28 Wïc ba ɣa nɔ̈k cïmën wäraköl nɛ̈k yïn ke raan Ijip?'
28 "Boni, olingi oboma ngai ndenge obomaki moto ya Ezipito lobi?"
22 Aye lueel Abaram aa la dhäk karou, dhäŋ tök aye manh tiŋ alony, ku tök ke ye manh tiŋden cï thiaak cie alony tënë ye.
22 Pamba te, ekomama ete Abraham azalaki na bana mibale ya mibali, moko na mwasi oyo azalaki ya bowumbu, mpe mosusu na mwasi ya bonsomi.
28 Gokë lat ku luelkë, "Yïn acï ya raanden ye buɔɔth, ɣok aa kɔc Mothith.
28 Bafingaki ye mpe balobaki: 'Yo moto ozali moyekoli na ye; kasi biso tozali bayekoli ya Moyize!
32 Nhialic acï kɔc ëbën cɔl aa cït kɔc cï mac rin cï kek ye dhɔ̈l guɔ̈p, ku bï ŋuäände nyuɔ̈th ke ëbën.
32 Pamba te, Nzambe akanga bato nyonso na kozanga botosi, mpo ete ayokela bato nyonso mawa.
38Man aye cik madit dok mukwoŋo.
38 Oyo nde mobeko ya liboso mpe oyo eleki monene.
32 Nawën ke jɔl wɛ̈t Bɛ̈ny Jethu piɔ̈ɔ̈c tënë ye ku tënë kɔc kɔ̈k tɔ̈ paande ëbën.
32 Bongo bateyaki ye na bato nyonso ya ndako na ye liloba ya Nkolo.
5 Ɣet aköl ŋoot ɣɛn pinynhom, ke ɣɛn ë ruɛl tënë kɔc."
5 Awa nazali naino na mokili, nazali pole ya mokili!
10 cïmën ye athör thɛɛr wël Nhialic ye lueel ëlä, "Acïn raan töŋ la cök,
10 Lokola ekomama: "Moto na sembo azali te, ata moko te,
29 Ku wën cï kek këriëëc ëbën looi, käk ke cï gɔ̈t athör thɛɛr wël Nhialic yic riɛnke, gokë jat piny tim cï rïïu kɔ̈u ku lek thiɔ̈k raŋ yic.
29 Tango basilisaki kokokisa makambo nyonso oyo ekomama mpo na ye, bakitisaki ye na nzete mpe batiaki ye na lilita.
11 Muɔc ɣook miëth yaköl.
11 Pesa biso lelo bilei na biso ya mokolo na mokolo,
Na Nhialic akääc kek ɣo, ke yeŋa bï ɣo maan?
Soki Nzambe azali mpo na biso, nani akotelemela biso?
21 Rin löŋ Mothith acï kueen run juëc yiic, ɣɔ̈n ye kɔc Itharel mat thïn akööl cïï kek ë luui yiic, ku wëlkä aaye piɔ̈ɔ̈c gɛɛth yiic ëbën."
21 Pamba te, wuta kala, vile moko na moko ezali na bateyi oyo bateyaka Mibeko ya Moyize; mpe batangaka yango na kati ya bandako ya mayangani na mikolo nyonso ya saba!
15 Ku yïn abï ya raan ŋic ë wɛ̈t kënë, ku ba raan ëbën lɛ̈k kë ca tïŋ ku käk ca piŋ.
15 Pamba te, okozala temwe na ye epai ya bato nyonso, mpo oyebisa bango makambo nyonso oyo omoni mpe oyoki.
Nhialic aŋic kë tɔ̈ ɣopuɔ̈th.
Nzambe ayebi bampasi na biso.
32 Takkë këwäär cï rot looi tënë tiŋ Lot.
32 Bokanisa mwasi ya Loti!
Aŋic Nhialic lɔn nhiɛɛr ɣɛn we!
Nzambe ayebi ete nalingaka bino!
32 Tɛ̈ cï ɣa jat nhial, ke ɣɛn abï kɔc ëbën miëët tënë ɣa."
32 Mpe ngai, tango bakotombola ngai wuta na mabele, nakobenda bato nyonso epai na ngai!
17 ku keek aacïï dhël dɔ̈ɔ̈r ŋic."
17 Bayebi nzela ya kimia te.
8 Dhëëŋ cï gäm ɣo ke dït apɛi, rin ŋiɛ̈ɛ̈c ku dɛ̈t yic käŋ.
8 oyo atondisela biso na nzela ya bwanya nyonso mpe bososoli nyonso.
24 Ku ɣok kɔc cï cɔɔl ɣok aa ɣo la yiic kɔc Itharel ku kɔc cie kɔc Itharel aya.
24 Pamba te, biso tozali bato oyo ye abenga, kaka na kati ya bayuda te, kasi na kati mpe ya bato oyo bazali bayuda te.
Mël ke ake yeke yep e kuric ëya."),
Ba ngomba, ba jeûnes, ba retraites ya
34 Go Jethu bɛ̈ɛ̈r, "Thiëŋ ye kɔc röt thiaak ë kën pinynhom tɛ̈n.
34 Bongo Yesu azongiselaki bango: 'Ezali bato ya mokili oyo nde babalaka mpe babalisaka.
Acï Nhialic lueel thɛɛr ëlä, "Wek aacä bï kaŋ päl wei, ku wek aacä bï nyääŋ wei."
Alaki ete: "Nakotika yo soki moke te mpe nakosundola yo ata moke te."
30 Go atuny Nhialic lueel tënë ye, "Duk riɔ̈c Maria, yïn anhiɛɛr Nhialic.
Kási anzelú alobaká na yé: "Mariya kobánga te, pámba te ozwí bolámu ya Nzámbe.
17 Tɛ̈wën tïŋ kek ye ke dorkë, ku kɔc kɔ̈k keyiic aake diu ciɛ̈t cie Jethu ayic.
17 Tango bamonaki ye, bakumisaki ye; kasi basusu kati na bango bazalaki na tembe.
10 Ku lëk ɣa, "Duk käk cï gɔ̈t athör käk Nhialic kënë yic thian tënë kɔc, rin cï piny thiɔ̈k ke thök.
10 Bongo alobaki na ngai: 'Maloba ya kosakolama ya buku oyo, kobomba yango te pamba te tango ekomi pene.
14 Kɔc cï cɔr ku kɔc cï duany aake cï bɛ̈n tënë ye kal yic luaŋ Nhialic, goke kony.
14 Bato oyo bakufa miso, na bato oyo batambolaki tengu-tengu bayaki epai na ye, na lopango ya Ndako ya Nzambe, bongo ye abikisaki bango.
12 Na cäk wɛ̈tdiɛ̈ gam tɛ̈ jiɛɛm ɣɛn käk pinynhom, ke we bï wɛ̈tdiɛ̈ gam këdë tɛ̈ jiɛɛm ɣɛn tënë we käk Nhialic?
12 Soki bozali kondima te tango nazali koyebisa bino makambo ya nse, bongo bokondima ndenge nini tango nakoyebisa bino makambo ya Likolo?
31 Këya, kuat kë loi, tɛ̈ mïth yïn ayï tɛ̈ dëk yïn, loi ke ëbën dhël ye ke Nhialic leec thïn.
Yango wana, ezala soki bokolia, to bokomela: na nyonso bokosala, bosala yango mpo na lokumu ya Nzambe.
36 raan piööc lööŋ, Jethu thiëëc, "Ye löŋ nɛn yen ril kam ë lööŋ?"
36 moteyi, Mobeko nini eleki monene na kati ya Mibeko nyonso?
38 Kënë, yen ë löŋ ril tueŋ.
38 Oyo nde mobeko ya liboso mpe oyo eleki monene.
14 Yen abï lɛ̈k wël bï yïn ku miɛ̈thku cɔl apoth kërac yic.'
14 Akolobela yo maloba oyo ekobikisa yo na libota na yo mobimba!"
Ku wuɔ̈ɔ̈t ëbën aabï we maan riɛnkiɛ̈.
Bato nyonso bakoyina bino mpo na ngai.
8 Ye këdë, bïk aa jam thuɔkkua?
8 Bongo ndenge nini moto na moto na kati na biso tozali koyoka bango bazali koloba na minoko na biso ya mboka?
37 "Ku kɔc wën aabï wɛ̈tde dhuk nhom ëlä, 'Bɛ̈ny, yï cuk tïŋ nɛn yï nɛ̈k cɔk buk yï muɔɔc këcam?
37 Bongo bato na sembo bakozongisela ye: "Nkolo, tango nini tomonaki yo ozalaki na nzala, mpe topesaki yo biloko ya kolia?
31 Gokë lueel, "Gam wɛ̈t Bɛ̈ny Jethu, ke yïn akony wek kacku."
31 Bango bazongisaki: 'Ndima Nkolo Yesu, mpe okobika yo na libota na yo!
31 Tiɛtkë wenhïïm, ku duɔ̈kkë nhïïm mär, aŋiɛc wek aca piɔ̈ɔ̈c pïu nyin aköl ku wɛ̈ɛ̈r tɛ̈n run kadiäk.
31 Bongo bozala na ekenge; bókanisa 'tè mbula misato mobimba, butu moi na mai na miso, nazalaki kaka kopesa toli na moko moko na bino.
Mël ke ake yeke yep e kuric ëya."),
Na'o ngumba kutu ata libende (Kende)
30 Këya, Nhialic acï kɔc cï lɔc cɔɔl ku looi ke bïk la cök tënë ye, ku kɔc cï cɔl aala cök tënë ye aacï la duaarde aya.
30 Baoyo Nzambe aponá, abengi bango; baoyo ye abengi, akómisi bango bato ya bosembo; pe baoyo bakomi bato ya bosembo, apesi bango lokumu na ye.
38 ku wɛ̈t cï lueel acäk ye muk wepuɔ̈th, rin cïï wek wɛ̈t raan cï tooc ye gam.
38 Maloba na ye ekoteli bino té, pamba té boboyi kondimela moto oyo ye atindi.
26 Ku abäk lɛ̈k ye, 'Ɣok aacï mïth ku dëkku kek yï, ku yïn acï piööc ë gɛɛthkua yiic!'
26 Bongo bokoloba: "Toliaki mpe tomelaki na yo, mpe oteyaki na babala-bala na biso!"
7 Duk ye gäi tɛ̈ lëk ɣɛn yï, lɔn dhil we bɛn dhiëëth.
7 Kokamwa té po nalobi na yo: Bosengeli kobotama mbala ya mibale.
19 Miɛ̈thakäi, na päl raan tök ë kamkun gam ë yic, ku dhuk raandɛ̈t ë raan kënë thïn,
19 Bandeko na ngai, soki moto moko na kati na bino apengwi na makambo ya solo, mpe moto mosusu azongisi ye;
30 Wä ku ɣɛn ɣok aa tök."
30 Ngai na Tata tozali se moko.
6 Kɔc rɛc wäär cï kacku ku kɔc käkku tïŋ nɔ̈k aaca gäm riɛm bïk dek, yen këpath ke ke."
6 Pamba te basopaki makila ya basantu mpe ya baprofeta; mpe opesi bango makila mpo bamela, yango ekoki na bango.
Ayeku gam lɔn bï ɣo kony rin piath Bɛ̈ny Jethu, ku abï ya tɛ̈de aya tënë ke."
Biso tondimaka ete tobikisami na ngolu ya Nkolo Yesu, kaka ndenge moko mpe na bango."
34 Wek abä wïc, ku wek aacïï ɣa bï yök, rin acïn tɛ̈ bï wek la tɛ̈ rëër ɣɛn thïn."
34 Bokoluka ngai, kasi bokomona ngai te; mpe bokokoka te koya epai ngai nakozala!
51 Yakë tak lɔn cï ɣɛn bɛ̈n ba dɔ̈ɔ̈r bɛ̈n looi pinynhom?
51 Bino bokanisi ete nayaki mpo na komema kimia na mokili?
36 Go kɔc Itharel lueel, "Tiɛ̈ŋkë tɛ̈ nhiɛɛr yen ye thïn."
36 Bongo bayuda balobaki: 'Tala, alingaki ye mingi penza!
ye, and we've made ye what ye are."
Biso totiki biloko nyonso mpe tolandi yo; eloko nini mpenza tokozwa?"