# hr/KNLR08027/KNLR08027.xml.gz
# ro/KNLR08027/KNLR08027.xml.gz
(src)="s16.1"> Dok se europsko proširenje ubrzano nastavlja , pomoć koja se daje zemljama kandidatima postaje sve više sofisticirana .
(trg)="s12.1"> Pe măsură ce extinderea europeană continuă în acelaşi ritm , asistenţa acordată statelor candidate devine din ce în ce mai sofisticată .
(src)="s16.2"> Pregled načina na koje je pretpristupna pomoć poprimila nove dimenzije .
(trg)="s12.2"> O privire de ansamblu care arată în ce măsură asistenţa iniţială de preaderare a căpătat noi dimensiuni .
(src)="s17.1"> Regionalni razvoj : važan korak prema članstvu u Europskoj uniji za Zapadni Balkan u Europskoj uniji za Zapadni Balkan
(trg)="s13.1"> Dezvoltarea regională : o etapă importantă a integrării Balcanilor Occidentali în UE
(src)="s20.1"> Prosinac 2005 : važna prekretnica za Bivšu Jugoslavensku Republiku Makedoniju na njenom putu prema članstvu u Europskoj uniji .
(trg)="s15.1"> Decembrie 2005 a marcat o etapă importantă pentru Fosta Republică Iugoslavă a Macedoniei în calea sa de a devni membră a Uniunii Europene .
(src)="s25.1"> Tijekom posljednjih godina , važnost podržavanja i ohrabrivanja prekogranične suradnje za europske regije prepoznaje se sve više i više .
(trg)="s18.1"> În ultimii ani importanţa susţinerii şi încurajării cooperării trnsfrontaliere pentru regiunile europene sa bucurat de o recunoaştere din ce în ce mai mare .
(src)="s29.1"> Izvješće : Izgradnja čišće budućnosti
(trg)="s19.1"> Reportaj : construirea unui viitor mai curat
(src)="s32.1"> Dok Bugarska posiže za svojom budućnošću unutar EU-a , financiranje pod strukturalnom politikom za pretpristup pomaže jednom gradu modernizirati njegove sustave za odlaganje otpada i sustave vodovoda koji zagađuju okoliš .
(src)="s32.2"> Panorama putuje do grada Ruse , najveće bugarske luke na Dunavu .
(trg)="s21.1"> Pe măsură ce Bulgaria îşi construieşte viitorul în cadrul UE , finanţarea acordată de politica structurală pentru preaderare ajută un oraş să îşi modernizeze sistemele de alimentare cu apă şi cele de evacuare a deşeurilor cu efect nociv asupra mediului .
(src)="s34.1"> S terena : Podržavanje gospodarskog rasta u Hrvatskoj
(trg)="s22.1"> În direct de pe teren : Încurajarea creșterii economice în Croaţia
(src)="s38.1"> S terena : Idemo dalje u Turskoj – novi pristup regionalnoj konkurentnosti
(trg)="s24.1"> În direct de pe teren : Privind spre viitor în Turcia - o nouă abordare a competitivităţii regionale
(src)="s42.1"> ISPA na djelu : Hrvatska , Rumunjska , Bugarska
(trg)="s26.1"> ISPA în acţiune : Croaţia , România , Bulgaria
(src)="s46.1"> S terena : Priprema za IPA-u – akreditacijski proces upravljačkih i kontrolnih sustava u Hrvatskoj
(trg)="s28.1"> În direct de pe teren : Faza pregătitoare pentru IPA - procesul de creditare asistemelor de gestiune și control în Croaţia
(src)="s74.1"> Ovaj časopis tiskan je na engleskom , francuskom , njemačkom , hrvatskom , makedonskom i turskom jeziku na recikliranom papiru i dostupan je na 22 jezika Europske unije na : http : / / ec.europa.eu / regional _ policy / index _ en.htm
(trg)="s35.1"> Această revistă este tipărită în limbile engleză , franceză , germană , croată , macedoneană şi turcă , pe hârtie reciclată , şi este disponibilă în 22 de limbi ale Uniunii Europene la : http : / / ec.europa.eu / regional _ policy / index _ en.htm
(src)="s75.1"> Mišljenja izražena u ovoj publikaciji su mišljenja autora i ne izražavaju nužno stajališta Europske komisije .
(trg)="s36.1"> Opiniile exprimate în această publicaţie aparţin autorului şi nu reflectă neapărat punctul de vedere al Comisiei Europene .
(src)="s77.1"> Priprema ( potencijalnih ) zemalja kandidata za sutrašnjicu
(trg)="s38.1"> Pregătirea ţărilor ( potenţial ) candidate pentru mâine
(src)="s78.1"> Razvijanje bliskih odnosa sa zemljama koje se trebaju pridružiti Europskoj uniji je od najvećeg značaja .
(trg)="s39.1"> Dezvoltarea relaţiilor strânse cu ţările care încearcă să adere la Uniunea Europeană este de maximă importanţă .
(src)="s78.2"> Instrument za pretpristupnu pomoć ( IPA ) je novo sredstvo usmjereno ka pomaganju zemljama kandidatima i potencijalnim zemljama kandidatima u njihovim naporima , da bolje razumiju kako Europska unija funkcionira te kako bi prilagodili nacionalne politike , pravila i propise tijekom priprema za članstvo .
(trg)="s39.2"> Instrumentul de Asistenţă pentru Preaderare ( IPA ) este o nouă facilitate menită să asiste ţările candidate şi ţările potenţial candidate în eforturile lor pentru o mai bună înţelegere a modului în care Uniunea funcţionează şi de adaptare a politicilor , regulilor şi reglementărilor naţionale în pregătirea pentru aderare .
(src)="s79.1"> IPA kombinira , kao krovna organizacija , programe EU i pretpristupne fondove financijske pomoći i fleksibilnija je prema zemljama korisnicama u kreiranju pomoći prema njihovim potrebama dok se istovremeno dopušta poboljšana koordinacija s interesnim grupama , državama članicama i međunarodnim financijskim institucijama .
(trg)="s40.1"> IPA combină , sub aceeaşi umbrelă , programele UE şi instrumentele financiare de preaderare şi oferă mai multă flexibilitate ţărilor beneficiare pentru a adapta asistenţa la nevoile lor permiţând în acelaşi timp o mai bună coordonare cu participanţii , statele membre şi instituţiile financiare internaţionale .
(src)="s80.1"> U ovom izdanju Panorame , reflektor je usmjeren ka dvije komponente IPA-e kojima upravlja Glavni direktorat za regionalnu politiku : prekogranična suradnja i regionalni razvoj .
(trg)="s41.1"> În această ediţie a Panoramei , accentul se pune pe cele două componente IPA gestionate de Directoratul General pentru Politică Regională : cooperarea transfrontalieră şi dezvoltarea regională .
(src)="s80.2"> Prva komponenta teži promicanju suradnje između vlasti na obje strane granica koje dijele države članice EU i zemlje kandidati / potencijalni kandidati .
(trg)="s41.2"> Cea dintâi încearcă să promoveze cooperarea între autorităţile de fiecare parte a frontierelor comune între statele membre UE şi ţările candidate / potenţial candidate .
(src)="s80.3"> Druga komponenta je osmišljena u svrhu podupiranja investicije u područjima kao što su razvoj infrastrukture na isti način kao što Europski fond za regionalni razvoj i Kohezijski fond podržavaju regije unutar Europske unije .
(trg)="s41.3"> Cea din urmă este desemnată să susţină investiţiile în domenii precum dezvoltarea infrastructurii în acelaşi mod în care regiunile din UE sunt susţinute prin Fondul European de Dezvoltare Regională şi Fondul de Coeziune .
(src)="s80.4"> Po prvi puta , pretpristupna pomoć je bila planirana i primijenjena na strateški način tijekom nekoliko godina , time osiguravajući kontinuirani i neprekinuti protok fondova za temeljne investicijske projekte .
(trg)="s41.4"> Pentru prima dată , asistenţa pentru preaderare a fost planificată şi aplicată în mod mai strategic pe câţiva ani , asigurând în felul acesta fluxul continuu şi neîntrerupt de fonduri pentru proiectele de investiţii esenţiale .
(src)="s80.5"> Tako IPA dopušta zemljama korisnicama upoznavanje s načinom kojim se takve aktivnosti provode u Uniji kako bi , onog dana kad postanu punopravne članice , mogle koristiti dobrobiti iz kohezijske politike Europske unije .
(trg)="s41.5"> IPA permite în felul acesta ţărilor beneficiare să cunoască cum sunt aplicate astfel de acţiuni în Uniune pentru ziua în care , ca membrii cu drepturi depline , vor beneficia de Politica de Coeziune UE .
(src)="s81.1"> U ovom izdanju časopisa Inforegio Panorama , ističemo različite načine pomoću kojih zemlje korisnice upravljaju i primjenjuju projekte koje financira IPA i njezina prethodnica ISPA , viđene kroz oči samih predstavnika zemalja kao i stručnjaka iz Komisije .
(trg)="s42.1"> În această ediţie a revistei Inforegio Panorama , evidenţiem modurile diferite în care ţările beneficiare gestionează şi aplică proiectele finanţate de IPA şi predecesorul său ISPA , văzute prin ochii reprezentanţilor ţărilor respective şi ai experţilor de la Comisie .
(src)="s81.2"> Vjerujem da je ovo bitna vježba obostranog učenja kako za postojeće zemlje članice tako i za buduće članice Unije .
(trg)="s42.2"> Cred că acesta este un exerciţiu important de învăţare reciprocă atât pentru statele membre cât şi pentru viitorii membri ai Uniunii .
(src)="s82.1"> Danuta Hübner Povjerenica za regionalnu politiku
(trg)="s43.1"> Danuta Hübner Comisar pentru Politică Regională
(src)="s89.1"> Omogućavanje zemljama kandidatima da se razviju kroz Instrument za pretpristupnu pomoć ( Instrument for Pre-Accession Assistance , IPA )
(trg)="s47.1"> Permisiunea pentru ţările candidate de a se dezvolta prin Instrumentul de Asistenţă pentru Preaderare
(src)="s90.1"> Dok se europsko proširenje ubrzano nastavlja , pomoć koja se daje zemljama kandidatima postaje sve više sofisticirana .
(trg)="s48.1"> Pe măsură ce extinderea europeană continuă în același ritm , asistenţa acordată ţărilor candidate devine din ce în ce mai sosticată .
(src)="s90.2"> U ovom članku sagledavamo na koji način je pretpristupna pomoć poprimila nove dimenzije .
(trg)="s48.2"> În acest articol noi examinăm cât de originală a devenit asistenţa de preaderare prin noile dimensiuni .
(src)="s93.2"> IPA uključuje mnogo novih koncepata , kao višegodišnje planiranje , strateško planiranje ili ovlašćivanje područnih vlasti i lokalnih tijela .
(trg)="s50.1"> include multe concepte noi , cum ar fi programarea multianuală , planificarea strategică sau conferirea unor puteri autorităţilor regionale şi organismelor locale .
(src)="s93.3"> Ovaj širi okvir daje zemljama kandidatima mnogo više prostora za razvoj njihovih gospodarstava i institucija , a time i vještine njihovih poduzetnika i upravnih službenika .
(trg)="s50.2"> Acest cadru mai larg le oferă ţărilor candidate un domeniu mai vast pentru dezvoltarea economiilor şi instituţiilor proprii şi prin urmare le oferă abilităţi întreprinzătorilor şi administratorilor lor .
(src)="s94.1"> Daljnje širenje granica
(trg)="s51.1"> Împingerea graniţelor mai departe
(src)="s96.1"> Pomoć zemljama kandidatima kroz fundiranje pretpristupne pomoći povećala se u intenzitetu od 1. siječnja 2007 . , kada su svi programi vezani uz Europsku uniju i financijske inicijative zamijenjeni jedinstvenom mjerom – Instrumentom za pretpristupnu pomoć ( IPA1 ) .
(trg)="s53.1"> Asistenţa acordată ţărilor candidate prin finanţarea de preaderare a urcat o treaptă de viteză de la 1 ianuarie 2007 , când toate programele şi iniţiativele de finanţare UE legate de aceasta au fost înlocuite de o singură măsură – Instrumentul de Asistenţă pentru Preaderare ( IPA ) ( 1 ) .
(src)="s96.2"> Programi koje su prije pokrivali PHARE , PHARE CBC , ISPA , SAPARD , CARDS i financijski instrument za Tursku bili su vrlo korisni , ali proces kojim se njima upravljalo i usklađivalo je sada postao puno jednostavniji za sve zainteresirane .
(trg)="s53.2"> Programele cuprinse anterior în PHARE , PHARE CBC , ISPA , SAPARD , CARDS şi instrumentul financiar pentru Turcia au adus beneficii importante , dar procesul de a le gestiona şi de a menţine fiecare iniţiativă în ritm cu celelalte a devenit mai simplu pentru toţi cei implicaţi .
(src)="s97.1"> ( 1 ) Pravna osnova za ovu pomoć je Propis Vijeća 1085 / 2006. prihvaćen 17. srpnja , 2007 .
(trg)="s54.1"> ( 1 ) Baza legală pentru această asistenţă este Regulamentul ( CE ) nr .
(trg)="s54.2"> 1085 / 2006 al Consiliului , adoptat la 17 iulie 2006 .
(src)="s97.2"> Detaljnija pravila implementacije pravila utvrđena su Propisom Komisije 718 / 2007 od 12. lipnja , 2007 .
(trg)="s54.3"> Reguli mai detaliate de aplicare sunt stabilite în Regulamentul ( CE ) nr .
(trg)="s54.4"> 718 / 2007 al Comisiei din 12 iunie 2007 .
(src)="s103.1"> Ubrzanje pretpristupnog financiranja financiranja koje se financiraju u zemljama članicama EU i regijama u kojima su na djelu instrumenti kohezijske politike .
(trg)="s57.1"> Politică regională şi extindere Ecientizarea prin finanţarea preaderare finanţate în statele membre UE şi regiunile din cadrul instrumentelor Politicii de Coeziune .
(src)="s103.2"> Značajan dio sredstava IPA-e kojima upravljaju Glavni direktorati za regionalnu politiku i zapošljavanje je alociran na rashode lisabonskog tipa ( otprilike 15 do 20 % cjelokupne alokacije za program , ovisno o zemlji ) .
(trg)="s57.2"> O parte semnificativă din fondurile IPA gestionate de DG pentru Politică Regională şi Ocuparea Forţei de Muncă sunt alocate cheltuielilor de tip Lisabona ( în mare între 15 şi 20 % din alocarea totală a programului , în funcţie de ţară ) .
(src)="s104.2"> S IPA , konvencionalne granice su pređene , tako da su investicije u infrastrukturu spojene s mjerama u svrhu povećanja konkurentnosti , inovativnosti i stvaranja novih radnih mjesta .
(trg)="s58.2"> Cu IPA , graniţele convenţionale au fost depăşite şi investiţiile de infrastructură se combină cu măsuri pentru întărirea competitivităţii , inovaţiei şi creării locurilor de muncă .
(src)="s106.1"> Dobar primjer je Operativni program za regionalnu konkurentnost u Turskoj , gdje je većina sredstava posvećena programima lisabonskog tipa , ( cjelokupni proračun programa za 2007 .
(trg)="s60.1"> Fondurile sunt alocate prin cinci componente : I. Asistenţa pentru tranziţie şi construcţia instituţională ; II Cooperarea transfrontalieră ; III Dezvoltarea regională ( transport , mediu şi dezvoltarea economică ) ; IV Dezvoltarea resurselor umane ( întărirea capitalului uman şi combaterea excluderii ) ; V Dezvoltarea rurală ( măsuri de tipul dezvoltării rurale ) .
(src)="s106.2"> 2009. je 187 milijuna eura sa 75 % -im doprinosom Unije .
(src)="s106.3"> Projekti koji će biti financirani ovim programom uključuju izradu i poboljšanje industrijske infrastrukture , olakšavanje pristupa financijama , promicanje uporabe
(trg)="s61.1"> Un bun exemplu este Programul Operaţional de Competitivitate Regională din Turcia , în care cea mai mare parte a fondurilor este dedicată programelor de tip Lisabona , ( bugetul total al programului pentru 2007-09 este de 187 milioane de euro cu o contribuţie comunitară de 75 % ) .
(src)="s108.1"> Sredstva se alociraju kroz pet komponenti : I. Pomoć u tranziciji i razvoj institucija ; II .
(src)="s108.2"> Prekogranična suradnja ; III . Regionalni razvoj ( transport , okoliš i gospodarski razvoj ) ; IV .
(trg)="s63.1"> Componentele I şi II sunt deschise pentru toate ţările beneficiare din Balcanii Occidentali şi Turcia .
(src)="s111.2"> Komponente III , IV i V su otvorene samo zemljama kandidatima ( konkretno Republika Hrvatska , Republika Turska i Bivša Jugoslavenska Republika Makedonija ) . Njihov koncept vrlo precizno preslikava principe upravljanja i programiranja strukturnih i kohezijskih fondova i fondova za ruralni razvoj .
(trg)="s63.2"> Componentele III , IV şi V sunt deschise numai pentru ţările candidate ( respectiv Republica Croaţia , Republica Turcia şi fosta Republică Iugoslavă a Macedoniei ) .
(src)="s111.4"> Tako , IPA dopušta zemljama korisnicama sudjelovanje u ranoj fazi u upravljanju ovim instrumentima kohezijske politike Europske unije . Dobivanjem iskustva iz prve ruke pri vođenju ovih programa , one će biti u dobroj poziciji za apsorbiranje budućih strukturnih i kohezijskih sredstva i sredstava za ruralni razvoj u onom trenutka kada im ista budu dostupna .
(trg)="s63.4"> Astfel , IPA le permite ţărilor beneficiare să participe într-un stadiu timpuriu la gestionarea acestor instrumente ale Politicii de Coeziune Comunitare .
(src)="s112.1"> Zemlje kandidati će po prvi puta imati koristi od fi nanci-ranja za pokrivanje aktivnosti koje su slične aktivnostima
(trg)="s64.1"> Ţările candidate vor beneficia pentru prima dată de finanţare pentru a acoperi activităţi care sunt similare cu activităţile
(src)="s113.1"> Do sada , možda najimpresivniji rezultati IPA-e su postignuti kroz pripremu Operativnih programa .
(trg)="s65.1"> Până în prezent , poate cele mai impresionante rezultate ale IPA au fost obţinute în timpul pregătirii Programelor Operaţionale .
(src)="s113.2"> Dok su se Okviri strateškog povezivanja ( koji su slični Nacionalnim strateškim referentnim okvirima ( National Strategic Reference Frameworks , NRSF ) – pripremljeni od strane zemalja članica ) razvili pod vodstvom središnjih vlasti , programe su izradila nadležna ministarstva u bliskoj suradnji s regionalnim vlastima , interesnim skupinama i predstavnicima civilnog društva .
(trg)="s65.2"> În timp ce Cadrele de Coerenţă Strategică ( care sunt similare cu Cadrele Naţionale de Referinţă Strategică pregătite de statele membre ) au fost elaborate sub conducerea autorităţilor guvernamentale centrale , programele au fost trasate de ministerele competente în strânsă consultare cu autorităţile regionale şi participanţii , precum şi reprezentanţii societăţii civile .
(src)="s113.3"> Uz te osnovne zadaće programiranja , IPA je također omogućila nacionalnim tijelima da razviju vještine fi nancij-skog upravljanja i kontrole .
(trg)="s65.3"> Pe lângă aceste sarcini esenţiale de programare , IPA le-a permis de asemenea organismelor naţionale să dezvolte abilităţi în gestiunea şi controlul financiar .
(src)="s144.1"> Hrvatski projekti za okoliš
(trg)="s90.1"> Proiectele de mediu din Croaţia
(src)="s145.2"> To uključuje vlasništvo nad programom , koncentraciju pomoći na temeljne sektore i nerazvijene regije , te osiguravanje da programi nadopune druge instrumente davanja sredstava i promiču partnerstva među interesnim skupinama .
(trg)="s91.2"> Printre acestea se numără deţinerea programului , concentrarea asistenţei în sectoarele esenţiale şi regiunile dezavantajate şi asigurarea faptului că programele completează alte instrumente de finanţare şi parteneriate promovate în rândul participanţilor .
(src)="s145.3"> Tijekom vremena , sustavi koji se postavljaju u okviru IPA-e će se razviti u neprocjenjiva sredstva za upravljanje kohezijskom politikom Europske unije i njenih instrumenata kasnije .
(trg)="s91.3"> În timp , sistemele care sunt înfiinţate în baza IPA se vor dezvolta în active inestimabile pentru gestionarea Politicii de Coeziune UE şi instrumentele sale ulterior .
(src)="s146.1"> Brzi pogled na neke od projekata koji su financirani s komponentom IPA III pokazuju njihovu raznovrsnost kao i njihovu stratešku važnost .
(trg)="s92.1"> O examinare rapidă a unora dintre proiectele finanţate în baza Componentei III IPA demonstrează diversitatea lor la fel şi importanţa lor strategică .
(src)="s147.1"> Veliki infrastrukturni projekti se financiraju u okviru Hrvatskog operativnog programa za okoliš ( Croatian Enviromental Operational Programme ) .
(trg)="s94.1"> Proiectele majore de infrastructură sunt finanţate în baza Programului Operaţional de Mediu Croat .
(src)="s147.2"> Njime se financiraju nova postrojenja za kruti otpad i otpadne vode koja potpuno poštuju relevantne okolišne standarde Europske unije .
(trg)="s94.2"> Aici sunt finanţate noi instalaţii pentru deşeurile solide şi apele reziduale care respectă pe deplin normele relevante UE de mediu .
(src)="s147.3"> Na primjer , moderni centri za zbrinjavanje otpada se planiraju za Grad Split ( Lećevica ) gdje će se konstruirati odlagalište , stanice za transfer , recikliranje i pogon za mehaničku i biološku obradu .
(trg)="s94.3"> De exemplu , centre moderne de gestionare a deşeurilor solide sunt planificate pentru oraşul Split ( Lecevica ) , unde se vor construi o groapă de deşeuri , staţii de transfer , reciclare şi o uzină de tratament mecanic şi biologic .
(src)="s147.4"> Ukupna cijena projekta se procjenjuje na 68 milijuna eura .
(trg)="s94.4"> Costul total al proiectului este estimat la 68 de milioane de euro .
(src)="s147.5"> Novi pogoni za obradu otpadnih voda i poboljšavanje kanalizacijskih mreža su također u planu za gradove Slavonski Brod , Knin i Drniš .
(trg)="s94.5"> Sunt de asemenea programate noi uzine de tratament al apelor reziduale şi modernizarea reţelelor de canalizare pentru oraşele Slavonski Brod , Knin şi Drnis .
(src)="s147.6"> Ukupni troškovi projekta su procijenjeni na 27 milijuna eura za prvu i 18 milijuna za drugu stavku .
(trg)="s94.6"> Costurile totale ale proiectelor sunt estimate la 27 de milioane de euro şi respectiv 18 milioane de euro .
(src)="s149.1"> Investicijska pomoć u zemljama kandidatima je samo mali dio razine investicijske pomoći dostupne zemljama članica- ma2 , ali stavlja veliki naglasak na razvoj institucija i struktura za budućnost . Poslovnim rukovoditeljima i državnim službenicima daje neophodno iskustvo u osmišljavanju i upravljanju investicijskim projektima , pripremajući ih za vrijeme kada će oni dobiti punu kontrolu nad programima strukturalnih fondova .
(trg)="s96.1"> Ajutorul de investiţii în ţările candidate este numai o parte din nivelul asistenţei pentru investiţii disponibilă pentru statele membre2 , dar pune un accent puternic pe construcţia instituţiilor şi structurilor pentru viitor .
(src)="s150.2"> Projekt će služiti stanovništvu od otprilike 440 000 mještana do godine 2035 .
(src)="s150.3"> Ukupna procjena cijene projekta je 14 milijuna eura , uključujući oko 10 milijuna eura IPA-ine podrške .
(trg)="s97.1"> Fondurile IPA sunt de asemenea disponibile ţărilor potenţial candidate din Balcanii de Vest , cum ar fi Bosnia-Herzegovina .
(src)="s151.1"> Sredstva iz fondova IPA-e su također dostupna potencijalnim zemljama kandidatima na Zapadnom Balkanu kao što je Bosna i Hercegovina .
(trg)="s98.1"> ( 2 ) Alocarea totală IPA pentru cadrul financiar actual 2007-13 : 11,5 miliarde de euro 2007-09 .
(src)="s152.1"> ( 2 ) U cjelini alokacija IPA-e za trenutni financijski okvir 2007.2013. je : 11.5 milijardi 2007-09 , na primjer , Hrvatska dobiva u prosjeku 34 eura po stanovniku godišnje iz fondova Europske unije u okviru IPA-e , dok Bugarska dobiva 110 eura po stanovniku iz Programa strukturalnih fondova .
(trg)="s98.2"> De exemplu , Croaţia primeşte în medie 34 de euro pe cap de locuitor pe an din fondurile comunitare în cadrul IPA , în timp ce Bulgaria primeşte 110 euro pe cap de locuitor din programele Fondurilor Structurale .
(src)="s159.1"> Regionalni razvoj : važan korak prema članstvu u Europskoj uniji za Zapadni Balkan
(trg)="s102.1"> Dezvoltarea regională : o etapă importantă a integrării Balcanilor Occidentali în UE
(src)="s160.1"> Prosinac 2005. je označio važnu prekretnicu za Bivšu Jugoslavensku Republiku Makedoniju na njenom putu prema članstvu u Europskoj uniji – Europsko vijeće dodijelilo joj je status » zemlje kandidata « .
(trg)="s103.1"> Decembrie 2005 a marcat un reper important pentru fosta Republică Iugoslavă a Macedoniei pe calea sa de a deveni membră a Uniunii Europene ( UE ) – Consiliul European ia acordat statutul de „ ţară candidată ” .
(src)="s160.2"> To je objavilo razvoj koji je ta zemlja napravila i otvorilo nova vrata , dajući joj pristup do pet komponenata instrumenta za pretpristupnu pomoć .
(trg)="s103.2"> Acest lucru a marcat progresul făcut de ţară și a deschis uși noi , oferindu-i acces la cele cinci componente ale instrumentului de asistenţă pentru preaderare .
(src)="s160.3"> To je zemlji omogućilo prihvaćanje aktivne uloge poslije 2007. pri stvaranju svoje budućnosti kao interesna strana u regionalnoj politici .
(trg)="s103.3"> Acest lucru ia permis ţării să-și asume un rol activ începând din 2007 în construirea viitorului său de participant la politica regională .
(src)="s162.1"> Aktivnosti izgradnje cesta u Bivšoj Jugoslavenskoj Republici Makedoniji .
(trg)="s105.1"> Activităţile de construcţii de drumuri în Fosta Republică Iugoslavă a Macedoniei .
(src)="s164.2"> To dolazi kao dodatak operativnom programu koji definira potrebe i prioritete te zemlje , prateći primjer trenutnih 27 zemalja članica Europske unije .
(trg)="s107.4"> Proiectul are un buget total de 155 de milioane de euro , care este alcătuit din contribuţii de la UE , Grecia ( sub forma unei donaţii bilaterale ) , Banca Europeană pentru Reconstrucţie şi Dezvoltare ( printr-un împrumut ) şi statul .
(src)="s165.1"> Ovo strateško planiranje i sektorsko programiranje je dalo nacionalnim vlastima priliku za preuzimanje odgovornost za društveni i ekonomski razvoj u suradnji s civilnim društvom .
(trg)="s108.1"> Această planificare strategică şi programare sectorială le-au oferit autorităţilor naţionale oportunitatea de a-şi asuma răspunderea pentru dezvoltarea socială şi economică în colaborare cu societatea civilă .
(src)="s166.1"> Jedan od glavnih ciljeva Operativnog programa za regionalni razvoj je da pridonese održivom razvoju i regionalnoj integraciji zemlje u Zapadni Balkan .
(trg)="s109.1"> Unul dintre obiectivele principale ale programului operaţional de dezvoltare regională este de a contribui la dezvoltarea durabilă şi integrarea regională a ţării în Balcanii Occidentali .
(src)="s166.2"> Pomoć EU će biti prvotno koncentrirana na sektore transporta i okoliša – ne očekuje se da će regionalna konkurentnost biti uključena do 2010 .
(trg)="s109.2"> Ajutorul comunitar va fi concentrat iniţial în sectoarele transportului şi mediului – competitivitatea regională nu este prevăzută a fi încorporată până în 2010 .
(src)="s167.1"> Drugi projekt uključuje izgradnju pouzdanog sustava kanalizacije i postrojenja za tretiranje otpadnih voda za 75 000 stanovnika Prilepa .
(trg)="s110.1"> Al doilea proiect implică costrucţia unui sistem de canalizare fiabil pentru cei 75 000 de locuitori din Prilep şi a unei uzine de tratare a apei reziduale .
(src)="s167.2"> Resursi u odnosu na meku vodu i biorazličitost čine ovu zemlju jednom od glavnih prirodnih rezervoara u regiji .
(trg)="s110.2"> Resursele sale în ceea ce priveşte apa dulce şi biodiversitatea fac din ţară unul dintre principalele rezer-voare ale regiunii .
(src)="s167.3"> Teško onečišćenje uzrokovano netretiranom otpadnom vodom , kao i netretiranom gradskom i industrijskom vodom , je , međutim , stvarna prijetnja za održiv razvoj i za kvalitetu života građana . Bit će potrebne značajne investicije od strane društvenog sektora da bi se postigao efikasan učinak .
(trg)="s110.3"> Poluarea masivă provocată de apele reziduale netratate ca şi apele industriale şi menajere netratate este totuşi o ameninţare reală pentru dezvoltarea durabilă şi calitatea vieţii locuitorilor .
(src)="s167.5"> Cijena drugog projekta se diže do gotovo 20 milijuna eura , od čega 6 milijuna eura sufinancira Europska unija , a ostatak je pokriven nacionalnom doprinosom .
(trg)="s110.5"> Costul celui de-al doilea proiect se ridica la aproape 20 de milioane de euro , cofinanţat de UE cu o sumă totală de 6 milioane de euro , restul fiind acoperit de o contribuţie naţională .
(src)="s168.1"> Uzimajući u obzir napredak koji je , tijekom nekoliko godina , postigla Bivša Jugoslavenska Republika Makedonija i usprkos razini napora koja se treba održati , ovaj period prije primanja daje povoda za stvarno poboljšanje za budućnost zemlje u europskoj obitelji te , konkretnije , u regionalnoj politici .
(trg)="s111.1"> Având în vedere progresul făcut de fosta Republică Iugoslavă a Macedoniei în mai mulţi ani şi în ciuda nivelului de efort care trebuie să fie menţinut , această perioadă de preaderare dă perspective reale pentru viitorul ţării în familia europeană şi în special în politica regională .
(src)="s169.1"> Neovisno o postavljanju administrativnih struktura za upravljanje i nadzor europskih fondova , nacionalni vlasti trenutno upravljaju dvama projektima koji se financiraju iz operativnog programa .
(trg)="s112.1"> Pe lângă înfiinţarea structurilor administrative pentru gestionarea şi monitorizarea fondurilor europene , autorităţile naţionale gestionează în prezent două proiecte majore finanţate de programul operaţional .
(src)="s169.2"> Ti projekti su pravi test za zemlju jer uključuju primjenu standarda i praksi Europske unije u velikom obujmu i u nekoliko područja – od analiza djelovanja na okoliš do koordiniranja donatora .
(trg)="s112.2"> Aceste proiecte sunt un test real pentru ţară deoarece implică aplicarea normelor şi practicilor UE la scară largă şi în mai multe domenii – de la analizele privind impactul asupra mediului până la coordonarea donatorilor .
(src)="s177.1"> Prekogranična komponenta instrumenta za pretpristupnu pomoć
(trg)="s116.1"> Componenta transfrontalieră a Instrumentului de preaderare
(src)="s178.1"> Tijekom posljednjih godina , važnost podržavanja i ohrabrivanja prekogranične suradnje za europske regije prepoznaje se sve više i više .
(trg)="s117.1"> În ultimii ani , importanţa susţinerii și încurajării cooperării transfrontaliere pentru regiunile Europei a fost recunoscută din ce în ce mai larg .
(src)="s178.2"> Pogranične regije pate od određenog broja specifičnih nedostataka kada se usporede sa regijama koje su više središnje .
(trg)="s117.2"> Regiunile de frontieră suferă de o serie de dezavantaje specice comparativ cu regiunile mai centrale .
(src)="s178.3"> One su često manje razvijene i često su konfrontirane s geografskim i demografskim izazovima ; štoviše , njihova ekonomska sfera utjecaja i razvojni potencijal često nailaze na zakonske , administrativne , gospodarske i kulturne prepreke kojima je uzrok sama granica .
(trg)="s117.3"> Ele sunt de obicei mai puţin dezvoltate și adesea se confruntă cu probleme geograce și demograce ; mai mult , sfera lor economică de inuenţă și potenţialul de dezvoltare se izbesc foarte des de bariere administrative , economice și culturale provocate de frontieră .
(src)="s178.4"> Ti čimbenici su posebno akutni uzduž vanjskih granica Europske unije .
(trg)="s117.4"> Acești factori sunt deosebit de acuţi de-a lungul frontierelor externe ale Uniunii Europene .
(src)="s189.1"> IPA programi prekogranične suradnje sa sudjelovanjem zemalja članica EU
(trg)="s129.1"> Programele de cooperare transfrontalieră IPA cu participarea statelor membre ale UE
(src)="s226.1"> MALTA didati ili potencijalni kandidati s druge strane .
(trg)="s163.1"> MALTA transfrontalieră între statele membre de pe o parte şi ţările candidate sau potenţial candidate , pe de altă parte .
(src)="s226.2"> Drugo , podržava prekograničnu suradnju između zemalja kandidata ili potencijalnih kandidata .
(trg)="s163.2"> În al doilea rând , susţine cooperarea transfrontalieră între ţările candidate şi potenţial candidate .
(src)="s226.3"> Konačno , ta komponenta također može podržavati uključenost zemalja kandidata i potencijalnih kandidata u programima tranzicijske suradnje u okviru Cilja za teritorijalnu suradnju , konkretno , u programima za Jugoistočnu Europu i Mediteran .
(trg)="s163.3"> În fine , componenta poate susţine de asemenea implicarea ţărilor candidate sau potenţial candidate în programe de cooperare transnaţionale în baza programelor mediteraneene şi din sud-estul Europei .
(src)="s227.1"> Suradnja je već dugo ključna komponenta Kohezijske politike Europske unije , prvo kroz inicijativu Unije INTERREG i sada s ciljem za Europsku teritorijalnu suradnju .
(trg)="s164.1"> Cooperarea a fost multă vreme o componentă esenţială a Politicii de Coeziune a UE , în primul rând prin Iniţiativa Comunitară INTERREG şi acum prin Obiectivul European de Cooperare Teritorială .
(src)="s227.2"> Jedna od glavnih uloga Instrumenta za pretpristupnu pomoć je pomoći kandidatima u pripremi za implementaciju Kohezijske politike , a logika koja stoji iza toga je to što IPA također ima prekograničnu dimenziju .
(trg)="s164.2"> Unul dintre principalele roluri ale Instrumentului de Preaderare este de a ajuta la pregătirea ţărilor candidate pentru aplicarea Politicii de Coeziune , şi de aceea logica din spatele IPA are o dimensiune transfrontalieră .
(src)="s227.3"> Istovremeno , korištenje IPA-e za omogućavanje prekogranične suradnje u novom periodu programiranja je također osmišljeno kako bi riješilo neke od administrativnih poteškoća na koje je suradnja uzduž vanjskih granica Europske unije nailazila u prošlosti .
(trg)="s164.3"> În acelaşi timp , folosirea IPA pentru a asigura cooperarea transfrontalieră în noua perioadă de programare este destinată să rezolve şi unele dintre dificultăţile administrative cu care cooperarea de-a lungul frontierelor externe ale UE sa confruntat în trecut .
(src)="s228.2"> Većina tih programa je već u funkciji , a zatvoren je i prvi poziv za projekte za program Slovenija – Hrvatsku ( za više detalja vidi www.interreg-slohucro.com ) .
(trg)="s165.1"> În termeni precişi , componenta transfrontalieră a IPA susţine trei tipuri de cooperare .
(trg)="s165.2"> În primul rând , finanţează cooperarea
(src)="s229.1"> Strogo govoreći , prekogranična komponenta IPA-e podržava tri tipa suradnje .
(trg)="s166.1"> Acest articol se concentrează în primul rând pe aceste elemente , care vor susţine până la 12 programe între statele membre şi ţările ( potenţial ) candidate ( a se vedea harta ) .
(src)="s229.2"> Prvo , financira prekograničnu suradnju između zemalja članica s jedne strane i zemlje koje su kan-
(trg)="s166.2"> Majoritatea dintre aceste programe sunt deja aplicate şi în desfăşurare şi prima cerere pentru proiecte a fost deja efectuată pentru programul Slovenia-Croaţia ( pentru mai mult detalii , a se vedea www.interreg-slohucro.com ) .
(src)="s235.1"> Ubrzanje pretpristupnog financiranja financiranja strane granice i bit će izabrani zajednički od strane zemalja sudionica , a ne od strane Komisije .
(trg)="s169.2"> Mai mult , toate proiectele trebuie să aibă parteneri din ambele părţi ale frontierei şi vor fi selectate în comun de ţările participante , nu de către Comisie .
(src)="s236.1"> Za razliku od ovih temeljnih promjena u organizaciji prekogranične suradnje , sadržaj tih programa može izgledati manje radikalan jer se gradi na uspjesima prekogranične suradnje u drugim dijelovima Europe .
(trg)="s170.1"> În contrast cu aceste schimbări fundamentale în organizarea cooperării transfrontaliere , conţinutul programelor poate părea mai puţin radical deoarece se bazează pe succesele cooperării transfrontaliere în alte zone ale Europei .
(src)="s236.2"> Ti programi nude podršku za gospodarski i turistički razvoj , društveno i kulturno povezivanje , zaštitu okoliša , razvoj transporta i infrastrukture manjih razmjera .
(trg)="s170.2"> Programele oferă asistenţă pentru dezvoltarea turistică şi economică , legături sociale şi culturale , protecţia mediului , dezvoltarea transportului şi infrastructura la scară mică .
(src)="s236.3"> Stoga , na jednoj razini , dobrobiti od ovih programa prekogranične suradnje su očiti .
(trg)="s170.3"> Prin urmare , la un nivel , beneficiile acestor programe de cooperare transfrontalieră par evidente .
(src)="s236.4"> Partneri u projektu iz dotičnih pograničnih dijelova dobiti će sredstva što će i omogućiti da rade zajedno s njihovim susjedima i da vode projekte koji donose rezultate za gospodarski i društveni razvitak lokalnih stanovništava .
(trg)="s170.4"> Partenerii proiectului din zonele de frontieră vizate vor primi fonduri care le vor permite să acţioneze împreună cu vecinii lor şi să desfăşoare proiecte cu rezultate pentru dezvoltarea economică şi socială a populaţiilor locale .
(src)="s237.1"> Dva europska zoološka vrta u Mađarskoj i Srbiji surađuju na unaprjeđenju obrazovanja i okolišne zaštite .
(trg)="s171.1"> Două grădini zoologice europene în Ungaria şi Serbia cooperează în vederea ameliorării educaţiei şi protecţiei din domeniul mediului .