no gat tumas interes hemi no stret ting ting
(trg)="27"> I ako mislite da je to jednostavno zato što nismo zainteresirani , bili biste u krivu .
(src)="28"> i no long taem nating i pas , taem mifala i bin toktok long ol man Amerika we oli stap folem ol nius oltaem oli bin go antap long 50 %
(trg)="28"> Posljednjih godina , broj Amerikanaca koji kažu da temeljito prate globalne novosti većinu vremena je narastao preko 50 % .
(src)="29"> Stret kwestin hemi : hemia stret luk luk long wol we yumi wantem blong ol man Amerika long wol tedei we i nogat gudfala koneksen oltaem .
(trg)="29"> Pravo pitanje je : je li ovaj iskrivljeni pogled na svijet ono što želimo Amerikancima u našem međupovezanom svijetu ?
(src)="30"> Mi save se yumi save mekem i moa gud .
(trg)="30"> Znam da možemo bolje .
(src)="31.1"> Bae yumi save mekem o nogat ?
(src)="31.2"> Tank yu tumas .
(trg)="31.1"> I možemo li si priuštiti da to ne učinimo ?
(trg)="31.2"> Hvala vam .