# hr/ND3008696/ND3008696.xml.gz
# nb/ND3008696/ND3008696.xml.gz

(src)="s4.1"> Ako unosite proizvode od mesa ili mliječne proizvode iz zemalja izvan EU , postoji opasnost unošenja zaraznih bolesti životinja .
(trg)="s4.1"> Hvis du tar med deg kjøtt eller meieriprodukter fra land utenfor EU / EØS , risikerer du å innføre dyresykdommer .
(src)="s5.1"> Ako ne prijavite takve proizvode , možete biti novčano kažnjeni ili kazneno gonjeni .
(trg)="s5.1"> Hvis du ikke deklarerer slike varer , kan du risikere bot eller s t r a K e r e t t s l i g forfølging .
(src)="s6.1"> Takvi proizvodi će biti zaplijenjeni i uništeni prilikom dolaska
(trg)="s6.1"> Disse produktene vil bli beslaglagt og destruert .
(src)="s7.1"> Međutim , dozvoljeno je unošenje malih količina za osobnu potrošnju iz Andore , Farskih otoka , Grenlanda , Hrvatske , Islanda , Liechteinsteina , Norveške , San Marina i Švicarske
(trg)="s7.1"> Du kan imidlertid ta med degmindre mengder til personlig forbruk fra Andorra , Færøyene , Grønland , Island , Kroatia , Liechtenstein , Norge , San Marino og Sveits .

# hr/ND4602961/ND4602961.xml.gz
# nb/ND4602961/ND4602961.xml.gz

(src)="s4.1"> Ne dopustite zarazne životinjske bolesti uđu u Europsku uniju !
(trg)="s4.1"> Hold smittsomme dyresykdommer ute av Den europeiske union !
(src)="s5.1"> Proizvodi životinjskog podrijetla mogu sadržavati patogene uzročnike zaraznih bolesti kod životinja
(trg)="s5.1"> Animalske produkter kan inneholde smittestoffer som forårsaker alvorlige sykdommer hos dyr
(src)="s6.1"> Uvoz proizvoda životinjskog podrijetla u Europsku uniju podliježe strogim procedurama i veterinarskoj kontroli
(trg)="s6.1"> Innførsel av animalske produkter til EU er forbundet med strenge prosedyrer og veterinærkontroll
(src)="s9.1"> ( * ) Osim onih koji nose male količine za osobnu uporabu iz Andore , Bugarske , Cipra , češke Republike , Estonije , Otočja Faroe , Grenlanda , Islanda , Latvije , Liechteimsteina , Litve , Mađarske , Malte , Norveške , Poljske , Rumunjske , San Marina , Slovačke , Slovenije i Švicarske .
(trg)="s7.1"> ( * ) unntatt reisende som medbringer små mengder til personlig forbruk og kommer fra : Andorra , Bulgaria , Estland , Færøyene , Grønland , Island , Kypros , Latvia , Liechtenstein , Litauen , Malta , Norge , Polen , Romania , San Marino , Slovakia , Slovenia , Sveits , Den tsjekkiske republikk og Ungarn .

# hr/TD3008565/TD3008565.xml.gz
# nb/TD3008565/TD3008565.xml.gz

(src)="s4.1"> Europski centar za praćenje droga i ovisnosti o drogama
(trg)="s4.1"> Europeisk overvåkingssenter for narkotika og narkotikamisbruk
(src)="s5.1"> Nezakonita uporaba i trgovina drogom predstavlja svjetski fenomen koji ugrožava zdravlje i socijalnu stabilnost .
(trg)="s5.1"> Illegal bruk av og handel med narkotika er et verdensomspennende fenomen som truer både helse og sosial stabilitet .
(src)="s5.2"> Statistike govore da je približno jedan od troje mladih Europljana probao nezakonite droge , te da od predoziranja drogom svaki sat umre najmanje jedan od državljana EU .
(trg)="s5.2"> Statistisk har én av tre unge i Europa prøvd et illegalt rusmiddel , og minst én europeer dør hver time av overdose .
(src)="s5.3"> U isto vrijeme , obrasci nabave i potražnje se konstantno mijenjaju , što zahtjeva neprestano praćenje i dinamične mjere .
(trg)="s5.3"> Samtidig krever de stadig skiftende mønstrene i tilbud og etterspørsel fortløpende kartlegging og dynamiske tiltak .
(src)="s7.2"> Upravo je na ovoj pretpostavci i u vrijeme rastućeg fenomena droge , 1993. osnovan Europski centar za praćenje droge i ovisnosti o drogama ( EMCDDA ) .
(trg)="s7.2"> Det var med dette utgangspunktet , og samtidig som narkotikabruken eskalerte , at Europeisk overvåkingssenter for narkotika og narkotikamisbruk ( EONN ) ble opprettet i 1993 .
(src)="s7.3"> Svečano je otvoren u Lisabonu 1995. kao jedna od decentraliziranih agencija Europske unije .
(trg)="s7.3"> Senteret åpnet i Lisboa i 1995 som ett av EUs desentraliserte byråer .
(src)="s8.1"> EMCDDA Europskoj uniji i zemljama članicama pruža činjenični prikaz problema droga na europskoj razini te čvrste dokaze kao temelj rasprava o drogama .
(trg)="s8.1"> EONN skal gi EU og medlemsstatene en faktabasert oversikt over narkotikasituasjonen i Europa så vel som et solid kunnskapsgrunnlag for narkotikadebatten .
(src)="s8.2"> Danas , ovo tijelo donosiocima zakona nudi podatke potrebne za sastavljanje utemeljenih zakona o drogama i strategija .
(trg)="s8.2"> Senteret gir i dag beslutningstakere de data som trenges for å utforme narkotikalovgivning og narkotikastrategier på et informert grunnlag .
(src)="s8.3"> Također pomaže profesionalcima i stručnjacima na ovom području u određivanju najboljih metoda i novih područja za istraživanje .
(trg)="s8.3"> Det hjelper også fagfolk og praktikere på feltet med å søke etter beste praksis og nye områder for forskning .
(src)="s9.1"> U srcu rada agencije je promocija znanstvene izvrsnosti .
(trg)="s9.1"> Å fremme utmerket vitenskapelig kvalitet er kjernen i senterets arbeid .
(src)="s9.2"> Kako bi ispunili svoj temeljni zadatak pružanja jasnih i usporedivih podataka o drogama u Europi , EMCDDA je razvio infrastrukturu i mehanizme koji su potrebni za usklađeno prikupljanje podataka . Nacionalni centri za praćenje droga ( mreža Reitox ) navedene podatke šalju u agenciju u Lisabonu na analizu , što rezultira raznolikim informacijskim proizvodima , koji daju širu sliku stanja u Europi .
(trg)="s9.2"> For å oppnå sitt fremste formål , som er å framskaffe solid , sammenlignbar informasjon om narkotika i Europa , har EONN utviklet infrastrukturen og verktøy som sikrer harmonisert innsamling av landsdata .
(src)="s10.1"> Iako je EMCDDA prije svega europski centar , on također surađuje s partnerima u ostalim regijama svijeta , razmjenjujući informacije i stručna znanja .
(trg)="s10.1"> Selv om EONN primært har Europa i fokus , samarbeider senteret også med partnere i andre deler av verden og utveksler informasjon og fagkunnskap med dem .
(src)="s10.2"> U cilju boljeg razumijevanja globalnog fenomena droga suradnja s europskim i međunarodnim organizacijama na području droga je također vrlo važna djelatnost Centra .
(trg)="s10.2"> Samarbeidet med europeiske og internasjonale organisasjoner på narkotikaområdet står også sentralt i arbeidet , som en metode for å få enda bedre innsikt i det globale narkotikafenomenet .
(src)="s11.1"> EMCDDA djeluje na principu prikupljanja pouzdanih podataka koji su ključni za učinkovitu strategiju borbe protiv droga .
(trg)="s11.1"> EONN arbeider ut fra prinsippet om at pålitelig informasjon er nøkkelen til en effektiv narkotikastrategi .
(src)="s11.2"> Premda ne predlaže politiku , Agencija ima jasan utjecaj na donošenje odluka putem analiza , standarda i alata koje nudi .
(trg)="s11.2"> EONN utarbeider ingen narkotikapolitikk , men senteret har gjennom sine analyser , standarder og verktøy fått stor innflytelse på beslutningene som treffes .
(src)="s21.2"> Oni predstavljaju neophodno štivo za donosioce zakona , znanstvenike i stručnjake na području droga ili bilo koga tko traži posljednja saznanja o drogama u Europi .
(trg)="s28.3"> Den inneholder grunnleggende informasjon for beslutningstakere , forskere og praktikere innen narkotikafeltet eller enhver som ønsker kunnskap om den nyeste utviklingen på narkotikaområdet i Europa .
(src)="s27.1"> EMCDDA ne bi bio potpun bez Reitox-a , europske informacijske mreže o drogama i ovisnosti o drogama .
(trg)="s34.1"> EONN ville ikke ha vært komplett uten Reitox , det europeiske nettverket for informasjon om narkotika og narkotikamisbruk .
(src)="s27.2"> Mreža se sastoji od centara za praćenje droga ili „ kontaktnih jedinica “ ( focal points ) u 27 zemalja članica EU , državama kandidatkinjama za pristup EU , Norveškoj te pri Europskoj komisiji .
(trg)="s34.2"> Nettverket består av nasjonale overvåkingssentre eller “ kontaktpunkter ” i de 27 medlemsstatene i EU , søkerlandene til EU , Norge og Europakommisjonen .
(src)="s27.3"> Ova tijela predstavljaju glavno podatkovno sučelje između EMCDDA i zemalja članica . Kao takva , Centru pružaju nacionalne podatke o drogama za analizu na EU razini i igraju ulogu domaćeg „ ambasadora “ za EMCDDA .
(trg)="s34.3"> Disse sentrene er det viktigste bindeleddet mellom EONN og medlemslandene idet de leverer nasjonal narkotikainformasjon til senteret for analyse på EU-plan , og spiller rollen som EONN-ambassadører på nasjonalt plan .
(src)="s28.1"> Praćenje stanja na području problematike droga
(trg)="s35.1"> Overvåking av narkotikasituasjonen
(src)="s30.1"> Razumijevanje prirode i obima problema droge je osnovni uvjet za učinkovito donošenje zakona i potrebnih mjera .
(trg)="s37.1"> Det å forstå narkotikaproblemets natur og omfang er av kritisk betydning for å kunne utforme en effektiv politikk og effektive tiltak .
(src)="s30.2"> EMCDDA se koristi raznim metodama i mehanizmima praćenja ( npr. ključni indikatori ) nudeći zemljama “ zajednički jezik ” kojim se tumači fenomen droga .
(trg)="s37.2"> EONN benytter mange forskjellige kartleggingsmetoder og -verktøy ( f.eks. nøkkelindikatorer ) som gir landene et “ felles språk ” når de skal tolke narkotikafenomenet .
(src)="s30.3"> Osim što prati postojeće stanje droga , EMCDDA također prati pojavu novih droga i trendova koji mogu predstavljati prijetnju našim društvima u budućnosti .
(trg)="s37.3"> I tillegg til å overvåke narkotikasituasjonen i dag , holder EONN et åpent øye for nye stoffer og trender som kan utgjøre en trussel mot samfunnet .
(src)="s30.4"> S tim u vezi igra aktivnu ulogu u ranom upozoravanju i aktivnostima procjene rizika putem zakonskih instrumenata i prikaza slučaja .
(trg)="s37.4"> I denne sammenhengen spiller EONN en aktiv rolle innen tidlig varsling og risikovurdering ved å bruke juridiske virkemidler og case-studier .
(src)="s35.2"> Osiguravajući europski pregled mjera usmjerenih na rješavanje problema droga , pomaže zemljama u praćenju trendova i izradi odgovarajućih strategija .
(trg)="s43.2"> Ved å utarbeide en europeisk oversikt over narkotikatiltak bidrar senteret til at landene kan følge trender og utforme egnede strategier .
(src)="s35.3"> Agencija je razvila nekoliko mehanizama koji opisuju dostupnost i vrstu mjera , kao i mnoštvo alata za njihovu evaluaciju .
(trg)="s43.3"> Senteret har utviklet flere ordninger for å beskrive hva slags tiltak som finnes og hva de består i , i tillegg til mange verktøy for å evaluere dem .
(src)="s35.4"> „ Best practice portal “ , portal o najboljim praksama , pomaže tijelima koja djeluju u području prevencije , liječenja , smanjenju štete i društvenoj reinetgraciji ovisnika u donošenju znanstveno utemeljenih odluka pri planiranju intervencija .
(trg)="s43.4"> På “ Beste praksis ” -portalen kan alle som arbeider innen forebygging , behandling , skadereduksjon og sosial reintegrasjon finne informasjon som gir dem mulighet til å treffe kunnskapsbaserte beslutninger når tiltak skal planlegges .
(src)="s37.1"> Best practice portal , sučelje s naglaskom na primjere najboljih praksi i ponudom alata koji poboljšavaju kvalitetu intervencija — www.emcdda.europa.eu / responses / best-practice
(trg)="s45.1"> Best practice portal , en portal til eksempler på beste praksis som inneholder verktøy for å forbedre kvaliteten på tiltakene — www.emcdda.europa.eu / responses / best-practice
(src)="s39.1"> Drug treatment overviews , online izvor s pregledom dostupnih načina liječenja ovisnosti o drogama u Europi — www.emcdda.europa.eu / responses / treatment-overviews
(trg)="s46.1"> Drug treatment overviews , en nettbasert ressurs som kartlegger alle tilgjengelige behandlingsalternativer i Europa — www.emcdda.europa.eu / responses / treatment-overviews
(src)="s41.1"> European Legal Database on Drugs ( ELDD ) , ulazna jedinica za pristup podacima o zakonima o drogama u Europi — eldd.emcdda.europa.eu
(trg)="s47.1"> European Legal Database on Drugs ( ELDD ) , en inngangsport til informasjon om narkotikarelatert lovgivning i Europa — eldd.emcdda.europa.eu
(src)="s45.1"> Političke aktivnosti u vezi s problematikom droga u EU , online baza podataka političkih dokumenata u području droga koje su izdale EU institucije — www.emcdda.europa.eu / policy-and-law / eu-activities
(trg)="s49.1"> EUs narkotikapolitiske virksomhet , en nettbasert database over juridiske og politiske dokumenter publisert av EU-institusjonene innen narkotikafeltet www.emcdda.europa.eu / policy-and-law / eu-activities

# hr/TH3110694/TH3110694.xml.gz
# nb/TH3110694/TH3110694.xml.gz

(src)="s13.1"> Pravna obavijest Sadržaj ove publikacije ne odražava nužno službena mišljenja Europske komisije ili druge institucije Europske unije .
(trg)="s11.1"> Juridisk meddelelse Innholdet i denne publikasjonen gjenspeiler ikke nødvendigvis den offisielle holdningen til Europakommisjonen eller andre av Den europeiske unions institusjoner .
(src)="s13.2"> Europska agencija za okoliš , kao ni bilo koja osoba ili tvrtka koje djeluju u ime Agencije nisu odgovorne za uporabu informacija iz ovog izvješća .
(trg)="s11.2"> Verken Det europeiske miljøbyrå eller personer eller selskaper som handler på Byråets vegne , er ansvarlig for eventuell bruk av informasjonen i denne rapporten .
(src)="s16.1"> Informacije o Europskoj uniji dostupne su na Internetu te im se može pristupiti preko Europa poslužitelja ( www.europa.eu ) .
(trg)="s14.1"> Med mindre annet er angitt , er gjengivelse tillatt med kildeangivelse .
(trg)="s14.2"> Informasjon om Den europeiske union er tilgjengelig på internett via Europa-serveren ( www.europa.eu ) .
(src)="s17.1"> Luksemburg : Ured za službena izdanja Europske unije , 2010 .
(trg)="s15.1"> Luxembourg : Den europeiske unionens publikasjonskontor , 2010
(src)="s34.1"> Doprinosi iz Europskih tematskih centara ( ETC ) — ETC Zrak i klimatske promjene , ETC Biološka raznolikost , ETC Uporaba zemljeiprostorneinformacije , ETCOdrživapotrošnjaiproizvodnja , ETC Voda
(trg)="s35.1"> Bidrag fra De europeiske emnesentra ( ETC ) – ETC Luftforurensning og klimaendringer , ETC Biologisk mangfold , ETC Arealbruk og arealinformasjon , ETC Bærekraftig forbruk og produksjon , ETC Vann ;
(src)="s38.1"> Povratne informacije i rasprava s kolegama iz Opće uprave za okoliš , Zajedničkog centra za istraživanje i Eurostata
(trg)="s39.1"> Tilbakemeldinger fra og diskusjon med kolleger DG Environment , Joint Research Centre , and Eurostat ;
(src)="s41.1"> Povratne informacije iz EIONET-a — putem Nacionalnih žarišna točka , tj. osoba zaduženih za kontakt s EEA-om , ( NFP ) iz 32 zemlje članice EEA i šest zemalja suradnica EEA
(trg)="s42.1"> Tilbakemeldinger fra Eionet — Nasjonale fokuseringsområder fra Det europeiske miljøbyråets 32 medlemsland og 6 samarbeidsland ;
(src)="s44.1"> Povratne informacije iz Znanstvenih odbora EEA
(trg)="s45.1"> Tilbakemeldinger fra Det europeiske miljøbyråets vitenskapelige komité ;
(src)="s49.1"> Povratne informacije i savjeti Upravnog odbora EEA
(trg)="s50.1"> Tilbakemeldinger fra Det europeiske miljøbyråets personale ;
(src)="s53.1"> Hrvatskiprijevod : Lancond.o.o.i Agencija za zaštitu okoliša — Rene Vukelić
(trg)="s54.1"> Norsk oversettelse : Klima- og forurensningsdirektoratet
(src)="s82.1"> Gubitak biološke raznolikosti narušava prirodno bogatstvo i usluge ekosustava ................................................... 47Europski cilj je zaustavljanje gubitka biološke raznolikosti iodržavanjeuslugaekosustava ................................................ 49Biološka raznolikost je i dalje u opadanju ............................... 50Prenamjena zemljišta dovodi do gubitka biološke raznolikosti i degradacije funkcija tla ..................................... 53Šume se uvelike iskorištavaju — udio starih sastojina je kritično nizak ...............................................................................
(src)="s82.2"> 55 Poljoprivredna područja se smanjuju , ali proizvodnja se intenzivira-smanjuje se bogatstvo vrsta travnjaka ............... 58Kopneni i slatkovodni ekosustavi i dalje su pod pritiskom , unatoč smanjenju ispuštanja onečišćujućih tvari .....................
(trg)="s84.1"> Tap av biologisk mangfold forringer naturkapital og økosystemtjenester ............................................................... 47Europas ambisjon er å stanse tap av biologisk mangfold og å opprettholde økosystemtjenester ..................................... 49Biomangfoldet er fortsatt i nedgang ........................................ 50Endringer i arealbruk er pådriver for tap av biologisk mangfold og forringelse av jordfunksjoner ........................... 54Skog blir tungt utnyttet : andelen gammelskog er kritisk lav ................................................................................ 55Kulturlandskap er i tilbakegang , men forvaltningen intensiveres : artsrike naturbeiteområder er i nedgang ......... 58Terrestriske økosystemer og ferskvannsøkosystemer belastes fortsatt , til tross for redusert forurensning .............. 60Det marine miljø er sterkt påvirket av forurensning og overfiske ................................................................................. 64Å opprettholde biologisk mangfold , også på globalt nivå , er avgjørende for mennesker ........................................... 66
(src)="s134.1"> Budućiokolišniprioriteti : pojedinarazmatranja � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � 151
(trg)="s133.1"> Fremtidig miljøpolitikk : noen refleksjoner � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � 151
(src)="s143.5"> 105 Problem klimatskih promjena i učinci na zdravlje novi su izazov za Europu .................................................................. 107 Prirodni okoliš i osiguravaju višestruke pozitivne učinke nazdravljeiblagostanje , posebiceugradskimpodručjima .. 108U razmatranju poveznica ekosustava i zdravlja te novih izazova potrebna je šira perspektiva sagledavanja problema.110
(trg)="s145.1"> Endringer i hittil ukjent omfang , innbyrdes forbundene risikoer og økt sårbarhet byr på nye utfordringer ................ 151Implementering og styrking av miljøvern gir mangfoldige gevinster .............................................................. 154Målrettet forvaltning av naturkapital og økosystemtjenester skaper økt sosial og økonomisk motstandsdyktighet ......... 158Flere integrerte tiltak på tvers av forskjellige politiske felt kan bidra til en grønnere økonomi ................................... 162Å stimulere til en grunnleggende overgang til en grønnere økonomi i Europa .................................................... 165
(src)="s166.2"> Međutim , glavni problemi okoliša i dalje su prisutni , a ukoliko se ne riješe , posljedice za Europu bit će značajne .
(trg)="s168.2"> Imidlertid gjenstår store miljøutfordringer , og disse vil ha alvorlige konsekvenser for Europa dersom vi ikke gjør noe for å takle dem .
(src)="s169.1"> Onoštoserazlikujeuizvješćuiz2010 . , u usporedbi s prethodnim izvješćima Europske agencije za okoliš naslova Okoliš u Europi : stanje i izgledi , je naglašeno razumijevanje poveznica između problema okoliša te globalnih mega-trendova .
(trg)="s171.1"> Nytt for 2010-rapporten er en forbedret forståelse av hvordan forskjellige miljøutfordringer og globale megatrender henger sammen og påvirker hverandre .
(src)="s169.2"> To omogućuje bolje razumijevanje sustavnih rizika uzrokovanih čovjekom i osjetljivosti koje prijete sigurnosti ekosustava te istovremeno daje uvid u manjkavosti sustava gospodarenjaokolišem .
(trg)="s171.2"> Slik har vi kunnet foreta en mer dyptgående analyse av de menneskeskapte systemiske risikoene og endringene som setter hele økosystemer i fare , og vi har vunnet innsikt i svakheter ved styre og ledelse .
(src)="s173.1"> Perspektive Europskog okoliša su različite , ali sveukupno gledano , ipak postoje mogućnosti za poduzimanje aktivnosti koje bi doprinijele boljoj prilagodbi okoliša u odnosu na moguće rizike i promjene u budućnosti . To podrazumijeva uključivanje do sada nepovezanih tehnologija i podataka o okolišu , spremnost na razvijanje novih metoda proračuna kapaciteta prirodnih resursa i obnavljanje opredjeljenja za načela opreza i prevencije , nadoknade šteta i principa „ onečišćivač plaća “ .
(trg)="s174.1"> Framtidsutsiktene for Europas miljø er blandet , men vi har metoder for å gjøre miljøet mer motstandsdyktig mot framtidige trusler .
(src)="s173.3"> Ove sveobuhvatne spoznaje potkrijepljene su sa sljedećih 10 ključnih poruka :
(trg)="s174.3"> Disse overordnete funnene støttes av 10 hovedbudskap :
(src)="s176.1"> • Stalno iscrpljivanje zaliha prirodnih vrijednosti i usluga ekosustava * Europe u konačnici će narušiti europsko gospodarstvo i ugroziti socijalnu koheziju .
(trg)="s178.1"> Den vedvarende utarmingen av Europas naturkapital og økosystemtjenester vil til slutt undergrave Europas økonomi og bryte ned den sosiale bindekraften .
(src)="s176.2"> Većinu negativnih promjena pokreće sve veća uporaba prirodnih resursa čiji je cilj udovoljene obrascima proizvodnje i potrošnje .
(trg)="s178.2"> De fleste negative endringene kommer som følge av den økte bruken av naturressursene for å dekke produksjons- og forbruksmønstrene våre . Slik lager vi et betydelig økologisk fotavtrykk , både i Europa og i resten av verden .
(src)="s183.1"> * Čovječanstvo koristi niz resursa i usluga koje pružaju prirodni eko-sustavi .
(trg)="s185.1"> Klimaendringer – EU har redusert klimagassutslippene sine og er i rute i henhold til sine forpliktelser i Kyoto-protokollen .
(src)="s183.2"> Općenito , za te se procese u europskoj okolišnoj nomenklaturi uvriježio naziv : usluge ekosustava .
(trg)="s185.2"> Globale og europeiske utslippsreduksjoner er imidlertid langt fra tilstrekkelige til å holde gjennomsnittlige temperaturstigninger verden over på under 2 ° C. Større innsats må til for å dempe og begrense virkningene av klimaendringene , og vi må få på plass tiltak for å øke Europas motstandsdyktighet .
(src)="s191.1"> Ključnih poruka za 2010
(trg)="s198.2"> Imidlertid innebærer utbredte arealendringer , forringelse av økosystemer og tap av naturkapital at EU ikke vil nå sitt mål om å stanse tap av biologisk mangfold innen 2010 .
(src)="s192.2"> Integriraniji pristup ovakve vrste također bi osigurao okvir za šire sagledavanje napretka i podupiranje koherentne analize različitih političkih ciljeva .
(trg)="s198.3"> For å bedre situasjonen må vi prioritere biologisk mangfold og økosystemer i utformingen av politikk på alle nivåer , særlig i sammenheng med landbruk , fiskeri , regional utvikling og arealplanlegging .
(src)="s193.1"> • Prirodaibiološkaraznolikost — Europa je uspostavila sveobuhvatnu mrežu zaštićenih područja i programa u svrhu zaustavljanja nestajanja ugroženih vrsta .
(trg)="s200.1"> Naturressurser og avfall – Miljørelatert regelverk og økoinnovasjon har ført til økt ressurseffektivitet .
(src)="s193.2"> Međutim , rasprostranjene promjene krajolika , degradacija ekosustava i gubitak prirodnih bogatstava na vode na zaključak da EU neće postići svoj cilj zaustavljanja gubitka biološke raznolikosti do 2010. godine .
(trg)="s200.2"> Europa har på noen områder klart å frakople den økonomiske veksten fra økningen i ressursbruk , utslipp og generering av avfall .
(trg)="s200.3"> En fullstendig frakopling forblir imidlertid en utfordring , særlig for husholdninger .
(src)="s193.3"> Kako bi se situacija poboljšala , mora se staviti prioritet na biološku raznolikostiekosustaveupolitičkimodlukamanasvimrazinama , posebice vezano uz poljoprivredu , ribarstvo , regionalni razvoj , i prostornoplaniranje .
(trg)="s200.4"> Mye tyder på at det er rom for både å forbedre produksjonsprosessene ytterligere og å endre forbruksmønstrene våre for å redusere belastningen på miljøet .
(src)="s194.2"> Takav pristup može smanjiti ovisnost Europe o globalnim resursima te promicati inovacije .
(trg)="s201.2"> Dette kan redusere Europas avhengighet av ressurser globalt og fremme innovasjon .
(src)="s194.3"> Određivanje cijena , koje bi u potpunosti uzelo u obzir učinke korištenja resursa , bit će važno za usmjeravanje poslovnih i potrošačkih navika prema pojačanoj učinkovitosti resursa .
(trg)="s201.3"> Prissetting som tar hensyn til virkningene av naturressursbruk vil bli viktig for å styre næringslivs- og forbrukeratferd mot bedre ressurseffektivitet .
(src)="s194.4"> Grupiranje sektorskih politika ovisno o njihovim potrebama u pogledu resursa i pritiska okoliša poboljšalo bi dosljednost , učinkovito odgovorilo na zajedničke izazove , maksimalno unaprijedilo gospodarske i društvene prednosti te pomoglo u izbjegavanju nepredvidivih posljedica .
(trg)="s201.4"> Å gruppere sektorrelaterte politiske retningslinjer i henhold til sektorenes ressursbehov og miljøbelastninger vil tydeliggjøre sammenheng og konsekvens , føre til at felles utfordringer håndteres effektivt , maksimere økonomiske og sosiale gevinster og bidra til å unngå utilsiktede konsekvenser .
(src)="s195.1"> • Prirodnadobraiotpad — U nekim su segmentima okolišno zakonodavstvo i eko-inovacije povećali su učinkovitost korištenja resursa na način daje njihovo korištenje , emisije onečišćujućih tvari i stvaranje otpada prividno odvojeno od ekonomskog rasta .
(trg)="s204.1"> Miljø , helse og livskvalitet – Vann- og luftforurensningen er blitt redusert , men vi har ikke klart å oppnå god økologisk kvalitet i alle vannmasser , og vi har heller ikke klart å sørge for god luftkvalitet i alle byer og tettsteder .
(src)="s195.2"> Međutim , apsolutno odvajanje ovih pojmova i dalje je problem , posebice u kućanstvima , što ukazuje daje ciljne samo dodatno unaprijediti procese proizvodnje , veći izmijeniti obrasce potrošnje kako bi se smanjio pritisak na okoliš .
(trg)="s204.2"> Utbredt eksponering for mange forurensende stoffer og kjemikalier , i tillegg til bekymringer om langsiktig fare for menneskelig helse , tyder på at vi trenger mer langsiktige forebyggingsprogrammer mot forurensning og bruk av føre-var-prinsippet .
(src)="s196.1"> • Provedbapolitikazaštiteokolišaijačanjeupravljanja okolišem pružat će daljnje prednosti .
(trg)="s205.1"> Vi vil fortsatt tjene på å implementere miljøpolitikk og styrke miljøforvaltningen � Bedre gjennomføring av bransjevise eller sektorrettede og miljøpolitiske politiske tiltak vil bidra til å sikre at vedtatte mål blir nådd og levere reguleringsstabilitet til næringslivet .
(src)="s196.2"> Uspješnija provedba sektorskih politika kao i politika zaštite okoliša pomoći će ostvarivanju ciljeva i omogućiti regulatornu stabilnost poslovnim djelatnostima .
(trg)="s205.2"> En bredere forpliktelse til miljøovervåkning og oppdatert rapportering om forurensende stoffer og avfall , ved bruk av den beste tilgjengelige informasjon og økonomi , vil gjøre miljøforvaltningen mer effektiv .
(src)="s196.3"> Sveobuhvatnija predanost praćenju stanja okoliša i ažurnom izvještavanju o onečišćenjima i otpadu , koristeći najbolje dostupne informacije i tehnologiju , učinit će upravljanje okolišem učinkovitijim što uključuje i smanjenje troškova dugoročnih sanacija primjenom metode pravovremenog djelovanja .
(trg)="s205.3"> Dette inkluderer reduksjon av langsiktige utbedrings- og forebyggingskostnader ved at man handler tidlig .
(src)="s198.1"> • Poveznice između stanja okoliša u Europi i raznih globalnih megatrendova ukazuju na porast rizika u sustavu .
(trg)="s208.1"> Sammenhenger mellom miljøtilstand i Europa og diverse globale megatrender tyder på flere og større systemiske risikoer .
(src)="s198.2"> Mnogi od ključnih pokretača promjena uvelike ovise jedan o drugome te će se vjerojatnije razvijati desetljećima , a ne godinama .
(trg)="s208.2"> Mange påvirkninger henger sammen , påvirker hverandre gjensidig og vil utvikle seg over tiår heller enn år .
(src)="s198.3"> Takve međuzavisnosti i trendovi , od kojih mnogi nisu pod izravnim europskim utjecajem , ostavit će značajne posljedice te potencijalni rizik za otpornosti održivi razvoj europskog gospodarstva i društva .
(trg)="s208.3"> Disse trendene og sammenhengene , mange av dem utenfor Europas direkte innflytelse , vil ha betydelige konsekvenser og kan true en bærekraftig utvikling av Europas økonomi og samfunn .
(src)="s198.4"> Bit će ključno bolje poznavanje tih poveznica i popratnih nejasnoća .
(trg)="s208.4"> Bedre kunnskap om sammenhengene og usikkerheten knyttet til disse vil være avgjørende .
(src)="s199.1"> • Transformacija prema „ zelenijoj “ europskoj ekonomiji omogućit će dugoročnu održivost okoliša u Europi i široj regiji .
(trg)="s209.1"> Ved å bli en grønnere europeisk økonomi vil vi sikre den langsiktige bærekraften av Europas miljø .
(src)="s199.2"> U tom kontekstu , važnu će ulogu imati promjene stavova .
(trg)="s209.2"> Holdningsendringer vil være viktige .
(src)="s199.3"> Zakonodavci , poslovni subjekti i građani zajedno mogu na širem planu sudjelovati u upravljanju prirodnim bogatstvom i uslugama ekosustava , osmišljavati nove i inovativne metode učinkovite uporabe resursa te pravednih fiskalnih reformi .
(trg)="s209.3"> Sammen kan myndigheter , næringsliv og borgere delta i forvaltning av naturkapital og økosystemtjenester , skape nye måter å bruke ressursene effektivt på og utforme rettferdige skattereformer .
(src)="s199.4"> Kroz obrazovanje i razne društvene medije građani se mogu uključiti u rješavanje globalnih pitanja kao što je postizanje klimatskog cilja — ograničenja porasta prosječne temperature za maksimalno 2 ° C ( u odnosu na predindustrijsko razdoblje ) .
(trg)="s209.4"> Gjennom utdannelse og bruk av sosiale media kan folk flest engasjeres i å takle globale utfordringer som å holde middeltemperaturstigning på under 2 ° C globalt .
(src)="s200.1"> • Namjensko gospodarenje prirodnim bogatstvima i uslugama ekosustava podrazumijeva kombinirani integrirajući koncept koji uzima u obzir pritiske na okoliš iz više sektora . Prostorno planiranje , raspolaganje izvorima te usklađivanje sektorskih politika , i njihova
(trg)="s211.1"> En målrettet forvaltning av naturkapital og økosystemtjenester er en forutsetning for å hanskes med miljøbelastningen fra flere sektorer .
(src)="s201.1"> Solidnitemeljizabudućeaktivnostipostoje : zadaćakojanampredstoji jest ulaganje napora kako bi na tim temeljima uspješno gradilibudućnost .
(trg)="s212.1"> Kimene til framtidige handlinger og tiltak finnes : oppgaven framover blir å få dem til å slå rot og vokse .
(src)="s211.1"> Europa se u velikoj mjeri oslanja na svoja prirodna bogatstva i ekosustave , ne zanemarujući pri tom širi regionalni i globalni kontekst
(trg)="s222.1"> Europa er svært avhengig av naturkapital og økosystemer i inn- og utland
(src)="s212.1"> Europa , o kojoj je u ovom dokumentu riječ , dom je za oko 600 milijuna ljudi te zauzima oko 5,85 milijuna kvadratnih kilometara .
(trg)="s223.1"> Det Europa som tas opp i denne rapporten huser rundt 600 millioner
(src)="s212.2"> Najveći udio i stanovništva i površine zauzima Europska unija ( EU ) — otprilike četiri milijuna kvadratnih kilometara te gotovo 500 milijuna ljudi . Uz prosječno 100 osoba po kvadratnom kilometru , Europa je jedno od najgušće naseljenih predjela na svijetu . Oko 75 % stanovništva živi u
(trg)="s224.1"> 2 mennesker og dekker omtrent 5,85 millioner km
(src)="s215.1"> gradskim područjima (
(trg)="s229.1"> bor i byer og tettsteder (
(src)="s217.1"> Europljani , u velikoj mjeri , ovise o zalihama prirodnih bogatstava i tokovima usluga ekosustava unutar i izvan granica Europe .
(trg)="s230.1"> Europeerne er tungt avhengige av naturkapital og økosystemtjenester som ligger innenfor og utenfor Europas grenser .
(src)="s217.2"> Iz te ovisnosti proizlaze dva temeljna pitanja : koriste li se danas zalihe i tokovi na održiv način te jamče li se tako osnovni preduvjeti , poput hrane , vode , energije , materijala , klime i regulacije poplava ?
(trg)="s230.2"> To grunnleggende spørsmål melder seg i denne sammenheng .
(trg)="s230.3"> Brukes naturkapital og økosystemtjenester i dag på en bærekraftig måte for å skaffe nødvendige goder som mat , vann , energi , materialer , så vel som for klima- og flomregulering ?
(src)="s217.3"> I jesu li današnji resursi okoliša , to jest , zrak , voda , tlo , šume i biološka raznolikost , dovoljnosigurnidaiubudućnostipodržavajuzdravljestanovništvaiodrživostgospodarstva
(trg)="s230.4"> Er dagens miljøressurser , dvs. luft , vann , jord , skoger , biologisk mangfold , stabile nok til å kunne sikre friske befolkninger og sunne økonomier i framtida ?
(src)="s218.1"> Pristup pouzdanim i pravovremenim informacijama o okolišu osigurava temelj za djelovanje
(trg)="s231.1"> Tilgang til pålitelig og oppdatert informasjon om miljøet utgjør grunnlag for handling
(src)="s219.1"> Kako bi odgovorili na takva pitanja , građanima i zakonodavcima potrebne su dostupne , relevantne , vjerodostojne i legitimne informacije .
(trg)="s232.1"> For å besvare slike spørsmål , trenger både de som utformer miljøpolitikken , så vel som øvrige innbyggere og velgere , tilgjengelig , relevant , troverdig og legitim informasjon .
(src)="s219.2"> Prema različitim anketama , ljudi zabrinuti za stanje okoliša uviđaju da su opširnije informacije o trendovima i pritiscima u okolišu , zajedno s učinkovitim sustavom provođenja mjera i propisa , te kažnjavanja jedno od najučinkovitijih oružja u borbi protiv okolišnih problema ( 3 ) .
(trg)="s232.2"> I henhold til diverse spørreundersøkelser , ser folk som er opptatt av miljøets tilstand at det å levere mer informasjon om miljøutvikling og belastninger på miljøet , er en av de mest effektive måter å hanskes med miljøproblemer på , sammen med bøter og streng rettshåndhevelse ( 3 ) .
(src)="s221.1"> Cilj Europske agencije za okoliš ( EEA ) jest pružanje pravovremenih , usmjerenih , relevantnih i pouzdanih informacija o okolišu kao podrškeodrživomrazvojuipomoćiuostvarivanjuznačajnihimjerljivih napredaka u okolišu Europe ( 4 ) .
(trg)="s234.1"> Det europeiske miljøbyråets ( EEA ) mål er å levere slik tidsriktig , målrettet , relevant og pålitelig informasjon om miljøet for å støtte bærekraftig utvikling og å bistå til å oppnå vesentlige og målbare forbedringer i Europas miljø ( 4 ) .
(src)="s221.2"> Sljedeći je uvjet da EEA
(trg)="s234.2"> Et ytterligere krav er at EEA med
(src)="s233.1"> Struktura Europskog izvješća o okolišu — stanje i izgledi 2010 ( SOER 2010 ) ( A )
(trg)="s246.1"> Miljøstatus i Europa 2010 ( SOER 2010 ) ( jevne mellomrom publiserer vurderinger av miljøets status i Europa .
(src)="s237.1"> ovo je četvrto izvješće takve vrste (
(trg)="s250.1"> Denne rapporten er den fjerde i serien (
(src)="s242.1"> Razumijevanje klimatskih promjena
(trg)="s255.1"> Å forstå klimaendringer