# hr/KC7205871/KC7205871.xml.gz
# sr/KC7205871/KC7205871.xml.gz
(src)="s10.1"> I. Zašto uvodimo euro Što nam donosi uvođenje eura
(trg)="s11.1"> I. Zašto uvodimo evro ?
(trg)="s11.2"> Što nam donosi uvođenje evra ?
(src)="s13.2"> Preuzimanje eura u Sloveniji Kako se možemo pripremiti na uvođenje eura Važni datumi uvođenja eura Dvostruko označavanje cijena Pravila preračunavanja Pravila zaokruživanja Zahtijevajte povrat sitnog !
(trg)="s14.2"> Preuzimanje evra u Sloveniji Kako se možemo pripremiti na uvođenje evra ? Važni datumi uvodenja evra Dvostruko označavanje cijena Pravila preračunavcmja Pravità zaokruživanja Zahtijevajte povrat sitnog !
(src)="s19.1"> Slovenija se uz članstvo u Europskoj uniji odlučila i za zajed ničku europsku budućnost te se time obvezala i za njenu valutu - euro .
(trg)="s20.1"> Slovenija se sa članstvom u Evropski uniji odlučila za zajedničku evropsku budućnost i time se obavezala i za njenu valutu -evro .
(src)="s19.2"> Da bi država članica Europske unije uvela euro , mora ispunjavati određene kriterije - zovu se konvergentni ili maastrichtski kriteriji .
(trg)="s20.2"> Za uvodenje evra država koja je clanica Evropske unije mora da ispunjava odredene uslove - oni se zovu konvergentni ili mastrihtski kriterijumi .
(src)="s19.3"> Medu kriterijima je od najveće važnosti stabilnost : država kandidatka za preuzimanje eura mora pokazati stabilnost javnih financija , stabilnost cijena , stabil nost kamatnih stopa i stabilnost deviznog tečaja , što sve skupa odražava stabilno gospodarstvo .
(trg)="s20.3"> Ključna karakteristika spomenutih mera je stabilnost : država-kandidatkinja za preuzimanje evra mora da pokaže stabilnost javnih finansija , stabilnost cena , stabilnost kamatnih stöpa i stabilnost deviznog kursa koji zajedno odražavaju stabilnu ekonomiju .
(src)="s20.1"> Slovenija je prvi korak k preuzimanju eura napravila 28. lipnja 2004 . , kada je ušla u mehanizam deviznih tečajeva ( ERM II ) .
(trg)="s21.1"> Prvi korak ka preuzimanju evra Slovenija je napravila ulaskom u mehanizam deviznih kurseva ( ERM II ) 28. juna 2004 .
(src)="s20.2"> Ako u dvije godine sudjelovanja u spomenutom mehanizmu budu zadovoljena sva mjerila , euro će 1. siječnja 2007. postati i naš novac .
(trg)="s21.2"> Ako nakon dve godine saradnje u pomenutom mehanizmu budemo ispunili sve kriterijume , 1. januara 2007. evro ce postati i naš novac .
(src)="s20.3"> Slovenija je na dobrom putu ka zelenom svjetlu .
(trg)="s21.3"> Slovenija je na dobrom putu da dobije zeleno svetlo .
(src)="s21.1"> lako su razmišljanja 0 koristi zajedničke valute na europskoj razini podijeljena , za maleno i otvoreno gospodarstvo kakvo je slovensko možemo opravdano tvrditi da donosi više koristi nego rizika .
(trg)="s22.1"> lako su mišljenja o koristi zajedničke valute na evropskom nivou podeljena , za malu i otvorenu ekonomiju kao što je slovenačka , možemo opravdano tvrditi da koristi prevazilaze eventu ale rizike .
(src)="s21.2"> Korist od jedinstvene valute neće osjetiti samo država , gospodarstvo i poduzetnici , nego i svatko od nas .
(trg)="s22.2"> Koristi od jedinstvene valute neće imati samo država , privreda i preduzetnici , već će ih osetiti i svako od nas .
(src)="s22.2"> S njom možemo kupovati već u 12 država Europske unije , a mogućnosti se šire s ulaskom novih država u područje eura .
(trg)="s23.2"> Njom već možemo da kupujemo u 12 država Evropske unije , a ulaskom novih država na područje evra te se mogućnosti još samo sire .
(src)="s22.3"> Nećemo morati mijenjati novac kada krenemo u posjete , na poslovna putovanja , dopuste , izlete ili u kupovinu .
(trg)="s23.3"> Kada budemo otišli u posetu , na poslovna putovanja , odmore , izlete ili u kupovinu , nećemo morati da menjamo novac .
(src)="s22.4"> Slovenskom gospodarstvu će pomoći u iskorišta vanju prednosti zajedničkog evropskog tržišta , a potrošači će moći jednostavno uspoređivati cijene istih proizvoda u različi tim državama .
(trg)="s23.4"> Slovenačkoj ekonomiji će pomoći da bolje iskoristi prednosti zajedničkog evropskog tržišta , a mi potrošači cerno moći jednostavno da uporedujemo cene istih proizvoda medu razlidtim državama .
(src)="s22.5"> Euro je već odavno prerastao okvire Europske unije i može se promijeniti i u trećim državama .
(trg)="s23.5"> Evro je , pritom , već odavno prerastao okvire EU i može da se zameni i u trećim državama .
(src)="s25.1"> Uvod međunarodna valuta , nego i simbol zajedničkog europskog identiteta , zajedničkih vrijednosti više od tristo milijuna ljudi .
(trg)="s26.2"> Kroz godine evro se pokazao ne samo kao jaka i stabilna medunarodna valuta , nego i kao simbol zajedničkog evropskog identiteta , zajedničkih vrednosti vise od trista miliona ljudi .
(src)="s25.2"> Dokazao je da može biti velika prilika za stvaranje konkurent ne i stabilne gospodarske okoline .
(trg)="s26.3"> Dokazao je da može da bude prilika za stvaranje konkurentnog i stabilnog ekonomskog prostora .
(src)="s26.1"> Pripreme za preuzimanje eura u Sloveniji u punom su zama hu .
(trg)="s27.1"> Pripreme za preuzimanje evra u Sloveniji su u punom jeku .
(src)="s26.2"> Vode ih zajedno Vlada RS i Banka Slovenije , no u njih su uključene sve važne institucije , kako na državnoj tako i na lokalnoj razini .
(trg)="s27.2"> Zajedno ih vode Viada RS i Bänka Slovenije , a u njih su uključene sve značajne institucije , kako na državnom , tako i na lokainom nivou .
(src)="s26.3"> Svjesni smo daje za uspjeh projekta od velike važnosti da na pripreme potaknemo i sve stanovnice i stanov nike Slovenije .
(trg)="s27.3"> Svesni smo da je od ključnog značaja za uspeh projekta za pripreme privući i sve stanovnike Slovenije .
(src)="s26.6"> S njom vam , u godini intenzivnih priprema na preuzimanje eura , želimo predstaviti djelovanje europskog novčanog područja , ulogu Slovenije u njemu te europske novčanice i kovanice .
(trg)="s28.3"> U njoj želimo da vam u godini intenzivnih priprema za preuzimanje evra najpre predstavimo delovanje evropskog novčanog područja , ulogu Slovenije u tom području , želimo da predstavimo novčanice evra i kovani novae .
(src)="s27.1"> Ne sumnjamo da se je većina od vas već srela s eurima , no ipak vjerujemo da će vam publikacija dobro doći .
(trg)="s28.4"> Ne sumnjamo da se vecina vas već srela sa evrima , ali verujemo da će publikacija biti dobrodošla .
(src)="s27.2"> S početkom dvostrukog označavanja cijena želimo i ovom publikacijom pomoći da se što lakše i brže naviknete na euro - naš budući novac , dio naše zajedničke europske budućnosti .
(trg)="s28.5"> Uz početak dvojnog označavanja cena , želimo na taj način da vam pomognemo da biste se sto pre navikli na evro - ñas budud novac , deo naše zajedničke evropske budućnosti .
(src)="s31.1"> I. Zašto uvodimo euro
(trg)="s32.1"> I I. Zašto uvodimo evro ?
(src)="s32.1"> Slovenija se s ulaskom u Europsku uniju ( i. svibnja 2004 . ) obvezala i na uvođenje zajedničke europske valute - eura. lako je ta obveza dio našeg pristupnog sporazuma , moramo naj prije ispuniti konvergentne kriterije , a tim je ciljevima usmje rena i naša ekonomska i novčana politika .
(trg)="s33.1"> Slovenija se ulaskom u Evropsku uniju ( i. maja 2004 ) obavezala i na uvođenju zajedničke evropske valute - evra. lako je ta obaveza deo našeg pristupnog ugovora , najpre moramo da ispunimo konvergentne kriterijume i ka tim ciljevima usmerene su i naša ekonomska i monetarna politika .
(src)="s33.1"> Kada je zajedničku europsku valutu kao službeni novac uvelo prvih 11 država EU ( kasnije je euro uvela i Grčka ) , još su posto jale mogućnosti da se države članice same odluče hoće li nas tojati preuzeti euro ili ne .
(trg)="s34.1"> Kada je zajedničku evropsku valutu kao oficijalni novac uvelo prvih 11 država EU ( kasnije je evro uvela i Grčka ) , još je postojala mogućnost da države-ćlanice same odluče da li će da preuzmu evro ili ne .
(src)="s33.2"> Velika Britanija i Danska su se odlu čile održati vlastite valute : izborile su se za posebno pravo koje im daje mogućnost da ne moraju uvesti euro čak ni ako ispunjavaju konvergentne kriterije .
(trg)="s34.2"> Velika Britanija i Danska odlučile su da sačuvaju vlastite valute : one su sebi ugovorom obezbedile posebno pravo koje tim državama omogućava da ne moraju da uvode evro iako ispunjavaju konvergentne kriterijume .
(src)="s33.3"> Švedska za sada formalno ne ispunjava konvergentne kriterije za uvođenje eura jer osta je izvan mehanizma deviznih tečajeva ( ERM II ) .
(trg)="s34.3"> Za sada Švedska formalno ne ispunjava konvergentne kriterijume za uvodenje evra , jer ostaje van mehanizma deviznih kurseva ( ERM II ) . Za nove drža-ve-članice EU , uključujući i Sloveniju , te mogućnosti nema .
(src)="s33.5"> Sve moraju svoju ekonomsku i novčanu politiku voditi tako da čim prije ispune konvergentne kriterije te se tako pripreme na uvođenje eura .
(trg)="s34.5"> Sve moraju da vode svoju ekonomsku i monetarnu politiku tako da što pre ispune konvergentne kriterijume i da se tako pripreme na uvodenje evra .
(src)="s34.1"> Što nam donosi uvođenje eura Uvođenje eura u Sloveniji donosi i sljedeće prednosti : • oblikovanje stabilnijeg okruženja za cjelokupno gospodar stvo zbog ukidanja njihanja deviznoga tečaja između država koje su uvele euro , a s tim i ukidanja nesigurnosti , rizika i troškova zamjene ; • lakše poslovanje i na ne-europskim tržištima ; • bolja usporedivost domaćih cijena proizvoda i usluga s cije nama u državama tzv. područja eura ; • veća konkurencija kao posljedica sve usporedivijih cijena u području eura ; • ukidanje troškova zbog zamjene novca ; • veći odabir različitih oblika štednje i lakšeg najma kredita ; • ukidanje nepotrebnih obilazaka mjenjačnica prije odlaska na putovanja .
(trg)="s35.1"> Šta nam donosi uvodenje evra ?
(trg)="s35.2"> Uvodenje evra u Sloveniji donosi i sledeće prednosti : • oblikovanje stabilnije okoline za celu ekonomiju zbog uklanjanja nestabilnosti deviznog kursa u državama koje su uvele evro , a time i ukidanje nesigurnosti , rizika i troškova menjanja valuta ; • lakše poslovanje i na neevropskim tržištima ; • bolje uporedivanje domaćih cena proizvoda i usluga sa cenama u državama tzv. područja evra ; • veća konkurencija kao posledica bolje uporedivih cena na području evra ; • ukidanje troškova zbog menjanja novca ; • veci izbor različitih oblika štednje i lakše uzimanje kredita , bez nepotrebnog traženja menjačnica pre putovanja i prilikom putovanja po Evropi i svetu .
(src)="s37.1"> Što je euro Euro je zajednička valuta Europske unije .
(trg)="s38.1"> Što je evro ?
(trg)="s38.2"> Evro je zajednička valuta Evropske unije . Do sada gaje uvelo 12 država-članica EU koje sačinjavaju tzv. područje evra .
(src)="s39.1"> Gdje možemo plaćati s eurom • u 12 država članica EU : u Austriji , Belgiji , Finskoj , Francuskoj , Grčkoj , Irskoj , Italiji , Luksemburgu , Njemačkoj , Nizozemskoj , Portugalu i Španjolskoj ; • u Monaku , Vatikanu i San Marinu , gdje su s EU sklopili posebne sporazume o upotrebi eura ; • u francuskim prekomorskim zemljama koje formalno nisu dio EU , ali su prije uvođenja eura upotrebljavale francuski franak ; • u državama odnosno u predjelima država , gdje se euro upot rebljava kao nasljednik starih valuta ; takvi su primjeri Andora , koja nikada nije imala svoju valutu , ali je upotrebljavala špa njolsku pezetu i francuski franak , te Crna Gora i Kosovo , gdje se euro upotrebljava kao nasljednik njemačke marke .
(trg)="s42.1"> • u Monaku , Vatikanu i San Marinu koji su sa EU sklopili posebne sporazume o upotrebi evra ; • na francuskim prekomorskim teritorijama koje formalno nisu deo EU , ali su pre uvodenja evra upotrebljavale francuski franak ; • u državama , odnosno u delovima država gde se evro upotrebljava kao naslede starih valuta ; takvi primeri su Andora koja nikada nije imala svoje valute , upotrebljavala je špansku pezetu i francuski franak , te Crna Gora i Kosovo gde se evro upotrebljava kao naslede nemačke marke .
(src)="s42.2"> Nakon uvođenja novčanica i kovanica eura , trebalo bi uslijediti razmjerno kratko razdoblje dvostrukog opticaja tolaTa i eura .
(trg)="s45.2"> Nakon uvodenja evro novčanica i kovanog novca slediće prilično kratko razdoblje dvojnog opticajatolara i evra .
(src)="s42.3"> Besplatna zamjena tolarske gotovine u bankama bit će moguća do 1. ožujka 2007 . , a nakon toga će se tolarske nov čanice moći zamijeniti u Banci Slovenije bez vremenskog ograničenja , a tolarske kovanice do kraja 2016. godine .
(trg)="s45.3"> Besplatna zamena tolarske gotovine u bankarna biće moguća do 1. marta 2007 , a nakon toga za tolarske novčanice bez vremenskog ograničenja i besplatno biće moguće menjanje u Banci Slovenije .
(trg)="s45.4"> Tolarski kovani novae biće moguće zameniti do kraja 2016 .
(src)="s56.1"> Razdoblje dvostrukog opticaja , u kojem ćemo moći plaćati u tolarima i eurima , bit će vrlo kratko pa je zato preporučljivo da već prije 37. pro sinca 2006. što više gotovine položimo na bankovni računjer će tako biti automatski preračunato u eure .
(trg)="s68.1"> Razdoblje dvojnog opticaja u kojem ćemo imati mogućnost plaćanja u tolarima i evrima , biće veoma kratko , zbog toga je preporučljivo da vee pre p. decembra 2006. sto vise gotovine uložimo na račun u banci , jer će se tako naš novae automatski preračunati u evre .
(src)="s60.1"> Kako se možemo pripremiti na uvođenje eura
(trg)="s71.1"> Како možemo da se pripTemimo na uvodenje evra ?
(src)="s61.1"> Uvođenje novog novca je projekt koji se odnosi na sve - dTŽavu , njeno gospodarstvo i stanovnike .
(trg)="s72.1"> Uvodenje novog novca je projekat koji se tiče svih - države , njene ekonomije i stanovništva .
(src)="s61.2"> Dobra priprema na preuzi manje eura na nivou države i gospodarstva bitno će olakšati uvođenje novog novca i za pojedinca .
(trg)="s72.2"> Dobra priprema za preuzima nje evra na nivou države i ekonomije bitno će olakšati uvodenje novog novca i pojedincu .
(src)="s61.3"> Dobra informiranost potrošača može biti od velikog značenja za nesmetani tijek zamjene tolara s eurima .
(trg)="s72.3"> Dobra informisanost potrošača može da bude od ključnog značaja za neometan proces zamene tolara za evre .
(src)="s62.1"> Važno je znati temeljne datume nacrta za uvođenje eura. i. siječnja 2007 . - planirani datum uvođenja eura , na kojega su vezani svi ostali datumi ; hoće li euro zaista biti uve den 1. siječnja 2007 . , ovisi 0 tome hoće li Slovenija ispunjavati zahtjevane kriterije ; 1. siječnja 2007 . -14. siječnja 2007 . - razdoblje dvostrukog opticaja eura i tolara : u tom je razdoblju euro već naš novac , iako se gotovinski još uvijek može plaćati i u tolarima ; 1. siječnja 2007 . -1. ožujak 2007 . - moguća zamjena tolar ske gotovine u bankama , bez provizije , a nakon isteka tog roka zamjena tolarskih novčanica u Banci Slovenije bez vremenskog ograničenja te tolarskih kovanica do kraja 2016. godine ; sav knjiženi novac , znači i novac na transakcijskim računima , bit će automatski preraču nat u euro već s 1. siječnjem 2007 .
(trg)="s73.1"> Važno je da poznajemo ključne datume vezane za uvodenje evra. ï. januara 2007 - ciljni datum uvodenja evra za koji su vezani svi ostali datumi ; da li će evro stvarno biti uveden 1. januara 2007. zavisi od toga da li ce Slovenija ispunjavati tražene kriterijume .
(src)="s63.1"> Važno je da uz pomoć ( informativnoga ) dvostrukog označavanja pratimo jesu li cijene pravilno preračuna te i iznosi pravilno zaokruženi
(trg)="s74.1"> 1. januara 2007 -14. januara 2007 - razdoblje dvojnog opticaja evra i tolara : u ovom kratkom razdoblju evro ce ved biti naš novae , ali ce se gotovinsko plaćanje još uvek modi vršiti tolarima ;
(src)="s64.1"> Dvostruko označavanje cijena pomaže potrošačima da se naviknu na izražavanje vrijednosti u novom novcu , a navođenje cijena u tolarima i eurima može pripomoći i kod otkrivanja nepravilnog preračunavanja , odnosno zaokruživanja .
(trg)="s76.1"> Važno je da uz pomoć ( informativnog ) dvojnog označavanja pratimo da li su cene pravilno preračunate i iznosi pravilno zaokruženi Dvojno označavanje cena pomaže potrošadima da se naviknu na izražavanje vrednosti u novom novcu , a navodenje cena u tolari ma i evrima pomaže i kod otkrivanja nepravilnog preradunavanja , odnosno zaokruživanja . Po zakonu o dvojnom oznadavanju
(src)="s66.2"> Preuzimanje eura u Sloveniji
(trg)="s78.2"> Preuzimanje evra u
(src)="s67.1"> Zakonom o dvostrukom označavanju cijena određeno je da cijene proizvoda i usluga moraju biti određeno razdoblje prije i poslije uvođenja eura navedene u tolarima i eurima .
(trg)="s79.1"> Sioveniji cena , cene robe i usluga moraju odredeno razdoblje pre i posle uvodenja evra da budu navedene u tolarima i evrima .
(src)="s68.1"> Dvostmko označavanje cijena bit će razdijeljeno na dva razdoblja : obvezno razdoblje informativnoga dvostrukog označavanja cijena će započeti i. ožujka 2006. i završiti na dan određivanja tečaja zamjene1 .
(trg)="s80.1"> Dvojno oznadavanje cena bide podeljeno na dva razdoblja : obavezno razdoblje informativnog dvojnog označavanja cena podede i. marta 2006. i završiće se na dan odredivanja neopozivog kursa razmene \ U tom razdoblju cene moraju da budu oznadene istovremeno i u tolarima i u
(src)="s68.2"> U tom Tazdoblju moTaju biti cijene istovremeno označene u tolarima i eurima te preračunate po srednjom tečaju2 ; razdoblje dvostrukog označavanja cijena će započeti dan poslije određivanja tečaja i završiti šest mjeseci nakon uvođenja eura .
(trg)="s82.1"> ; razdoblje dvojnog označavanja cena podede sa danom odredivanja kursa razmene i završiće se šest meseci nakon uvodenja evra .
(src)="s69.1"> Sve vrijeme trajanja dvostrukoga označavanja cijena , cijene proizvoda i usluga moraju biti označene u obje valute i objav ljene tako da ih potrošač može jednostavno i nedvosmisleno pročitati i usporediti .
(trg)="s83.1"> Sve vreme trajanja dvojnog označavanja cena , cene za robu i usluge moraju biti navedene u obe valute i objavljene tako da ih potrošač može jednostavno i nedvosmisleno pročitati te uporediti . Pritom , predvidene su i neki izuzeci : na benzinskim pumparna na automatima za todenje goriva ili u njihovoj neposrednoj blizini mora biti navedena cena za jedan litar goriva u obe valute i kursna lista .
(src)="s69.3"> U eurima navedena cijena za jednu litru goriva mora imati tri decimalna mjesta ; poduzeća koja nude proizvode i usluge putem kataloga mogu u katalogu navesti cijene samo u vodećoj valuti na datum izlaska kataloga , no moraju priložiti infor maciju o tečajnoj listi i cjenik s navodom svih cijena iz kataloga u obje valute , u nadolazećem vrsnom redu ; na odjelima mesnice , ribarnice , delikatese i kruha mora biti na vidnom mjestu cjenik za sve proizvode u obje valute ;
(trg)="s83.3"> Cena jednog litra goriva navedena u evrima mora biti zapisana na tri decimalna mesta ; preduzeca koja nude robu i usluge preko kataloga mogu u katalozima da navedu cene samo u vodedoj valuti na datum izlaska kataloga , ali moraju da prilože informaciju 0 kursnoj listi i cenovnik sa navedenim svim cenama iz kataloga u obe valute u rastudem nizu ; na odelima mesnice , ribamice , delikatesa i hleba na vidljivom mestu mora biti postavljen cenovnik za svu robu u obe valute .
(src)="s70.1"> ' Tečaj zamjene je neopoziv i trajan odnos zamjene između tolara i eura kojeg će odrediti Savjet EU .
(trg)="s85.1"> Kurs razmene je neopoziv i trajan kurs razmene izmedu tolara i evra koji će postaviti Vece EU .
(src)="s72.3"> Isto važi za poduzeća koja obavljaju obrtničku djelat nost ; poduzeća koja nude proizvode ili usluge za sklapanje prav nog posla kod kojeg se cijene , vrijednost potraživanja ili obveze iskazuju u eurima ; seljaci koji svoje proizvode prodaju neposredno potrošaču .
(trg)="s89.3"> Isto važi i za preduzeda koja vrše zanatsku delatnost ; pTeduzec 'a koja nude robu ili usluge za sklapanje pTavnih poslova kod kojih se cene , vrednost potraživanja ili obaveze iskazuju u evrima ; zemljoTadnici koji svoju robu prodaju direktno krajnjem potrošadu .
(src)="s73.1"> Dvostruko označavanje neće biti obvezno za označavanje cije na na jedinicu proizvoda ( npr. za kilogram , metar , komad ) , iznos na ispisu vage i digitalnim prikazima cijena te vrijed nosti poštanskih maraka .
(trg)="s90.1"> Dvojno oznadavanje isto tako nede biti obavezno za oznadavanje cena na jedinicu proizvoda ( na primer za kilogram , metar , komad ) , iznosa na ispisima vaga i digitalnih prikazivada cena i vrednosti poštanskih maraka .
(src)="s76.1"> Kakva su pravila zaokruživanja i preračunavanja
(trg)="s94.1"> Kakva su pravila preracunavanja i zaokruživanja ?
(src)="s77.1"> Pravila preračunavanja u razdoblju obveznog , informativ nog , dvostrukog označavanja cijena Od i. ožujka 2006. do određivanja tečaja zamjene se iznosi informativno preračunavaju po srednjem tečaju .
(trg)="s95.1"> Pravila preracunavanja u razdoblju obaveznog informativnog dvojnog označavanja cena Od ι. marta 2006. do odredivanja kursa razmene iznosi se informativno preradunavaju po centrainom kursu .
(src)="s77.2"> Iznos u euri ma se izračuna tako da se tolarski iznos dijeli sa srednjim tečajem ( 1 € = 239,640 SIT ) .
(trg)="s95.2"> Iznos u evrima se izraduna tako da se tolarski iznos deli sa centralnim kuTsem ( 1 € = 239,640 SIT ) . Kod zaokruživanja iznosa važe pravila zaokruživanja .
(src)="s78.1"> Pravila preračunavanja u razdoblju dvostrukog označavanja cijena Nakon uvodivanja neopozivog tečaja zamjene bit će određen tečaj za i euro .
(trg)="s96.1"> Pravila preracunavanja u razdoblju dvojnog označavanja cena Nakon odredivanja neopozivog kursa razmene odredide se kurs za 1 evro .
(src)="s78.2"> Tečaj zamjene se kod preračunavanja ne zaokružuje niti skraćuje te se upotrebljava za preračunava nje između jedinice eura i jedinice tolara u oba smjera .
(trg)="s96.2"> Kod preracunavanja kurs razmene se ne zaokružuje niti se skraduje i upotrebljava se za preradunavanje odnosa izmedu jedinice evra i jedinice tolara u oba pravca . I u ovom sludaju važe pravila zaokruživanja .
(src)="s79.1"> Pravila zaokruživanja Pravila zaokruživanja su cijelo vrijeme jednaka , bez obzira na to po kojem se tečaju preračunavaju cijene .
(trg)="s97.1"> Pravila zaokruživanja Pravila zaokruživanja su sve vreme jednaka , bez obzira na to po kom kursu se izvodi preradunavanje cena .
(src)="s80.1"> Kod zaokruživanja se novčani iznosi u eurima zaokružuju na više ili na manje , na najbliži cent .
(trg)="s98.1"> Kod zaokruživanja se novdani iznosi u evrima zaokružuju na gore ili na dole na najbliži cent .
(src)="s80.2"> Ako je rezultat preračunava nja iznos koji je točno na sredini , tada se zaokruži na više .
(trg)="s98.2"> Ako je rezultat preracunava nja iznos koji je tadno na sredini , onda se taj iznos zaokružuje na gore .
(src)="s81.1"> 1. ako je broj trećeg decimalnog mjesta manji od pet , iznos u eurima se zaokTuži na manje : ( npr .
(trg)="s99.1"> 1. ako je broj tredeg decimalnog mesta manji od pet , onda se iznos u evrima zaokružuje na dole ( npr .
(src)="s81.2"> 24,784 EUR postane 24,78 EUR ) ; 2. ako je broj trećeg decimalnoga mjesta pet ili više , iznos u eurima se zaokruži na više ( npr . 24,785 EUR postane 24,79 EUR ) .
(trg)="s99.2"> 24,784 EUR postaje 24,78 EUR ) ; 2. ako je broj tredeg decimalnog mesta pet ili vise , onda se iznos u evrima zaokružuje na gore ( npr . 24,785 EUR postaje 24,79 EUR ) .
(src)="s84.1"> Primjer zaokruživanja kod preračunavanja na temelju srednjeg tečaja i. primjer : 500 SIT = 500 : 239,640 = 2,0864 ... -2 , og EUR ( iznos u eurima se zaokruži na više jer je broj trećeg decimalnog mjesta pet ili više )
(trg)="s104.1"> Soo SIT = soo : 239,640 = 2,0864 ... m 2,09 EUR ( postoje broj trećeg deämalnog mesta pet ili vise , iznos u evrima se zaokružuje na gore )
(src)="s90.2"> One su zakonito sredstvo plaćanja na cjelokupnom području eura .
(trg)="s110.1"> Το su zakonita platna sredstva na celom podrudju evra .
(src)="s91.1"> Svaka novčanica prikazuje jedan od europskih arhitekturnih stilova : • klasika romanika
(trg)="s111.1"> Svaka novčanica prikazuje jedan od evropskib arhitektonskih stilova : klasiku , romaniku , gotiku , renesansu , barok i rokoko , arhitekturu železa i stakla i savremenu arhitekturu 20. veka .
(src)="s93.2"> 12 zvijezda Europske unije predstavlja dinamiku i harmoniju suvremene Europe .
(trg)="s112.2"> 12 zvezda Evropske unije predstavljaju dinamiku i harmoniju savremene Evrope . Mostovi na nalidju simbolišu komunikaciju medu evropskim narodima i izmedu Evrope i ostalog sveta .
(src)="s127.1"> Sve imaju jedin stvenu prednju stranu , a poleđina se razlikuje od države do države .
(trg)="s166.2"> Sve vrednosti imajujednako lice , a nalidje se razlikuje od države do države .
(src)="s127.2"> Nacionalna strana obilježava državu u kojoj su kovanice bile izdane .
(trg)="s166.3"> Nad on al n a strana oznadava u kojoj je državi bio izdat kovani novae .
(src)="s133.1"> S približavanjem uvođenja eura , javlja se i sve više pitanja .
(trg)="s170.1"> Koliko smo bliže uvodenju evra , utoliko se rada vise pitanja . Sakupili smo nekoliko izvora informacija na koje možete da se obratite prilikom traženja odgovora .
(src)="s134.1"> Na besplatnom telefonskom broju evrofon 080 2002 , možete postavljati pitanja 0 uvođenju eura u Sloveniji , o tijeku pripre ma , izvođenju izmjene i još mnogočemu .
(trg)="s171.1"> Na evrofonu 080 2002 , besplatnom telefonskom broju , možete da postavljate pitanja o uvodenju evra u Sloveniji , o toku priprema , izvodenju promene valuta i još mnogo demu .
(src)="s134.2"> 080 2002 je broj na koji možete javljati moguće nepravilnosti koje ćete primijetiti kod preračunavanja cijena iz tolara u eure , zaokruživanja iznosa ili neobaziranja na pravila dvostrukog označavanja .
(trg)="s171.2"> 080 2002 je ujedno i broj na koji možete da prijavite mogude nepravilnosti koje cete primetiti kod preracunavanja cena iz tolara u evre , zaokruživanja iznosa iii neuzimanja u obzir pra vila dvojnog oznadavanja .
(src)="s136.2"> Tu ćete naći mnogo praktič nih informacija 0 tijeku zamjene , a uz to i brojne poveznice sa specijaliziranijim stranicama .
(trg)="s173.2"> Tu se može naći mnogo praktidnih informacija o toku menjanja , aosim togajošibrojni linkovi na specijalizovane strane .
(src)="s136.3"> Neke od spomenutih navodimo i ovdje :
(trg)="s173.3"> Neke od njih demo navesti i ovde :
(src)="s145.1"> Za opće informacije o Europskoj uniji , njenim institucijama i programima te djelovanju Slovenije kao članice EU još uvijek možete nazvati eurofon 080 2002 ili posjetiti internetnu stra nicu http : / / evropa.gov.si
(trg)="s182.1"> I za pitanja opštih informacija o Evropskoj uniji , njenim institucijama i programima , kao i o delovanju Slovenije kao članice EU možetejoš uvek pozvati evrofon 080 2002 ili posetiti inter net stramt http : / / evropa.gov.si
# hr/KQ5203295/KQ5203295.xml.gz
# sr/KQ5203295/KQ5203295.xml.gz
(src)="s11.1"> Zemlje Zapadnog Balkana postupno se kre } u u smjeru sigurnije i stabilnije budu } nosti .
(trg)="s10.1"> Zemqe Zapadog Balkana postepeno nalaze svoj put ka bezbednijoj i stabilnijoj budu } nosti .
(src)="s13.1"> Kao i pomo } Europske unije u svijetu , kao najzna ~ ajnijeg svjetskog donatora pomo } i , u ukupnoj vrijednosti od 21 milijarde eura godi { nje , potpora Zapadnom Balkanu predvi | a dugoro ~ nu pomo } vladama u provedbi reformskog programa .
(trg)="s12.1"> Uz ukupnu pomo } Evropske unije u iznosu od 21 milijardu evra koju dodequje { irom sveta svake godine , { to je ~ ini jednim od najzna ~ ajnijih donatora , EUobezbe | uje pomo } zemqama Zapadnog Balkana pru`aju}i dugoro~nu potporureformskim programima vladama ovih zemaqa.
(src)="s14.1"> Pomo } EU-a na dobar na ~ in osvjetljava njezinu ulogu u svijetu : dr`ave ~lanice objedinjuju resurse u znak potpore zemljama i regijama kojima je pomo} potrebna, a Europska komisija svojim radom nastoji oja~ati njezin u~inak.
(trg)="s13.1"> Ova vrsta pomo } i je dobra ilustracija uloge koju Evropska unija ima u svetu : zemqe ~ lanice ula`u svoje resurse kao znak svoje obaveze prema zemqamai regionima kojima je ova pomo} potrebna i Evropska komisija deluje upravcu u~vr{}ivawa svog uticaja.
(src)="s14.2"> Komisija izravno osigurava tre } inu ukupne financijske pomo } i EU-a , te skrbi da se odr`ava uska povezanosts ostalim politikama EU-a i crpi iz stru~nog znanja dr`ava ~lanica kako bi u najve}ojmogu}oj mjeri iskoristila jedinstvenu prednost koju EU ima u pru`anju pomo}i, a kojaproisti~e iz njezinog nadnacionalnog karaktera.
(trg)="s13.2"> Komisija direktno obezbe | uje tre } inuukupne finansijske pomo } i Evropske unije , osiguravaju } i bliske veze saostalim vidovima politi ~ kog nastupa EU , i pru`awa stru~ne pomo}izemaqa ~lanica EU kako bi se postigao maksimalni efekat jedinstvenogunapre|ivawa raspodele pomo}i EU nezavisno od nacionalnih interesa.
(src)="s15.2"> Unija je izradila jasnu op } u strategiju pragmati ~ ke i pa`ljivo ciljane pomo}i kako bi ispunila prioritetne potrebe.
(trg)="s14.2"> Unijaje osmislila jasnu ukupnu strategiju , kombinovanu sa dobro usmerenompomo } i kako bi se zadovoqile prioritetne potrebe .
(src)="s15.3"> Rezultati su vidljivi u postignutom napretku zahvaljuju } i koracima kojeje regija poduzela u smjeru ispunjavanja ciljeva ve } e sigurnosti , politi ~ ke stabilnosti , demokracije i gospodarskog oporavka .
(trg)="s14.3"> Rezultati se ve } moguvideti u ve } ostvarenom napretku u regionu koji se kre } e ka ostvarivawusvojih ciqeva : ve } e bezbednosti , politi ~ ke stabilnosti , demokratije iekonomske obnove .
(src)="s18.1"> Prioritete programa za Zapadni Balkan , kao { to je uobi ~ ajeno kada je rije ~ o pomo } i , usuglasile su dr`ave ~lanice i Europski parlament. Program odra`ava opredijeljenost Komisije za visokokvalitetne programe s vidljivim u~inkom na kvalitetu `ivota gra|ana, uskladu s najvi{im me|unarodnim standardima u~inkovitosti i s punom odgovorno{}uprema poreznim obveznicima.
(trg)="s17.1"> Pored ukupne pomo } i , zemqe ~ lanice i Evropski parlament usagla { avaju seu pogledu prioriteta programa zemaqa Zapadnog Balkana . Programodra`ava obavezu Evropske komisije u odnosu na ostvarivawe visokokvalitetnih programa uz vidqiv uticaj na kvalitet `ivqewastanovni{tva, uskla|uju}i najvi{e me|unarodne standarde efikasnosti, ipune odgovornosti prema poreskim obaveznicima Evrope.
(src)="s18.3"> Provedba programa odvija se kroz strpljiv i ~ estonenametljiv rad , a cilj je pomo } i u obnovi dru { tava i gospodarstava kroz razvoj ljudskihresursa , te stvoriti okru`enje u kojem }e gra|ani imati povjerenja u javne slu`be i sigurnoobavljati poslovne aktivnosti kako u zemlji tako i sa susjednim zemljama i regijama.
(trg)="s17.3"> Program seprimewuje uz strpqivost i ~ esto nenametqiv rad kako bi se pomogla rekonstrukcija dru { tava i ekonomija kroz humani razvoj , i stvorilo okru`ewe ukojem gra|ani veruju javnim slu`bama uz uverenost da mogu obavqatiposlove i na lokalnom nivou i sa susednim zemqama i regionima.
(src)="s19.2"> Na sastanku navrhu u Solunu , odr`anom u lipnju 2003. godine, ~lanovi Europskog vije}a sve~ano suizjavili da je Zapadnom Balkanu mjesto u Europskoj uniji, te su naglasili svoju ~vrstupodr{ku integraciji Zapadnog Balkana u Uniju.
(trg)="s18.2"> Na Samitu u Solunu , juna 2003. godine , ~ lanice Saveta Evrope su sve ~ ano izjavile da je budu } nost balkanskih zemaqa u Evropskojuniji i dele ~ vrstu podr { ku integraciji zemaqa Zapadnog Balkana u EU .
(src)="s27.1"> Povratak izbjeglica , Bosansko Grahovo , 2003 .
(trg)="s27.1"> Povratak izbeglica , Bosansko Grahovo , 2003 .
(src)="s29.1"> Povratak izbjeglica u Pakrac , 2003 .
(trg)="s29.1"> Povratak izbeglica , Bosansko Grahovo , 2003 .
(src)="s31.1"> Integrirano upravljanje granicama , zra ~ na luka u Skopju , 2003 .
(trg)="s31.1"> Integrisano upravqawe granicama , Aerodrom u Skopqu , 2003 .
(src)="s37.1"> U proteklih pedeset godina Europska unija izgradila je podru ~ je mira , stabilnosti i slobode na kontinentu .
(trg)="s37.1"> Tokom posledwih pedeset godina , Evropska unija je { irom kontinentaizgradila zonu mira , stabilnosti i slobode .
(src)="s37.2"> Nakon pristupanja deset novih ~ lanica u svibnju2004. godine predvi | a se daljnje pro { irenje .
(src)="s37.3"> Bugarska i Rumunjska pribli`avajuse kraju pregovora o pristupanju, a Turska radi na isho|enju datuma za po~etakslu`benih pregovora.
(trg)="s37.2"> Daqe pro { irivawe Unijeje stalna vizija , pored deset novih zemaqa ~ lanica koje su joj sepridru`ile maja 2004. godine, Bugarska i Rumunija se pribli`avajukraju pregovora o svom pridru`ivawu, a Turska preduzima korake kata~ki kada }e mo}i da obavi i zvani~ne razgovore o tome.
(src)="s39.1"> Europska unija i njezine dr`ave ~lanice ve} su pomogle zemljama Zapadnog Balkana da zakora~e u novo razdoblje, obilje`eno stabilno{}u, sigurno{}u,mirom i prosperitetom. Godinama se pomo} svodila na pru`anje humanitarnepomo}i i pomo}i za hitne situacije ugro`enom stanovni{tvu ili pak na financira-njeobnove u o{te}enim podru~jima.
(trg)="s39.1"> EU i zemqe ~ lanice ve } su pomogle ovim zemqama da u | u u novu eru stabilnosti , bezbednosti , mira i prosperiteta .
(src)="s39.3"> Od nedavno EU sve ~ e { } e koristi rastu } ibroj instrumenata za upravljanje kriznim situacijama , kao { to su sigurnosneoperacije i policijske misije u svrhu razrje { avanja napetosti izme | u susjeda .
(trg)="s39.3"> Odnedavno , sna`no se pove}avaobim sredstava EU za upravqawe u krizama - ukqu~uju}i bezbednosneoperacije i policijske misije - radi suo~avawa sa izazovima koji sepostavqaju usled tenzija koje jo{ vladaju me|u wenim susedima.
(src)="s40.1"> Sada je pozornost usmjerena na promicanje reformi koje } e jam ~ iti dugoro ~ nustabilnost u ~ itavoj regiji .
(trg)="s40.1"> Pa`wa je sada usmerena a promovisawe reformi kojima }e se garantovati dugoro~na stabilnost u regionu kao celini.
(src)="s45.1"> Zemljama je izri ~ ito ponu | ena perspektiva ~ lanstva , popra } ena odlu ~ no { } u daim se pomogne u ispunjavanju pristupnih uvjeta kao { to su vladavina prava , stabilne demokratske institucije , funkcionalno tr`i{no gospodarstvo i dobriodnosi sa susjednim zemljama.
(trg)="s45.1"> [ anse za pristupawe EU su jasno ponu | eni uz obavezu da se ovim zemqamapomogne da postignu uslove za pristupawe a koji se ti ~ u vladavine prava , stabilnih demokratskih ustanova , delovawa tr`i{ne ekonomije i dobrihodnosa sa susednim zemqama.
(src)="s46.1"> U posljednjih nekoliko godina regija se preobrazila .
(trg)="s46.1"> Region se transformisao tokom posledwih godina .
(src)="s46.2"> Stabilnost je u velikoj mjeriobnovljena , pobolj { ana je sigurnost , vlade su izabrane na demokratskimizborima , mnogo je u ~ injeno na obnovi , te se velik broj izbjeglica i prognanikavratio domovima . Gospodarski rast se nastavlja .
(trg)="s46.2"> Stabilnost je uvelikoobnovqena , bezbednost je poboq { ana , vlade su demokratski birane , ve } ina zahvata obnove je preduzeta a veliki broj izbeglih i interno raseqenih lica vratio se svojim domovima .
(src)="s47.1"> Me | utim , napredak nije uvijek bio ujedna ~ en . Op } i `ivotni standard i dalje jenizak, siroma{tvo ra{irena pojava, a nezaposlenost i dalje velika, {to jeuzrokom odlaska mladog i radno sposobnog stanovni{tva iz regije.
(trg)="s47.1"> Me | utim , napredak se nije uvek podjednako ostvarivao . Op { ti `ivotnistandardi ostaju niski, ra{irena je pojava siroma{tva i stopa nezaposlenosti visoka ~ime je uzrokovan odliv mladih i sposobnih qudi izregiona. Me|uetni~ke tenzije i daqe traju, na slobodi su jo{ uvek va`niratni zlo~inci, mre`a kriminala jo{ uvek ugro`ava stabilnost a rad dr`avnih struktura jo{ uvek ometaju pojave ekstremizma i nacionalizma.
(src)="s48.1"> Izgledi za ~ lanstvo u Uniji sna`no djeluju na u~vr{}ivanje reformskih procesa,pru`aju}i siguran okvir za odre|ivanje prioriteta, postavljanje ciljeva i raspodjelu sredstava, kao {to je bio slu~aj u zemljama sredi{nje i isto~ne Europe,punopravnim ~lanicama od svibnja 2004.
(trg)="s48.1"> Izgledi za ~ lanstvo u EU deluju kao sna`no upori{te za reformu. Wimese nudi sigurni okvir kojim se omogu}ava odre|ivawe prioriteta,postavqawe ciqeva i locirawe resursa - na isti na~in kako je tou~iweno i u zemqama Centralne i Isto~ne Evrope koje su se prikqu~ile Uniji u maju 2004. godine.
(src)="s49.2"> Svjesne su da ihnesigurne institucije , slab upravni kapacitet i nedovoljno sna`na vladavinaprava ili pak nepotpune reforme mogu ko~iti u napretku.
(trg)="s49.2"> Svesne su ~ iwenice da ih slabe institucije , lo { i kapaciteti organa uprave , slabavladavina prava ili nepotpune reforme , vra } aju unazad .
(src)="s49.3"> Isto tako im je jasnoda je njihovim gra | anima , ne izuzimaju } i izbjeglice , potrebno sigurno pravno , dru { tveno i gospodarsko okru`enje, te povjerenje u lokalne vlasti. Svjesne su dastrana ulaganja mo`e privu}i samo politi~ka stabilnost, jasna imovinsko-prav-na situacija i zakonom za{ti}eni ugovori.
(trg)="s49.3"> Shvataju da jewihovim gra | anima , ukqu ~ uju } i izbegla lica , potrebno zakonsko , socijalno i ekonomsko okru`ewe i poverewe u lokalne organe vlasti.
(src)="s49.5"> Zemlje nastoje uspostaviti potpunofunkcionalno pravosu | e , u ~ inkovitu kontrolu granica i posti } i uspjeh u borbiprotiv te { kih oblika zlo ~ ina i korupcije .
(src)="s49.6"> Nadalje , neovisni mediji i energi ~ no civilno dru { tvo sve vi { e se do`ivljavaju kao potpora dobroj vladavini, a ne kao smetnja.
(trg)="s49.5"> One deluju upravcu ostvarivawa pune funkcije pravosudnog sistema , delotvorne kontrole granica i uspe { nog suprotstavqawa ozbiqnim pojavama kriminalai korupcije . [ tavi { e , nezavisni mediji i aktivno gra | ansko dru { tvo sesve vi { e shvataju kao indikator dobrog upravqawa zemqom , a mawe kaonametawe ( suprotnih stavova ) .