# hr/0HgfeWgB8T8n.xml.gz
# ht/0HgfeWgB8T8n.xml.gz
(src)="1"> Koji je najmanji zajednički višekratnik , skraćeno NZV , brojeva 15 , 6 i 10 ?
(trg)="1"> Nan ki sa wap a moins komen plusieurs , abrégé tankou LCM , de 15 , 6 Et 10
(src)="2"> NZV je točno ono što kaže , to je najmanji zajednički višekratnik ovih brojeva .
(trg)="2"> LCM a se egzakteman sa sa vle di , poutèt li se plusieurs komen moins de anpil moun sa yo .
(src)="3"> I znam da vam to vjerojatno ne pomaže puno ali idemo proći kroz problem .
(trg)="3"> Et , mwen konnen ki pwobableman pa te ede ou bien .
(trg)="4"> Men permet aktyèlman travay creux pwoblèm sa a .
(src)="4"> Da bi to napravili , sjetimo se različitih višekratnika brojeva 15 , 6 i 10 . i onda ćemo naći najmanji višekratnik koji im je zajednički .
(trg)="5"> Se konsa pou fè sa , pa janm panse a les multiples diferan de 15 , 6 Et 10 . e lè sa a , se trouve plusieurs pi piti a piti miltip yo gen bagay an komen .
(src)="5"> Nađimo višekratnike od 15 .
(trg)="6"> Se konsa , vous jwenn multiples de 15 .
(src)="6"> Imamo :
(trg)="7"> Ou gen :
(src)="7"> 1 puta 15 je 15 , 2 puta 15 je 30 , ako dodamo 15 još jednom dobit ćemo 45 , ako dodamo još jednom dobijemo 60 , i još jednom - dobijemo 75 , i opet - 90 , dodamo opet 15 i dobijemo 105 .
(trg)="8"> 1 fwa 15 se 15 , de fwa 15 se ki te gen 30
(trg)="9"> Lè sa a , si ou ajoute 15 ankò nou jwenn gen 45 kan , ou ajoute 15 ankò , ou jwenn 60 , ou ajoute 15 ankò , ou jwenn 75 , ou ajoute 15 ankò , ou jwenn 90 , ou ajoute 15 ankò , ou jwenn 105 .
(src)="8"> Ako ni jedan od ovih nije zajednički višekratnik sa ovim ovdje brojevima onda ćemo morati tražiti dalje , ali za sada ćemo stati ovdje .
(trg)="10"> Si nou toujou gen okenn nan men sont multiples komen ak mesye sa yo sou isit la
(trg)="11"> Lè sa a , ou ka bezwen ale pi lwen , men , m´ ap rete isit la pou kounye a .
(src)="9"> To su višekratnici od 15 sve do 105 .
(trg)="12"> Koulye a sa se multiples de 15 nan 105 .
(src)="10"> Očito krećemo od tuda .
(trg)="13"> Evidamman , nou kontinye sou menm lanse kote yo .
(src)="11"> Sada tražimo od broja 6 .
(trg)="14"> Koulye a , vous fè multiples de 6 .
(src)="12"> Tražimo višekratnike broja 6 :
(trg)="15"> An n fè multiples de fwa 6 :
(src)="13"> 1 puta 6 je 6 , dva puta 6 je 13 , tri puta 5 je 18 , 4 puta 6 je 24 .
(src)="14"> 5 puta 6 je 30 , 6 puta 6 je 36 , 7 puta 6 je 42 , 8 puta 6 je 48 .
(src)="15"> 9 puta 6 je 54 , 10 puta 6 je 60 .
(trg)="16"> 1 , 6 se 6 , de fwa 6 se 12 , 3 fwa 6 se gen 18 tan , fwa 4 , 6 se 24 , 5 fwa 6 se ki te gen 30 tan 6 , 6 se 36 zan , 6 7 fwa se 42 , 8 tan 6 se 48 , 9 fwa 6 se 54 , 10 fwa 6 se 60 .
(src)="16"> 60 izgleda zanimljivo , jer je višekratnik od 15 i od 6 .
(trg)="17"> 60 deja recherche entèresan , paske se yon plusieurs komen de 15 Et 60 .
(trg)="18"> Malgre ke nou gen pou yo pase isit la .
(src)="17"> Ali ih već imamo dva .
(src)="18"> Imamo 30 i 30 , imamo 60 i 60 .
(trg)="19"> Nou gen 30 Et nou gen yon 30 , nou gen yon 60 Et 60 yon .
(src)="19"> Dakle , najmanji zajednički višekratnik ... ... ako nas zanimaju samo najmanji zajednički višekratnici od 15 i 6 .
(trg)="20"> Se konsa LCM pi piti a ... .. . so si nou sèlman soin de plusieurs komen moins de 15 Et 6 .
(src)="20"> Rekli bi da je to broj 30 .
(trg)="21"> Nou ta di se 30 .
(src)="21"> Zapišimo ga kao posrednika :
(trg)="22"> Vous ekri sa tankou yon intermédiaire : la LCM de 15 Et 6 .
(src)="22"> NZV od 15 i 6 .
(src)="23"> NZV , ... najmanji višekratnik koji im je zajednički vidimo ovdje .
(trg)="23"> Se konsa la moins komen plusieurs , a plusieurs pi piti sa yo gen bagay an komen nou wè sou isit la .
(src)="24"> 15 puta 2 je 30 , i 6 puta 5 je 30 .
(trg)="24"> 2 fwa 15 se 5 se 30 fwa 30 Et 6 .
(src)="25"> Ovo je definitivno zajednički višekratnik i najmanji je od njihovih višekratnika .
(trg)="25"> Se poutèt sa se san mank plusieurs komen yon Et se pi piti moun tout moun LCMs yo .
(src)="26"> 60 je također zajednički višekratnik , ali je veći .
(trg)="26"> 60 tou yon plusieurs komen , men se yon pi gwo UN .
(src)="27"> Tražimo najmanji , dakle 30 .
(trg)="27"> Sa se plusieurs komen pi piti a .
(trg)="28"> Se poutèt sa se 30 .
(src)="28"> Nismo još uključili broj 10 .
(trg)="29"> Nou te pat panse de 10 la ankò .
(src)="29"> Pa uključimo ga .
(trg)="30"> Pour vous pote 10 la a .
(src)="30"> Mislim da ćete vidjeti gdje idem s ovim .
(trg)="31"> Mwen panse ke nou wè kote sa prale .
(src)="31"> Nađimo višekratnike od 10 .
(trg)="32"> An n fè multiples de 10 .
(src)="32"> Oni su :
(src)="33"> 10 , 20 , 30 , 40 ...
(trg)="33"> Yo gen 10 , 20 , 30 , 40 ...
(src)="34"> Otišli smo dovoljno daleko .
(trg)="34"> Men , nou te deja al byen lwen ase .
(src)="35"> Jer već imamo 30 , a 30 je zajednički višekratnik od 15 i 6 , također je i najmanji zajednički višekratnik od sva tri broja .
(trg)="35"> Paske , nou deja a pou 30 , 30 se yon plusieurs komen de 15 Et 6 Et se pi piti plusieurs komen de yo tout .
(src)="36"> Činjenica je da je NZV od 15 , 6 i 10 jednak 30 .
(trg)="36"> Se poutèt sa , se aktyèlman fait ke LCM de 15 , 6 Et 10 rive fè 30 .
(src)="37"> Ovo je jedan način da nađemo zajednički višekratnik .
(trg)="37"> Koulye a , men se yon sèl chemen pou jwenn plusieurs komen pi piti a .
(src)="38"> Doslovno , samo pogledajte višekratnike svakog broja ... i nađite najmanji višekratnik koji im je zajednički .
(trg)="38"> Mo pou mo , jis jwenn e gade les multiples de chak nan anpil moun la ...
(trg)="39"> Et puis wè tout sa a pi piti plusieurs ki yo gen bagay an komen .
(src)="39"> Drugi način je da rastavljanje ovih brojeva na proste faktore , i NZV je broj koji ima sve elemente njihove faktorizacije , ništa drugo .
(trg)="40"> Yon lòt wout pou fè sa , se pou ap chèche pou dekonpoze an a premye faktè de chak nan anpil sa yo
(trg)="41"> Et LCM la , se moun ki gen tout eleman ki pou dekonpoze an a premye faktè sa yo ak anyen ankò .
(src)="40"> Pokazat ću vam što mislim .
(trg)="42"> Se konsa kite m montre ou sa mwen vle di pou moun .
(src)="41"> Možemo napraviti na prošli način ili možemo reći da je 15 isto što i 3 puta 5 i to je to .
(trg)="43"> Se konsa , ou kapab fè l´ men ki jan ou ou kapab di ke 15 se a menm bagay sa tankou fwa 3 a 5 Et sa se l .
(src)="42"> To je faktorizacija , 15 je 3 puta 5 , jer su i 3 i 5 prosti brojevi .
(trg)="44"> Sa se pou dekonpoze an li premye faktè , 15 se 5 fwa , depi ke tou de 3 Et 5 sont pwemye anpil moun .
(src)="43"> Možemo reći da je 6 isto što i 2 puta 3 .
(trg)="45"> Nou kapab di ke 6 se menm bagay tankou 3 2 fwa .
(src)="44"> To je njegova faktorizacija , jer su i 2 i 3 prosti .
(trg)="46"> Sa se li , ki se pou dekonpoze an li premye faktè , depi 2 Et 3 sont pwemye .
(src)="45"> I možemo reći da je 10 isto što i 2 puta 5 .
(trg)="47"> Apre sa , lè sa a nou ka di ke 10 se menm bagay tankou 2 fwa 5 .
(src)="46"> Jer su i 2 i 5 prosti brojevi , i gotovi smo s njegovom faktorizacijom .
(trg)="48"> De Et 5 sont premye a , se konsa nou fè tcheke repons nan li .
(src)="47"> NZV od brojeva 15 , 6 i 10 mora imati sve njihove proste faktore .
(trg)="49"> Se konsa a LCM de 15 , 6 Et 10 , sèlman bezwen gen tout faktè premye sa yo .
(src)="48"> Pod to mislim na ... da bude jasno , da bi bilo djeljivo sa 15 mora imati barem jednu trojku i barem jednu peticu među svojim faktorima .
(trg)="50"> E sa mwen vle di . ase . pou va rive , pou yo ka divisible pa 15
(trg)="51"> li gen pou omwen yon 3 Et 5 omwen yon nan factorisation premye li , se konsa li bezwen pou gen yon sèl 3 Et omwen yon 5 .
(src)="50"> Imajući 3 puta 5 među svojim faktorima , to osigurava da će broj biti djeljiv sa 15 .
(trg)="52"> Pa gen 3 yon fwa 5 nan pou dekonpoze an li premye faktè ki te asire ke sa nonm sa a pa 15 divisible .
(src)="51"> Da bi bio djeljiv sa 6 mora imati barem jednu dvojku i barem jednu trojku .
(trg)="53"> Gen divisible pa 6 li genyen pou omwen yon 2 Et 3 yon sèl .
(src)="52"> Dakle , mora imati barem jednu 2 , i već imamo 3 među faktorima , pa nam jedino ona treba .
(trg)="54"> Se konsa pou fè sa omwen yon 2 Et nou deja genyen yon 3 sou isit la konsa se te tout sa nou vle .
(src)="53"> Trebamo samo jednu 3 .
(trg)="55"> Nou sèlman bezwen yon sèl 3 .
(src)="54"> Jednu 2 i jednu 3 .
(trg)="56"> Se konsa yon sèl 2 Et 3 yon sèl .
(src)="55"> To je 2 puta 3 , što osigurava da je djeljivo sa 6 .
(trg)="57"> Sa se 3 2 fwa e asire ke nap divisible pa 6 .
(src)="56"> Da bude jasnije , ovo je 15 .
(trg)="58"> Kite m´ fè wè , dwa sa a isit la se 15 an .
(src)="57"> Da bi bili sigurni da je djeljivo sa 10 , trebamo imati barem jednu 2 i jednu 5 .
(trg)="59"> Epi lè sa a pou asire w n divisible anvan 10 , nou bezwen gen 2 omwen yon ak yon sèl 5 .
(src)="58"> Oni osiguravaju da je broj djeljiv sa 10 .
(src)="59"> I sada ih imamo sve , ovih " 2x3x5 " sadrži sve proste faktore brojeva 10 , 6 i 15 ...
(trg)="60"> De sa yo pase isit la pou pi si nou divisible anvan 10 . epi se konsa nou gen tou sa yo , sa a 2 x 3 x 5 tout premye te egzije de swa 10 , 6 oubyen 15 , se sak rive vre LCM a .
(src)="61"> Ako to pomnožimo , dobijemo 2 puta 3 je 6 , i 6 puta 5 je 30 .
(trg)="61"> Se konsa , si nou miltipliye an konesans sa a , n´ a jwenn , 2 x 3 se 6 , 6 x 5 se 30 .
(trg)="62"> Se konsa ni fason sa .
(src)="62"> Nije bitno kojim načinom .
(src)="63"> Nadam se da vidite zašto ovo ima smisla .
(trg)="63"> Sa ti jan de résonner ak nou , nou konnen poukisa y´ ap konprann .
(src)="64"> Drugi način je malo bolji , ako tražimo NZV od kompleksnijih brojeva ... ... brojeva gdje biste trebali množiti dugo vremena .
(trg)="64"> Sa fè dezyèm pito yon ti jan , si ou yo ap eseye pou fè l´ pou vrèman konsène sou kesyon anpil ... rekòt kafe/ zaboka anpil moun , ki kote ou ta gen pou être multipliant vrèman rete pase kèk tan .
(src)="65"> U svakom slučaju , oba načina su točna u traženju najmanjeg zajedničkog višekratnika .
(trg)="65"> Ni fason sa , tou de peyi sa yo byen te fè valab jwenn plusieurs komen pi piti a .
# hr/Bcpu0QpvByu2.xml.gz
# ht/Bcpu0QpvByu2.xml.gz
(src)="1"> Uredu , problem 79
(src)="2"> Koja je domena prikazane funkcije na grafu ispod ?
(src)="3"> To zvuči otmjeno .
(trg)="2"> Ki domaine de funktion ki nan pwoblem nan nan graf lan se yon non ke yo bay pwoblem nan yon funktion se yon regle se yon regle ki soti nan yon group ale nan yon lot group nimero ale nan yon lot de moun a yon lòt .
(src)="6"> I skup brojeva koji preslikava je domena .
(trg)="3"> Et la ansanm nonm sa li cartes de se domèn a .
(src)="7"> I skup brojeva koji preslikava je raspon ( udaljenost ) .
(trg)="4"> Et la ansanm nonm sa li kat jewografi yo pou se la gamme .
(src)="8"> Pa ako je skup brojeva na domeni , ovo je skup brojeva raspona( udaljenosti ) , funkcija nam kaže kako da dođemo od ovog broja negdje u domeni do broja negdje u skupu raspona( udaljenosti )
(trg)="5"> Si sa se ansanm Des numéros de domèn a , sa se ansanm nonm de la Plage , fonksyon a di nou ki jan fè nou pran nan nimewo sa a , yon kote nan domèn , pou sa nombre , kèk kote nan limit la .
(src)="9"> Općenito , domena je skup svih brojeva za koje je preslikavanje ili ova funkcija , definirano .
(trg)="6"> An jeneral , domèn a se tout moun pou ki sa transfòmasyon , ou fonksyon sa a , defini .
(src)="10"> Uredu , pa domena je gdje je definirana funkcija ?
(trg)="7"> Lese dakò , se konsa nou wè , se konsa domèn a se kote sa sa ye fonksyon jan l defini ?
(src)="11"> Pa općenito govoreći , kada se iscrta na xy - osi domene su sve vrijednosti x koje su definirane i raspon su sve y vrijednosti
(trg)="8"> Et an jeneral , lè ou tracé li sou a xy- aks , sa te fè domèn a
(trg)="9"> Se tout dè valè x ou ap jan l defini sou Et la
(trg)="10"> Se tout l´ y valè .
(src)="12"> Prema tome , funkcija je preslikavanje iz X prema y .
(trg)="11"> Se konsa fonksyon a se yon transfòmasyon de x pou y .
(src)="13"> Sada ćemo vidjeti gdje je funkcija definirana kad je x jednako 4 .
(trg)="12"> Se konsa an n wè kote l´ te defini lè x egal a 4 .
(src)="14"> Govori nam da preslikavamo X je jednako 4 prema Y jednako minus 1
(trg)="13"> Li di nou nou ap correspondance de x se bon pou 4 pou y egal- ego pou negatif 1 .
(src)="15"> Definirana je za x je jednako 4 , za x jednako 5 , za x jednako 2 i za x je jednako 1
(trg)="14"> Se konsa , li defini x se egal a 4 , paske x 5 , egal- ego pou x egal a 2 , e li defini x se egal a 1 .
(src)="16"> Definirana je za sve te brojeve .
(trg)="15"> Se konsa li defini pou tout kantite moun .
(src)="17"> To se zove domena .
(trg)="16"> Sa se domèn a .
(src)="18"> Ova funkcija nije definirana .
(trg)="17"> Fonksyon sa a pa defini .
(src)="19"> Ne znamo šta se dešava kada je X jednako minus 2 .
(trg)="18"> Nou pa konnen kisa ki rive lè x egal a moins 2 .
(src)="20"> Nije definirana .
(trg)="19"> Li pa defini .
(src)="21"> Ne govori nam čemu je y jednako .
(trg)="20"> Li pa di nou à y ki isit la .
(src)="22"> Prema tome , ovo su jedini brojevi za koje je ova funkcija definirana .
(trg)="21"> Se poutèt sa yo anpil sèl moun ki fonksyon sa a jan l defini .
(src)="23"> Govori nam da se 4 preslikava u - 1 , da se 5 preslikava u - 2 , da se 2 preslikava u - 5 , i da se 1 preslikava - 4
(trg)="22"> Li di nou 4 cartes pou négatif 1 , 5 cartes pou negatif 2 , sa 2 cartes pou moins 5 , Et 1 sa cartes pou moins 4 .
(src)="24"> To je sve što nam govori .
(trg)="23"> Sa se tou sa l´ di nou .
(src)="25"> I ovo je se zove raspon .
(trg)="24"> Et sa se aktyèlman la gamme .
(src)="26"> A ovo je domena .
(trg)="25"> E se pou sa a domèn .
(src)="27"> Uredu , 4, 5, 2, 1 .
(trg)="26"> Se konsa nou wè , 4 , 5 , 2 , 1 .
(src)="28"> To je domena .
(trg)="27"> Sa a se domèn a .
(src)="29"> Skup svih brojeva za koje je ova funkcija definirana . Ovo minus 1, 2 , 5 i 4 .
(trg)="28"> Sa se a ansanm tout nonm ki fonksyon sa a jan l defini .
(trg)="29"> Sa moins 1 , 2 , 5 Et 4 .
(src)="30"> To je raspon ovdje .
(trg)="30"> Sa se ranje a droit isit la .
(src)="31"> B je raspon
(src)="32"> Uredu ....
(trg)="31"> B choix se la gamme . oke .
(src)="33"> Mislim da smo na posljednjem zadatku .
(trg)="32"> Mwen kwè nou sou pwoblèm dènye a .
(src)="34"> Bit će mnogo " izrezivanja " i " ljepljenja " .
(trg)="33"> Sa pwal yon lòt de Coupe Et .
(src)="35"> Ne znam hoće li stati sve .
(trg)="34"> M pa konn si li ap anfòm .
(src)="36"> Moram smanjiti .
(trg)="35"> Mwen gen pou vini pi piti li .
(src)="37"> Uredu , koje od navedenog nije funkcija ?
(trg)="36"> Dakò , yo di ki moun sa a se pa yon fonksyon ?
(src)="38"> To je zanimljivo .
(trg)="37"> Sa fascinante .
(src)="39"> Uredu , kopirao sam .
(trg)="38"> Dakò , mwen copié li .
(src)="40"> I sada sam zaljepio .
(trg)="39"> Et , koulye a mwen te coller li .
(src)="41"> I jedva mi je stalo na ovu stranicu .
(trg)="40"> Apre sa , li te fè tout à s´ nan paj sa a .
(src)="42"> Pa koja nije funkcija ?
(trg)="41"> Se poutèt sa se pa yon fonksyon ?
(src)="43"> Zapamtite , kao što sam rekao na početku .
(trg)="42"> Et , li pa bliye sa m te di depi nan konmansman an .
(src)="44"> Nemam mjesta ovdje dolje .
(trg)="43"> M pa gen plas pi ba pase isit la .