Mujer: “¿Cuna? ¿Cuna pachas? ¿Cawqhana?”
Donna: “Cosa? Quando? Dove?”


Rutejj amuyt’jjänwa.
Rut iniziò a capire.

Google ukamp mantaña
Iscriviti con Google

15 Achuqa 2013
04 Luglio 2013

Facebook ukamp jist`arañ qalltam.
Vi aspetto!

91. Qhitis lunthatajja 3
91. Chi è il ladro 3

Padre: “¿Cunats parlascta?”
Padre: "Cosa intendi dire?"

– jan ukax –
– oppure –

kuna arunakats sutix juti?
cosa stai cercando?

qillqatanaka
e commenti

Uñstirinaca: Parliri, ángel
Personaggi: Narratore, angelo

Kunanakani
Gli Interni

Uñstirinaca: Parliri, Marcos, ángel, María
Personaggi: Narratore, Marco, Alex, angelo, Maria

Jorge: “¿Cunjam pä cuti?”
Giorgio: “Perché due volte?”

ÉÔºò¡£¡£¡£
×Chiudi

Uñstirinaca: Parliri, diablo, Eva, Diosan arupa
Personaggi: Narratore, diavolo, Eva, la voce di Dio

Princesa: “Suma amuyuw ucajja. Thaktam.”
Principessa: “È una buona idea. Fallo!”

Tanner wirajjochajja mä castáñ oraket aptatayna.
Il signor Bianchi raccolse una castagna.

Jutirinwa cawquïritejj wali llaquisiña historiaquï ucat cuentapjjama.
La prossima volta ti racconterò la storia più triste che esista!

Miriam: “¿Cunataquis munta?”
Miriam: “E poi?”

Rut: “¿Nayar thakhascaraquituti? Ucatjja ¿Johanna Collinsjamajj cielor puriraquïti?”
Personaggi: Narratore, Rut, pastore, zia Margherita

Yaqha arunaka
Gioachino Rossini

Ucatsti janko perka uchtatayna. Take ucanacajj machakänwa ucajisc’a marca jakenacatakejja India ucsanjja. Janiw cunapachas película uñjapcänti.
Poi fu costruito un muro bianco. Era tutto nuovo per il piccolo villaggio indiano. Nessuno avevano mai visto un film.

Diosajj jumaruw juti ucat jumasti Jupar jutañamataqui.
Inaspettatamente, anche una ragazzina in Israele ricevette una visita.

Uñstirinaca: Parliri, padre, Sammy
Personaggi: Narratore, padre, Sammy

Jonás jupajja sarjjewa – ucampis janiw Nínive ucaru.
Ma Giona non andò a Ninive.

Uñstirinaca: Parliri, señor Tanner, Rut, Felipe
Personaggi: Narratore, signor Bianchi, Rut, Filippo

Chico malo: “Chico, ¿jumat uc lürta? ¡Jiwaquisä! Tuypan chha.”
Personaggi: Narratore, ragazzo, Giorgio, padre, commessa

81. Umaruw jakontapjjatayna 1
81. Un uomo gettato nel mare 1

Janiw cuna alikatasa, ni cuna kalltat phallañasa, Takech’aman Diosaquiwa take aca pacha jan cunata lurawayijja.
Nessun caso, nessun botto, solo il Dio onnipotente poteva creare qualcosa dal nulla.

Jan Diosar jaysañajja juchawa uqhamaraqui wali jan walinaca apani. Janiw cunas nayrjamäjjänti.
Il peccato è disubbidienza e il peccato ha delle conseguenze gravi. Nulla fu più come prima.

jiwasanakaja moralintija jani wali lurt\'atanaka askicht\'aptanja munasiñanti askicht\'añawa jiwasana moralisaja
la libertà di stampa è forse quella che ha sofferto di più il lento degrado dell\'idea di libertà

Mä phiru arumänwa. Janiw concienciatapacjja jan ucasti hienanacat jarc’añataqui. Phajjsijj wal khanäna.
Quella notte fu molto faticosa. Non solo perché si sentivano la coscienza sporca, ma anche perché dovevano sorvegliare i campi dalle iene.

Zaqueo: “Janiw cuns uñjañ puedcti.”
Zaccheo: “Non vedo nulla.”

Ringu: “Nanacajj tigrjj uñjapjjaractwa.”
Ringu: ”Anche noi, abbiamo visto la tigre.”

achuqallu
yumeno

Ringu: “Sahib, ¿kawkha tiempos jiwasanacamp ch’ict’atayätajj? Juc’amp Diosamat yatiñ munta.”
Ringu: “Sahib, per quanto tempo rimarrai con noi? Voglio sentire ancora molto sul tuo Dio.”

Niña: “Nayajj zoologicor sarä.”
Ragazzina: “Io vado al giardino zoologico.”

Uñstirinaca: Parliri, Zaqueo, Jesús, hombre
Personaggi: Narratore, Zaccheo, Gesù, uomo

kawkiru sarjta Ivan? Minsk sarjtwa.K\'arisjta Ivan. Jumaxa ukhamaki nayaru sajta, ukata nayaxa ukhamawa sañataki, Moscu sarjiwa. Jumastixa Minsk sarjta. K\'arisjta Ivan!
dove vai Ivan? Vado a Minsk. Menti, Ivan! Mi dici che vai a Minsk, per farmi credere che vai a Mosca, ma vai davvero a Minsk. Menti, Ivan!

Zaqueo: “¡Sartapjjam, chhaktapjjam! ¡Pasayapjjeta!”
Zaccheo: “Spostatevi! Lasciatemi passare!”

Ringu: “Janiwa. Khanpin uñjta.”
Uomo: “Ringu, vieni con noi? Abbiamo bisogno di te.”

40. Mä jisc’a bote
40. Una piccola barca a vela

Chuymajj wal photokëna Miriam juparojja. ¿Princesajj sullcaparojj Nilorot jaktani cunjamtï tatapajj ordencataynajja? (wawan jachasitapa)
Il cuore di Miriam batteva forte. La principessa avrebbe buttato il suo fratellino nel Nilo?

qillqatanaka
Vendita

Niño: “Musphayasiwa, uñjam cunja chach uyunchatasa. Atalayanaca uñjanï.”
Ragazzino: “Vuoi andare a trovare i tuoi parenti.” (Risate)

Juk'ampi »
Di più »

Marcosajj amuct’ataynawa. ¡Cunja sumasa! Pä marajjänwa suma amigopajj yakha chakar sarjjatapajja. Uccha pachajj janiw jiquisjjapjjataynati. Amuysnaw c’uchisiñanacapata.
La sorpresa era riuscita. Marco era senza parole. Il suo migliore amico si era trasferito altrove da 2 anni, e da allora non si erano più visti.

Facebook ukamp qalltaña
Editor Fotografico

Ringu: “Batu, mayaw qhayan unjti. Ma tigre. Tigrepinipachawa. Akquuirnayrap uñjta.”
Ringu: “Battu, guarda lì si sta muovendo qualcosa. Una tigre. È sicuramente una tigre. Ho visto i suoi occhi luminosi.”