# hr/KC7205871/KC7205871.xml.gz
# sl/KC7205871/KC7205871.xml.gz
(src)="s12.2"> O euTU Što je euro Gdje možemo plaćati s eurom
(trg)="s11.2"> O evTU Kaj je evro Kje lahko plačujemo z evrom
(src)="s13.2"> Preuzimanje eura u Sloveniji Kako se možemo pripremiti na uvođenje eura Važni datumi uvođenja eura Dvostruko označavanje cijena Pravila preračunavanja Pravila zaokruživanja Zahtijevajte povrat sitnog !
(trg)="s13.2"> Uvedba evra v Sloveniji Časovnica dejavnosti uvedbe evra Kako se lahko pripravimo na uvedbo evra Ključni datumi uvedbe evra Dvojno označevanje cen Praviia preračunavanja Pravila zaokroževanja Zahtevajte drobiž nazaji Evrski bankovci in kovanci
(src)="s19.1"> Slovenija se uz članstvo u Europskoj uniji odlučila i za zajed ničku europsku budućnost te se time obvezala i za njenu valutu - euro .
(trg)="s18.1"> Slovenija seje s članstvom v Evropski uniji odločila za skupno evropsko prihodnost in se s tem zavezala tudi za njeno valuto - evro .
(src)="s19.2"> Da bi država članica Europske unije uvela euro , mora ispunjavati određene kriterije - zovu se konvergentni ili maastrichtski kriteriji .
(trg)="s18.2"> Za uvedbo evra mora država , ki je članica Evropske unije , izpolnjevati določene pogoje - imenujejo se konvergenčna ali maastrichtska merila .
(src)="s19.3"> Medu kriterijima je od najveće važnosti stabilnost : država kandidatka za preuzimanje eura mora pokazati stabilnost javnih financija , stabilnost cijena , stabil nost kamatnih stopa i stabilnost deviznog tečaja , što sve skupa odražava stabilno gospodarstvo .
(trg)="s18.3"> Ključna značilnost omenjenih meril je stabilnost : država kandidatka za prevzem evra mora izkazati stabilnost javnih financ , stabilnost cen , stabilnost obrestnih mer in stabilnost deviznega tečaja , ki so skupaj odraz stabilnega gospodarstva .
(src)="s20.1"> Slovenija je prvi korak k preuzimanju eura napravila 28. lipnja 2004 . , kada je ušla u mehanizam deviznih tečajeva ( ERM II ) .
(trg)="s19.1"> Prvi korak k prevzemu evra je Slovenija naredila z vstopom v mehanizem deviznih tečajev ( ERM II ) 28. junija 2004 .
(src)="s20.2"> Ako u dvije godine sudjelovanja u spomenutom mehanizmu budu zadovoljena sva mjerila , euro će 1. siječnja 2007. postati i naš novac .
(trg)="s19.2"> Če bomo po dveh letih sodelovanja v omenjenem mehanizmu izpolnili vsa merila , bo evro i. januarja 2007 postal tudi naš denar .
(src)="s20.3"> Slovenija je na dobrom putu ka zelenom svjetlu .
(trg)="s19.3"> Slovenija je na dobri poti , da dobi zeleno luč .
(src)="s21.1"> lako su razmišljanja 0 koristi zajedničke valute na europskoj razini podijeljena , za maleno i otvoreno gospodarstvo kakvo je slovensko možemo opravdano tvrditi da donosi više koristi nego rizika .
(trg)="s20.1"> Čeprav so mnenja o koristnosti skupne valute na evropski ravni deljena , pa lahko za majhno in odprto gospodarstvo , kot je slo vensko , upravičeno trdimo , da koristi pretehtajo morebitna tve ganja .
(src)="s21.2"> Korist od jedinstvene valute neće osjetiti samo država , gospodarstvo i poduzetnici , nego i svatko od nas .
(trg)="s20.2"> Koristi enotne valute pa ne bodo deležni le država , gospodarstvo in podjetniki , temveč jih bo občutil vsak od nas .
(src)="s22.2"> S njom možemo kupovati već u 12 država Europske unije , a mogućnosti se šire s ulaskom novih država u područje eura .
(trg)="s21.2"> Z njo že lahko kupujemo v 12 državah Evropske unije , z vstopom novih držav v območje evra pa se možnosti zgolj širijo .
(src)="s22.3"> Nećemo morati mijenjati novac kada krenemo u posjete , na poslovna putovanja , dopuste , izlete ili u kupovinu .
(trg)="s21.3"> Ko se bomo tja odpravljali na obiske , poslovne poti , dopuste , izlete ali po nakupih , nam ne bo več treba menjati denarja .
(src)="s22.4"> Slovenskom gospodarstvu će pomoći u iskorišta vanju prednosti zajedničkog evropskog tržišta , a potrošači će moći jednostavno uspoređivati cijene istih proizvoda u različi tim državama .
(trg)="s21.4"> Slovenskemu gospodarstvu bo poma gal bolje izkoristiti prednosti skupnega evropskega trga , potrošniki pa bomo lahko enostavno primerjali cene istih izdelkov med različnimi državami .
(src)="s23.1"> Jedna valuta znači veću međusobnu povezanost Europske unije .
(trg)="s22.1"> Ena valuta pomeni večjo medsebojno povezanost Evropske unije .
(src)="s23.2"> Euro je kroz godine postao ne samo stabilna i jaka
(trg)="s22.2"> Evro se je skozi leta uveljavil ne le kot močna in stabilna mednarodna valuta , je tudi simbol skupne evropske identitete ,
(src)="s25.1"> Uvod međunarodna valuta , nego i simbol zajedničkog europskog identiteta , zajedničkih vrijednosti više od tristo milijuna ljudi .
(trg)="s24.1"> Uvodnik skupnih vrednot več kot tristo milijonov ljudi .
(src)="s25.2"> Dokazao je da može biti velika prilika za stvaranje konkurent ne i stabilne gospodarske okoline .
(trg)="s24.2"> Dokazal je , da je lahko velika priložnost za ustvarjanje konkurenčnega in sta bilnega gospodarskega prostora .
(src)="s26.1"> Pripreme za preuzimanje eura u Sloveniji u punom su zama hu .
(trg)="s25.1"> Priprave na prevzem evra v Sloveniji so v polnem teku .
(src)="s26.2"> Vode ih zajedno Vlada RS i Banka Slovenije , no u njih su uključene sve važne institucije , kako na državnoj tako i na lokalnoj razini .
(trg)="s25.2"> Skupaj jih vodita Vlada RS in Banka Slovenije , vanje pa so vključene vse pomembne institucije , tako na državni kot lokalni ravni .
(src)="s26.3"> Svjesni smo daje za uspjeh projekta od velike važnosti da na pripreme potaknemo i sve stanovnice i stanov nike Slovenije .
(trg)="s25.3"> Zavedamo se , daje ključnega pomena za uspeh projekta , da k pripravam pritegnemo tudi vse prebivalke in prebivalce Slovenije .
(src)="s26.4"> U tu svrhu su Vlada i Banka Slovenije pripremi le opsežan program obavještavanja javnosti . Uvod ute aktiv nosti je i publikacija koja je pTed vama .
(trg)="s25.4"> Vlada in Banka Slovenije sta v ta namen pripravili obsežen program obveščanja javnosti .
(src)="s26.6"> S njom vam , u godini intenzivnih priprema na preuzimanje eura , želimo predstaviti djelovanje europskog novčanog područja , ulogu Slovenije u njemu te europske novčanice i kovanice .
(trg)="s25.6"> V letu intenzivnih priprav na prevzem evra vam želimo najprej predstaviti delovanje evrop skega denarnega območja , vlogo Slovenije v njem , predstaviti evrske bankovce in kovance ...
(src)="s27.1"> Ne sumnjamo da se je većina od vas već srela s eurima , no ipak vjerujemo da će vam publikacija dobro doći .
(trg)="s26.1"> Ne dvomimo , da se je večina od vas že srečala z evri , a verja memo , da bo publikacija dobrodošla .
(src)="s27.2"> S početkom dvostrukog označavanja cijena želimo i ovom publikacijom pomoći da se što lakše i brže naviknete na euro - naš budući novac , dio naše zajedničke europske budućnosti .
(trg)="s26.2"> Nenazadnje vam ob začetku dvojnega označevanja cen želimo tudi na ta način pomagati , da bi se čim lažje in hitreje navadili na evro - naš prihodnji denar , del naše skupne evropske prihodnosti .
(src)="s33.1"> Kada je zajedničku europsku valutu kao službeni novac uvelo prvih 11 država EU ( kasnije je euro uvela i Grčka ) , još su posto jale mogućnosti da se države članice same odluče hoće li nas tojati preuzeti euro ili ne .
(trg)="s32.1"> Koje enotno evropsko valuto kot knjižni denar uvedlo prvih 11 držav Evropske unije ( kasneje je evro uvedla še Grčija ) , so države članice še imele možnost , da so se odločile , ali bodo prevzele evro ali ne .
(src)="s33.2"> Velika Britanija i Danska su se odlu čile održati vlastite valute : izborile su se za posebno pravo koje im daje mogućnost da ne moraju uvesti euro čak ni ako ispunjavaju konvergentne kriterije .
(trg)="s32.2"> Velika Britanija in Danska sta se odločili za ohranitev lastne valute : na pogajanjih sta dosegli posebno pravico , ki jima daje možnost , da jima evra ni treba uvesti , tudi če izpolnjujeta konvergenčna merila .
(src)="s33.3"> Švedska za sada formalno ne ispunjava konvergentne kriterije za uvođenje eura jer osta je izvan mehanizma deviznih tečajeva ( ERM II ) .
(trg)="s32.3"> Švedska pa meril za uvedbo evra formalno še ne izpolnjuje , saj ostaja zunaj meha nizma deviznih tečajev ( ERM II ) .
(src)="s33.4"> Za nove države članice EU , uključujući i Sloveniju , te mogućnosti nema .
(trg)="s33.1"> Za nove države članice Evropske unije , vključno s Slovenijo , te možnosti ni .
(src)="s33.5"> Sve moraju svoju ekonomsku i novčanu politiku voditi tako da čim prije ispune konvergentne kriterije te se tako pripreme na uvođenje eura .
(trg)="s33.2"> Vse morajo svojo gospodarsko in denarno politi ko voditi tako , da bodo čim prej izpolnile konvergenčna merila in se tako pripravile na uvedbo evra .
(src)="s34.1"> Što nam donosi uvođenje eura Uvođenje eura u Sloveniji donosi i sljedeće prednosti : • oblikovanje stabilnijeg okruženja za cjelokupno gospodar stvo zbog ukidanja njihanja deviznoga tečaja između država koje su uvele euro , a s tim i ukidanja nesigurnosti , rizika i troškova zamjene ; • lakše poslovanje i na ne-europskim tržištima ; • bolja usporedivost domaćih cijena proizvoda i usluga s cije nama u državama tzv. područja eura ; • veća konkurencija kao posljedica sve usporedivijih cijena u području eura ; • ukidanje troškova zbog zamjene novca ; • veći odabir različitih oblika štednje i lakšeg najma kredita ; • ukidanje nepotrebnih obilazaka mjenjačnica prije odlaska na putovanja .
(trg)="s35.1"> Kaj nam prinaša uvedba evra Zaradi izpolnjevanja konvergenčnih meril , ki so pogoj za uvedbo evra ( k njihovemu izpolnjevanju pa mora biti narav nana gospodarska politika posamezne države članice tudi po prevzemu enotne valute ) , lahko dolgoročno pričakujemo nižje obrestne mere , kar bo ugodno vplivalo na naložbe in gospo darsko rast .
(src)="s37.1"> Što je euro Euro je zajednička valuta Europske unije .
(src)="s37.2"> Do sada ga je uvelo 12 država članica EU , koje tvore tzv. područje eura .
(trg)="s38.1"> Evro bo v Sloveniji med drugim pripomogel tudi k : • lažji primerjavi domačih cen in cen v državah t. i. območja evra ; • večji konkurenčnosti kot posledici primerljivejših cen v območju evra ; • oblikovanju stabilnejšega okolja za celotno gospodarstvo , ker enotna valuta odpravlja tečajna tveganja in stroške menjave denarja , • večji izbiri različnih oblik varčevanja in lažjemu najemanju posojil na večjem in likvidnejšem finančnem trgu ; • odpravi stroškov zaradi menjave denarja in težav z iskanjem menjalnic pred potovanji .
(src)="s38.1"> Dio područja eura su Austrija , Belgija , Finska , Francuska , Grčka , Irska , Italija , Luksemburg , Njemačka , Nizozemska , Portugal i Španjolska .
(trg)="s39.2"> Merila , s katerimi se ugotavlja gospodarska in pravna konver genca med državami članicami , so bila določena z Maastrichtsko pogodbo leta 1992 , zato jih pogosto imenujemo tudi maastrichtska merila :
(src)="s42.3"> Besplatna zamjena tolarske gotovine u bankama bit će moguća do 1. ožujka 2007 . , a nakon toga će se tolarske nov čanice moći zamijeniti u Banci Slovenije bez vremenskog ograničenja , a tolarske kovanice do kraja 2016. godine .
(trg)="s48.2"> Brezplačna zamenjava tolarske gotovine pri bankah bo mogoča do 1. marca 2007 .
(trg)="s48.3"> Po preteku tega roka bomo lahko tolarske bankovce brezplačno in brez časovne omejitve zamen jali pri Banki Slovenije , tolarske kovance pa do konca leta 2016 .
(src)="s43.1"> Vremenska raspodjela djelatnosti kod preuzimanja eura * ' svi datumi su uvjetni
(trg)="s50.1"> ' vsi datumi so pogojni
(src)="s45.1"> PTedviđeno lipanj 2006 : • ispunjavanje konvergentnih kriterija • ukidanje derogacije • određivanje neopozivog tečaja zamjene
(trg)="s52.1"> Predvidoma junij 2006 : • izpolnitev konvergenčnih meril • odprava derogacije
(src)="s48.1"> preuzimanje eura razdoblje dvostrukog opticaja
(trg)="s53.1"> • določitev nepreklicno določenega tečaja zamenjave
(src)="s54.1"> • završetak zamjene tolara za eure u bankama
(trg)="s58.1"> Obdobje dvojnega obtoka
(src)="s56.1"> Razdoblje dvostrukog opticaja , u kojem ćemo moći plaćati u tolarima i eurima , bit će vrlo kratko pa je zato preporučljivo da već prije 37. pro sinca 2006. što više gotovine položimo na bankovni računjer će tako biti automatski preračunato u eure .
(trg)="s59.1"> • evro postane naš denar začetek dvojnega obtoka in zamenjave tolarjev za evre
(src)="s63.1"> Važno je da uz pomoć ( informativnoga ) dvostrukog označavanja pratimo jesu li cijene pravilno preračuna te i iznosi pravilno zaokruženi
(trg)="s66.1"> 1 v Banki Slovenije brez časovne omejitve in tolarskih kovancev do konca leta 2016 .
(src)="s64.1"> Dvostruko označavanje cijena pomaže potrošačima da se naviknu na izražavanje vrijednosti u novom novcu , a navođenje cijena u tolarima i eurima može pripomoći i kod otkrivanja nepravilnog preračunavanja , odnosno zaokruživanja .
(trg)="s67.1"> Obdobje dvojnega obtoka , ko bomo lahko plačevali s tolarji in evri , bo kratko , zato je priporočljivo , da že pred 37. decembrom 2006 čim več gotovine položimo na bančni račun , saj bo tako samodejno preračuna-
(src)="s68.1"> Dvostmko označavanje cijena bit će razdijeljeno na dva razdoblja : obvezno razdoblje informativnoga dvostrukog označavanja cijena će započeti i. ožujka 2006. i završiti na dan određivanja tečaja zamjene1 .
(trg)="s71.1"> Kako se lahko pripravimo na uvedbo evra Dobra priprava na uvedbo evra na ravni države in gospodar stva bo bistveno olajšala uvedbo novega denarja tudi posa mezniku .
(src)="s69.1"> Sve vrijeme trajanja dvostrukoga označavanja cijena , cijene proizvoda i usluga moraju biti označene u obje valute i objav ljene tako da ih potrošač može jednostavno i nedvosmisleno pročitati i usporediti .
(trg)="s72.1"> Pomembno je , da poznamo ključne datume načrta za uvedbo evra. i. januaT 2007 - ciljni datum uvedbe evra , na katerega so vezani vsi preostali datumi ; ali bo evro res uveden 1. januarja 2007 , pa je odvisno od tega , ali bo Slovenija izpolnjevala konvergenčna merila ; 1. januaT 2007 -14. januaT 2007 - obdobje dvojnega obtoka evra in tolarja : v tem času je evro že naš denar , vendar pa se gotovinsko še vedno lahko plačuje tudi s tolarji ; i. januar 2007 -1 , marec 2007 - zamenjava tolarske gotovine pri bankah brez provizije , po poteku tega roka pa tolarske bankovce brezplačno v Banki Slovenije brez časovne omejitve , tolarske kovance pa do konca leta 2016 .
(src)="s69.2"> Predviđene su i neke iznimke : na benzinskim crpkama mora na automatima za točenje goriva ili u njihovoj neposrednoj blizini biti navedena cijena za jednu litru goriva u obje valute te tečajna lista .
(trg)="s72.2"> Ves knjižni denar , torej tudi denar na transakcijskih računih , bo samodejno preračunan v evro že i. januarja 2007 .
(src)="s69.3"> U eurima navedena cijena za jednu litru goriva mora imati tri decimalna mjesta ; poduzeća koja nude proizvode i usluge putem kataloga mogu u katalogu navesti cijene samo u vodećoj valuti na datum izlaska kataloga , no moraju priložiti infor maciju o tečajnoj listi i cjenik s navodom svih cijena iz kataloga u obje valute , u nadolazećem vrsnom redu ; na odjelima mesnice , ribarnice , delikatese i kruha mora biti na vidnom mjestu cjenik za sve proizvode u obje valute ;
(trg)="s73.1"> Pomembno je , da z ( informativnim ) dvojnim označe vanjem spremljamo , ali so cene pravilno preračunane in zneski pravilno zaokroženi .
(src)="s70.1"> ' Tečaj zamjene je neopoziv i trajan odnos zamjene između tolara i eura kojeg će odrediti Savjet EU .
(trg)="s74.1"> Dvojno označevanje cen je zelo pomembno .
(trg)="s74.2"> Ne samo zato , ker pomaga potrošnikom , da se navadijo na izražanje vred nosti v novem denarju , ampak ker lahko navajanje cen v tolar jih in evrih pomaga tudi pri odkrivanju nepravilnega preraču navanja oziroma zaokroževanja .
(src)="s70.2"> 2 Srednji tečaj je tečaj koji je bio određen ulaskom Slovenije u mehanizam deviznih tečajeva ( ERM II ) , tzv. euro čekaonicom ( 1 € = 239,640 SIT ) .
(trg)="s74.3"> Da morajo biti določeno obdobje pred uvedbo evra in po njej cene blaga in storitev navedene v tolarjih in evrih , je določeno v zakonu o dvojnem označevanju cen .
(src)="s72.3"> Isto važi za poduzeća koja obavljaju obrtničku djelat nost ; poduzeća koja nude proizvode ili usluge za sklapanje prav nog posla kod kojeg se cijene , vrijednost potraživanja ili obveze iskazuju u eurima ; seljaci koji svoje proizvode prodaju neposredno potrošaču .
(trg)="s79.3"> V evrih nave dena cena za liter goriva mora imeti tri decimalna mesta ; podjetja , ki ponujajo blago in storitve po katalogih , lahko v njih navedejo cene samo v vodilni valuti na datum izida kataloga , priložiti pa morajo informacijo o menjalnem tečaju in cenik z navedbo vseh cen iz kata loga v obeh valutah v naraščajočem vrstnem redu ; na oddelkih mesnice , ribarnice , delikatese in kruha mora biti na vidnem mestu cenik za vse blago v obeh valutah ;
(src)="s73.1"> Dvostruko označavanje neće biti obvezno za označavanje cije na na jedinicu proizvoda ( npr. za kilogram , metar , komad ) , iznos na ispisu vage i digitalnim prikazima cijena te vrijed nosti poštanskih maraka .
(trg)="s80.1"> 1 Tečaj zamenjave je nepreklicno in trajno menjalno razmerje med tolarjem in evrom , ki ga bo določil Svet EU .
(trg)="s80.2"> 2 Centralni tečaj je tečaj , ki je bil določen ob vstopu Slovenije v mehanizem deviz nih tečajev ( ERM II ) , ti. čakalnico za evro ( 1 € = 239,640 SIT ) .
(src)="s76.1"> Kakva su pravila zaokruživanja i preračunavanja
(trg)="s88.1"> Kakšna so pravila zaokroževanja in preračunavanja
(src)="s77.1"> Pravila preračunavanja u razdoblju obveznog , informativ nog , dvostrukog označavanja cijena Od i. ožujka 2006. do određivanja tečaja zamjene se iznosi informativno preračunavaju po srednjem tečaju .
(trg)="s89.1"> Pravila preračunavanja v obdobju obveznega informativnega dvojnega označevanja cen Od i. marca 2006 pa do določitve tečaja zamenjave se zneski informativno preračunavajo po centralnem tečaju .
(src)="s77.2"> Iznos u euri ma se izračuna tako da se tolarski iznos dijeli sa srednjim tečajem ( 1 € = 239,640 SIT ) .
(trg)="s89.2"> Znesek v evrih se izračuna tako , da se tolarski znesek deli s centralnim tečajem ( 1 € = 239,640 SIT ) .
(src)="s77.3"> Kod zaokruživanja iznosa važe pravila zaokruživanja .
(trg)="s89.3"> Pri zaokroževanju zneskov veljajo pravila zaokroževanja .
(src)="s78.1"> Pravila preračunavanja u razdoblju dvostrukog označavanja cijena Nakon uvodivanja neopozivog tečaja zamjene bit će određen tečaj za i euro .
(trg)="s90.1"> Pravila preračunavanja v obdobju dvojnega označevanja cen Po določitvi nepreklicnega tečaja zamenjave bo določen tečaj za en evro3 .
(src)="s78.2"> Tečaj zamjene se kod preračunavanja ne zaokružuje niti skraćuje te se upotrebljava za preračunava nje između jedinice eura i jedinice tolara u oba smjera .
(trg)="s90.2"> Tečaj zamenjave se pri preračunavanju ne zaokro žuje ali krajša in se uporablja za preračunavanje med enoto evra in enoto tolarja v obe smeri .
(src)="s78.3"> I ovdje važe pravila zaokruživanja .
(trg)="s90.3"> Tudi tu veljajo pravila zao kroževanja .
(src)="s79.1"> Pravila zaokruživanja Pravila zaokruživanja su cijelo vrijeme jednaka , bez obzira na to po kojem se tečaju preračunavaju cijene .
(trg)="s91.1"> Pravila zaokroževanja Pravila zaokroževanja so ves čas enaka , ne glede na to , po katerem tečaju se preračunavajo cene .
(src)="s80.1"> Kod zaokruživanja se novčani iznosi u eurima zaokružuju na više ili na manje , na najbliži cent .
(trg)="s92.1"> Pri zaokroževanju se denarni zneski v evrih zaokrožajo navz gor ali navzdol na najbližji cent .
(src)="s80.2"> Ako je rezultat preračunava nja iznos koji je točno na sredini , tada se zaokruži na više .
(trg)="s92.2"> Če je rezultat preračunavanja znesek , ki je točno na sredini , se zaokroži navzgor .
(src)="s81.1"> 1. ako je broj trećeg decimalnog mjesta manji od pet , iznos u eurima se zaokTuži na manje : ( npr .
(trg)="s93.1"> 1. če je število tretjega decimalnega mesta manjše od pet , se znesek v evrih zaokroži navzdol ( npr .
(src)="s81.2"> 24,784 EUR postane 24,78 EUR ) ; 2. ako je broj trećeg decimalnoga mjesta pet ili više , iznos u eurima se zaokruži na više ( npr . 24,785 EUR postane 24,79 EUR ) .
(trg)="s93.2"> 24,784 EUR postane 24,78 EUR ) ; 2. če je število tretjega decimalnega mesta pet ali več , se znesek v evrih zaokroži navzgor ( npr . 24,785 EUR postane 24,79 EUR ) .
(src)="s83.2"> Preuzimanje eura u Sloveniji
(trg)="s97.1"> Sloveniji
(src)="s84.1"> Primjer zaokruživanja kod preračunavanja na temelju srednjeg tečaja i. primjer : 500 SIT = 500 : 239,640 = 2,0864 ... -2 , og EUR ( iznos u eurima se zaokruži na više jer je broj trećeg decimalnog mjesta pet ili više )
(trg)="s98.1"> Zaokroževanje pri preračunavanju na podlagi centralnega tečaja4 m i. zgled : ζοο SIT = soo : 239,640 = 2,0864 ...
(src)="s85.1"> 2. primjer : 7.000 SIT = i.ooo : 239,640 = 4,1729 ... - » 4,77 EUR ( iznos u eurima se zaokuži na manje jer je broj trećeg decimalnog mjesta manji od pet ) .
(trg)="s101.1"> 2. zgled : woo SIT = looo : 239,640 = 4,1729 ... m 4,1J EUR ( kerje število tretjega decimalnega mesta manjše kot pet , se znesek v evrih zaokroži navzdol ) .
(src)="s86.1"> Zahtijevajte povrat sitnoga !
(trg)="s102.1"> Zahtevajte drobiž nazaj !
(src)="s86.2"> Kod plaćanja u tolarima uzvraćeni sitniš često ne uzmemo , zato obično ostane - na blagajnama , po džepovima ili kod kuće .
(trg)="s102.2"> Pri plačevanju s tolarji vrnjeni drobiž pogosto enostavno spregledamo , zato večinoma obleži na blagajnah , po žepih ali pa doma .
(src)="s87.1"> Uvođenjem eura , plaćanje će kovanicama i novčanicama nižih vrijednosti postati važno jer će cijene osnovnih životnih potrepština , kao npr. kruha i peciva biti oko 1 euro .
(trg)="s103.1"> Z uvedbo evra bo plačevanje s kovanci in bankovci nižjih vrednosti postalo pomembno , saj se bodo cene osnovnih življenjskih potrebščin , npr. kruh in krušno pecivo , vrtele okoli enega evra .
(src)="s87.2"> Zato ćemo u našim džepovima opaziti svaki cent , kojeg bi bezbrižno osta vili na blagajni . Morat ćemo se naviknuti upotrebljavati kova nice , umjesto da ih čuvamo kod kuće .
(trg)="s103.2"> Zato bo v naših žepih kmalu opazen vsak cent , ki ga bomo brezbrižno pustili na blagajni .
(src)="s90.1"> Novčanice su izdane u sedam različitih vrijednosti : " , 100 € , 200 € i 500 € .
(trg)="s107.1"> Bankovci so izdani v sedmih različnih vrednostih : 5 € , io € , 2o € , 5o € , ioo € , 200 € in 500 € .
(src)="s90.2"> One su zakonito sredstvo plaćanja na cjelokupnom području eura .
(trg)="s107.2"> Ti so zakonito plačilno sredstvo na celotnem območju evra .
(src)="s92.1"> • gotika renesansa barok i rokoko • arhitektura željeza i stakla suvremena arhitektura 20. stoljeća .
(trg)="s108.1"> Vsak bankovec prikazuje enega od evropskih arhitekturnih slogov : klasika romanika gotika renesansa barok in rokoko arhitektura železa in stekla sodobna arhitektura 20. stoletja .
(src)="s93.1"> Na prednjoj su strani uprizoreni prozori i vrata koji simboliziraju europski duh otvorenosti i sudjelovanja .
(trg)="s109.1"> Na sprednji strani so upodobljena okna in vrata , ki simbolizirajo evropskega duha odprtosti in sodelovanja .
(src)="s93.2"> 12 zvijezda Europske unije predstavlja dinamiku i harmoniju suvremene Europe .
(trg)="s109.2"> 12 zvezd Evropske unije predstavlja dinamiko in harmonijo sodobne Evrope .
(src)="s93.3"> Mostovi na poleđini simboliziraju komunikaciju između europskih naroda te između Europe i ostalog svijeta .
(trg)="s109.3"> Mostovi na hrbtni strani simbolizirajo komunikacijo med evropskimi narodi ter med Evropo in ostalim svetom .
(src)="s127.1"> Sve imaju jedin stvenu prednju stranu , a poleđina se razlikuje od države do države .
(trg)="s152.2"> Vsi imajo enotno evropsko stran , nacionalna pa se razlikuje od države do države .
(src)="s127.2"> Nacionalna strana obilježava državu u kojoj su kovanice bile izdane .
(trg)="s152.3"> Nacionalna stran označuje , v kateri državi so bili kovanci izdani .
(src)="s133.1"> S približavanjem uvođenja eura , javlja se i sve više pitanja .
(trg)="s159.1"> Bolj ko se bliža uvedba evra , vse večje vprašanj .
(src)="s133.2"> Prikupili smo nekoliko izvora informacija , na kojima možete potražiti odgovore na svoja pitanja .
(trg)="s159.2"> Zbrali smo nekaj virov informacij , na katere se lahko obrnete pri iskanju odgovorov .
(src)="s134.1"> Na besplatnom telefonskom broju evrofon 080 2002 , možete postavljati pitanja 0 uvođenju eura u Sloveniji , o tijeku pripre ma , izvođenju izmjene i još mnogočemu .
(trg)="s160.1"> Na evrofon 080 2002 , brezplačno telefonsko številko , lahko zastavljate vprašanja o uvedbi evra v Sloveniji , poteku priprav , izvajanju menjave in še o marsičem .
(src)="s134.2"> 080 2002 je broj na koji možete javljati moguće nepravilnosti koje ćete primijetiti kod preračunavanja cijena iz tolara u eure , zaokruživanja iznosa ili neobaziranja na pravila dvostrukog označavanja .
(trg)="s161.1"> 080 2002 je tudi številka , na katero lahko sporočate morebit ne nepravilnosti , ki jih boste zasledili pri preračunavanju cen iz tolarjev v evre , pri zaokroževanju zneskov ali neupoštevanju pravil dvojnega označevanja .
(src)="s135.1"> Za postavljanje pitanja ili naručivanje publikacija možete upotrijebiti i eurodopisnice , koje su dostupne na poštama u Sloveniji .
(trg)="s162.1"> Za zastavljanje vprašanj ali naročanje publikacij lahko upora bite tudi evrodopisnice , ki so na voljo na poštah po Sloveniji .
(src)="s136.1"> Internetna stranica www.evTo.si bogati je izvor informacija za sve koje zanimaju detaljnije informacije o euru i pripremama na njegovo uvođenje u Sloveniji .
(trg)="s163.1"> Spletna stran www.evro.si je bogat vir informacij za vse , ki vas zanimajo poglobljene informacije o evru in pripravah na njegovo uvedbo v Sloveniji .
(src)="s136.2"> Tu ćete naći mnogo praktič nih informacija 0 tijeku zamjene , a uz to i brojne poveznice sa specijaliziranijim stranicama .
(trg)="s163.2"> Na njej boste našli informacije o poteku menjave , poleg tega pa tudi številne povezave na podrobnejše strani .
(src)="s145.1"> Za opće informacije o Europskoj uniji , njenim institucijama i programima te djelovanju Slovenije kao članice EU još uvijek možete nazvati eurofon 080 2002 ili posjetiti internetnu stra nicu http : / / evropa.gov.si
(trg)="s166.1"> Tudi za splošne informacije o Evropski uniji , njenih institucijah in programih ter delovanju Slovenije kot članici Evropske unije lahko še vedno pokličete evrofon 080 2002 ali obiščete spletno stran http : / / evropa.gov.si
# hr/KNLR08027/KNLR08027.xml.gz
# sl/KNLR08027/KNLR08027.xml.gz
(src)="s13.1"> Instrument za pretpristupnu pomoć
(trg)="s10.1"> Omogočiti razvoj držav kandidatk na podlagi instrumenta za predpristopno pomoč
(src)="s16.1"> Dok se europsko proširenje ubrzano nastavlja , pomoć koja se daje zemljama kandidatima postaje sve više sofisticirana .
(trg)="s12.1"> Ko se evropska širitev hitro nadaljuje , postaja pomoč , ki se zagotavlja državam kandidatkam , vse bolj kompleksna .
(src)="s16.2"> Pregled načina na koje je pretpristupna pomoć poprimila nove dimenzije .
(trg)="s12.2"> Pregled , kako je prvotna predpristopna pomoč dobila nove razsežnosti .
(src)="s17.1"> Regionalni razvoj : važan korak prema članstvu u Europskoj uniji za Zapadni Balkan u Europskoj uniji za Zapadni Balkan
(trg)="s13.1"> Regionalni razvoj : pomemben korak za Zahodni Balkan na poti k članstvu v EU
(src)="s20.1"> Prosinac 2005 : važna prekretnica za Bivšu Jugoslavensku Republiku Makedoniju na njenom putu prema članstvu u Europskoj uniji .
(trg)="s15.1"> December 2005 : za Nekdanjo jugoslovansko republiko Makedonijo pomemben mejnik na njeni poti k članstvu v Evropski uniji .
(src)="s25.1"> Tijekom posljednjih godina , važnost podržavanja i ohrabrivanja prekogranične suradnje za europske regije prepoznaje se sve više i više .
(trg)="s18.1"> V zadnjih letih se za evropske regije vse bolj priznava pomen podpore in spodbujanja čezmejnega sodelovanja .
(src)="s29.1"> Izvješće : Izgradnja čišće budućnosti
(trg)="s19.1"> Poročilo : Ustvarjanje čistejše prihodnosti
(src)="s32.1"> Dok Bugarska posiže za svojom budućnošću unutar EU-a , financiranje pod strukturalnom politikom za pretpristup pomaže jednom gradu modernizirati njegove sustave za odlaganje otpada i sustave vodovoda koji zagađuju okoliš .
(trg)="s21.1"> Medtem ko si Bolgarija prizadeva ustvariti svojo prihodnost v EU , se s predpristopnim financiranjem na podlagi strukturne politike enemu od njenih mest pomaga posodobiti odlagališče odpadkov , ki onesnažuje okolje , in vodne sisteme .
(src)="s32.2"> Panorama putuje do grada Ruse , najveće bugarske luke na Dunavu .
(trg)="s21.2"> Panorama je odpotovala v Ruse , največje bolgarsko pristanišče na Donavi .
(src)="s34.1"> S terena : Podržavanje gospodarskog rasta u Hrvatskoj
(trg)="s22.1"> Primer : Podpiranje gospodarske rasti na Hrvaškem
(src)="s38.1"> S terena : Idemo dalje u Turskoj – novi pristup regionalnoj konkurentnosti
(trg)="s24.1"> S terena : Napredovanje Turčije – nov pristop k regionalni konkurenčnosti
(src)="s42.1"> ISPA na djelu : Hrvatska , Rumunjska , Bugarska
(trg)="s26.1"> ISPA v praksi : Hrvaška , Romunija , Bolgarija
(src)="s45.1"> S terena : Priprema za IPA-u – akreditacijski proces upravljačkih
(trg)="s28.1"> S terena : Bolgarija in Nekdanja jugoslovanska republika Makedonija – vodilni na poti čezmejnega sodelovanja
(src)="s72.1"> Naslovnica : Trogir , Hrvatska . Fotografija : Serdar Yagci / iStockphoto Drugi suradnici : Tipik S.A.
(trg)="s33.1"> Naslovnica : Trogir , Hrvaška .
(src)="s74.1"> Ovaj časopis tiskan je na engleskom , francuskom , njemačkom , hrvatskom , makedonskom i turskom jeziku na recikliranom papiru i dostupan je na 22 jezika Europske unije na : http : / / ec.europa.eu / regional _ policy / index _ en.htm
(trg)="s35.1"> Ta revija je na recikliranem papirju natisnjena v angleščini , francoščini , nemščini , hrvaščini , makedonščini in turščini , v 22 jezikih Evropske unije pa je na voljo na : http : / / ec.europa.eu / regional _ policy / index _ en.htm
(src)="s75.1"> Mišljenja izražena u ovoj publikaciji su mišljenja autora i ne izražavaju nužno stajališta Europske komisije .
(trg)="s36.1"> Mnenja , izražena v tej publikaciji , so mnenja avtorja in ne izražajo nujno stališč Evropske komisije .