SORGINA
VJEŠTICA (1922)


Zinema-emanaldi historiko-kultural bat, zazpi zatitan.
Predstavljanje s kulturne i historijske tačke gledišta u 7 poglavlja filma.

Benjamin Christensek idatzi eta egin zuen film hau 1919-1921ean.
BENJAMIN CHRISTENSEN je napisao scenarij i režirao je ovaj film između 1919. i 1921.

Eskerrak ematen dizkiot Johan Ankerstjerne-ri argazkiagatik eta Richard Louw jaunari eszenaratzeagatik.
Richardu Louwu za scenografiju.

Nire informazio-iturri nagusiak antzokiko egitarauan aipatzen dira.
Moji glavni izvori su navedeni u kazališnom programu.

Bila dezagun mistizismoaren historian eta saia gaitezen Sorgina deitzen den kapitulu misteriotsua agertzen.
Pogledajmo u povijest misticizma i pokušajmo objasniti misteriozno poglavlje pod imenom Vještica.

Sorginkerian sinestea giza arraza bezain zaharra izango da.
Vjerovanje u čarobnjaštvo i čarolije je vjerojatno staro koliko i čovječanstvo.

Antzinako gizakiak ulertzen ez zuen zerbaiti aurre egin behar zionean hau zen beti haren azalpena: sorginkeria eta espiritu gaiztoak.
Kad god je primitivni čovjek bio suočen sa nečim neobjašnjivim, objašnjenje je uvijek tražio u čarobnjaštvu i zlim duhovima.

Hurrengo irudietako fantasiek gaixotasunak eragiten zituztela uste zuten Pertsian.
Tako se u Perziji za imaginarna bića prikazana na narednoj slici vjerovalo da su uzročnici bolesti.

Rawlinson ingelesak eta Maspero frantsesak erakutsi zizkiguten antzinako zibilizaziorik zaharreneko espiritu gaiztoak.
Engleski znanstvenik Rawlinson i francuski znanstvenik Maspero pokazuju nam slike zlih duhova za koje se vjeruje da potječu još od prvih civilizacija.

Espiritu gaiztoetan eta sorginkerian sinesteak munduaren mistizismoari buruzko ume-sinesteekin zerikusia du.
Vjerovanje u zle duhove, čarobnjaštvo i čarolije je posljedica naivnih tumačenja tajni svemira.

Hemen ikusten da nola ikusten zuten egiptoarrek lurraren forma.
Ovdje vidimo kako su Egipćani vidjeli svijet (po Masperu).

Egiptoarrek ezagutzen zituzten lurralde eta itsaso guztiak mendi handiz inguratuta zeuden, nonbait.
Drevni Egipćani su vjerovali da visoke planine okružuju zemlju i vodu sa svih strana.

Zerua altzairuz egina zegoen eta mendi handitan sartutako zutabe handiek eusten zioten.
Nebo je bilo načinjeno od čelika i podbočeno jakim potpornjima koji su stajali na visokim planinama.

Izarrak lanparak ziren, ilara sendoetan zerutik zintzilikatuak.
Zvijezde su poput svjetiljaka visile okačene o užad.

Antzinako beste sineste batzuen arabera zerua ganga bat zen, eta lurra terrazatan zegoen.
Po vjerovanjima drugih drevnih civilizacija, nebo je bilo zasvođeno, a zemlja je bila podijeljena na zaravni.

Historiaurreko garaiko espiritu gaiztoak umeak tentatzen zituzten deabru bihurtu ziren Erdi Aroan.
Zli duhovi starih vremena su po srednjovjekovnim vjerovanjima dobivali obličja đavala, koji su se prikradali unaokolo i primamljivali djecu.

Deabruak Lurraren barruan bizi ziren.
Đavli su živjeli u Zemljinoj jezgri.

Eta Lurra, haientzat, esfera geldi bat zen unibertsoaren erdian.
U drugoj polovici srednjeg vijeka se vjerovalo da je Zemlja jedna nepomična kugla smještena u središtu univerzuma.

Lurretik eta hango uretatik kanpo Erdi Aroko gizakiak aire-geruza bat irudikatzen zuen, aurrenik eta, gero, su-geruza bat.
Nad Zemljom i njezinim vodama srednjovjekovni je čovjek zamišljao prvo jedan sloj uzduha, zatim jedan sloj vatre,

Eta, sutik harago, planetak imajinatzen zituen, geldirik.
a iznad sloja vatre su bili planeti, pokretna nebeska tijela.

Planeta bakoitza bere esfera garden, mugikorrari atxikia zegoen.
Svaki je planet bio vezan za svoju transparentnu, pokretnu sferu.

Eta planeta-zeruetatik harago izar finkoak zeuden, beren zeruan.
I izvan planetnih sfera su bile zvijezde, učvršćene na svom posebnom nebu.

Guztiaren gainetik, hamargarren kristalezko zeruan Ahalguztiduna eserita dago, 9 aingeru-abesbatzaz inguratua eta Hark ibilarazten du munduaren makineria.
Iznad svega toga, u desetoj - kristalnoj sferi, sjedio je Bog okružen sa devet anđeoskih zborova ...i On je održavao okretanje sfera.

Lurraren sakonenean infernua dago, eta han oinazetzen dira betierean deabruak tentatutako haiek.
Duboko dolje, u Zemljinoj jezgri, bio je smješten pakao, gdje su grešnici bili izloženi vječnim mukama.

Hurrengo irudiaren goialdean deabruak ikusten dira kondenatuak pertz handitan ipintzen.
U gornjem dijelu naredne slike (po francuskom povjesničaru Lacroixu) vidi se kako đavli trpaju proklete u ogromne kotlove.

Bekatari bat sutara bota dute pertzetako baten azpira.
Jedan grešnik je bačen ravno u vatru koja gori ispod jednog kotla.

Deabru batek adar baten barruko sufre ikaragarria isurtzen dio eztarritik gizon bati.
Jedan đavao izlijeva iz roga gadan tekući sumpor ravno grešniku u grlo.

Bi munstrok bi kondenatu torturatzen dituzte beren hortz zorrotzekin.
Dva čudovišta neke od grešnika komadaju svojim oštrim zubima.

Infernuaren deskribapen bitxi, zahar eta mekaniko bat aurkitu dut Erdi Aroko sinesteak ondo erakusten dizkiguna.
Pronašao sam jedno čudno staro mehaničko viđenje pakla, koje dobro objašnjava vjerovanja srednjeg vijeka.

Begira zer-nolako grinaz zaintzen duten deabruek pertz azpiko sua!
Svratite pozornost na to s kakvom predanošću đavli održavaju vatru ispod kotlova!

Deabru hauek eta infernu hau kezka larria ziren Erdi Arokoentzat.
Tijekom srednjeg vijeka, đavli i pakao su smatrani stvarnim i predstavljali su stalni izvor straha.

Sorginek itun kriminal bat sinatu omen zuten deabruarekin eta horregatik erretzen zituzten.
Za vještice se mislilo da imaju sklopljen tajni pakt s đavlom, te ih se iz tih razloga spaljivalo na lomači.

Irudiaren goialdean airean dagoen izakia deabru bat da sorgina hartu, eta airean eramango du.
Leteći oblik na slici je jedan đavao koji je došao uzeti vješticu podižući je u zrak.

Irudi hau, eta hurrengo batzuk, "Deutsches Leben der Vergangenheit in Bildern" liburuan aurkitu ditut.
Ova slika lomače, kao i naredna, su iz "Njemačke prošlosti u slikama".

Irudi honetan, sorgin bat aizkora baten kirtena jezten ari da.
Na ovoj slici se vidi kako jedna vještica muze držak sjekire.

Hurrengo irudian, sorgin batek gizon baten zapata sorgindu du.
A na narednoj slici je jedna vještica začarala mušku cipelu.

Sorginek elkarrekin biltzeko ohitura zuten.
Vještice se obično sreću na svojim savjetima.

Bileraren ondoren, batzuetan ukuilu batean ezkutuan sartu eta behi bat sorgintzen zuten.
A nakon okupljanja one se, na primjer, mogu prikrasti do nečije staje i začarati kravu.

Marrazki azpian ageri den markatxoa atean grabatzen zuten sorginen aurkako babes gisa.
Mali zvjezdasti simbol kojega možemo vidjeti ispod crteža, obično je bio urezivan u stajska vrata kao zaštita od vještica.

Marrazki zahar eta baldar honetan, azti bat eta sorgin bat arao egiten ari dira herri bati su emateko.
Na ovom starom naivnom crtežu, jedan vještac i jedna vještica bacaju uroke prizivajući požar koji će progutati selo.

Sorgin-hautsen eta edabe magikoen bidez sorginek gaixotasunak eragiten omen zituzten.
Vjerovalo se da su vještice, pomoću vještičjeg praha i čarobnih napitaka, mogle prokleti ljude bolestima.

Erreparatu gaixoa biluzik datzala ohean. Hori zen ohitura garai zaharretan.
Primijetite kako bolesna osoba leži gola u krevetu.

Sorgina biluzik omen zegoen deabruekin dantzatzen zenean "Sorginen Sabbath" deitzen zitzaion hartan.
Sveopće je bilo vjerovanje da su vještice, noću tijekom tzv. crnog sabata, razodjevene plesale s đavlima.

"Sabbath"era joan nahi zuten emakumeak ezkutuan joaten ziren sorginarengana "sorginaren ukendua" lepoan igurztera.
Žene koje su željele sudjelovati u "sabatu" iskradale su se iz svojih kuća i išle k vraču, gdje su im leđa pomazivana "vještičjom mašću".

Ukenduaren indar magikoaz airean hegan egin zezaketen.
Čarobna svojstva vještičje masti su im omogućavala letjeti.

Bourneville eta Teinturier frantses medikuen laneko irudi hauek "Sorginen Sabbath" agertzen dute, deabruzko festa misteriotsua milaka emakumek joan nahi izaten duena.
Francuski liječnici Bourneville i Teinturier su mi dali slike koje slijede. Tajni sotonski obred na crni sabat, gdje je sudjelovalo na hiljade žena.

Sabbathen, aztiek eta sorginek barre egiten diote gurutze santuari.
Na sabat, vještice i vješci prvo oskvrnjuju Sveti crkveni križ.

Deabru-izenez bataiatzen du deabruak parte-hartzaile bakoitza.
Sotona daje svim sudionicima đavolja imena.

Gero, otordu zeremoniatsu bat egiten dute.
I priređuje se ceremonijalni banket.