# hr/KC7205871/KC7205871.xml.gz
# it/KC7205871/KC7205871.xml.gz


(src)="s10.1"> I. Zašto uvodimo euro Što nam donosi uvođenje eura
(trg)="s11.1"> Che cosa ci porta l’ introduzione dell’ euro Quali sono le condizioni per l’ introduzione dell’ euro

(src)="s12.2"> O euTU Što je euro Gdje možemo plaćati s eurom
(trg)="s14.1"> Che cos’ è l’ euro Dove si può pagare con l’ euro

(src)="s13.2"> Preuzimanje eura u Sloveniji Kako se možemo pripremiti na uvođenje eura Važni datumi uvođenja eura Dvostruko označavanje cijena Pravila preračunavanja Pravila zaokruživanja Zahtijevajte povrat sitnog !
(trg)="s15.2"> Introduzione dell’ euro in Slovenia

(src)="s19.1"> Slovenija se uz članstvo u Europskoj uniji odlučila i za zajed ­ ničku europsku budućnost te se time obvezala i za njenu valutu - euro .
(trg)="s22.1"> Con l’ entrata nell’ Unione europea la Slovenia ha scelto dientrare e far parte del futuro comune europeo e di adottarela sua valuta - l’ euro .

(src)="s19.2"> Da bi država članica Europske unije uvela euro , mora ispunjavati određene kriterije - zovu se konvergentni ili maastrichtski kriteriji .
(trg)="s22.2"> Per introdurre l’ euro lo Stato membrodeve soddisfare determinati criteri che vengono chiamati criteri di convergenza o criteri di Maastricht .

(src)="s19.3"> Medu kriterijima je od najveće važnosti stabilnost : država kandidatka za preuzimanje eura mora pokazati stabilnost javnih financija , stabilnost cijena , stabil ­ nost kamatnih stopa i stabilnost deviznog tečaja , što sve skupa odražava stabilno gospodarstvo .
(trg)="s22.3"> La caratteristicachiave di questi criteri è la stabilità : il Paese candidato perl’ adozione dell’ euro deve soppratutto dimostrare la stabilitàdelle finanze pubbliche , dei prezzi , dei tassi di interesse e deltasso di cambio della moneta nazionale sui mercati deicambi , che formano poi l’ insieme di un’ economia stabile .

(src)="s20.1"> Slovenija je prvi korak k preuzimanju eura napravila 28. lipnja 2004 . , kada je ušla u mehanizam deviznih tečajeva ( ERM II ) .
(trg)="s24.1"> La Slovenia entrando nel meccanismo di cambio ( ERM II ) il 28 giugno 2004 ha già compiuto il primo passo per l’ adozione dell’ euro .

(src)="s20.2"> Ako u dvije godine sudjelovanja u spomenutom mehanizmu budu zadovoljena sva mjerila , euro će 1. siječnja 2007. postati i naš novac .
(trg)="s24.2"> Se dopo due anni di partecipazione al citato meccanismo avremo soddisfatto tutti i criteri , il 1ogennaio 2007l’ eurodiventerà la nostra moneta . La Slovenia ha tutte le possibilitàdi farcela .

(src)="s21.1"> lako su razmišljanja 0 koristi zajedničke valute na europskoj razini podijeljena , za maleno i otvoreno gospodarstvo kakvo je slovensko možemo opravdano tvrditi da donosi više koristi nego rizika .
(trg)="s25.1"> Le opinioni sui vantaggi della moneta comune a livelloeuropeo divergono , ma per un’ economia di piccole dimensionie aperta come quella slovena , possiamo affermare con certezza che i vantaggi superano di gran lunga i possibili rischi .

(src)="s21.2"> Korist od jedinstvene valute neće osjetiti samo država , gospodarstvo i poduzetnici , nego i svatko od nas .
(trg)="s25.2"> Nonsaranno solamente lo stato , l’ economia e gli imprenditori agodere dei vantaggi della moneta comune , ma potremousufruire tutti noi .

(src)="s22.2"> S njom možemo kupovati već u 12 država Europske unije , a mogućnosti se šire s ulaskom novih država u područje eura .
(src)="s22.3"> Nećemo morati mijenjati novac kada krenemo u posjete , na poslovna putovanja , dopuste , izlete ili u kupovinu .
(trg)="s26.2"> È possibile usarlo per fareacquisti già in 12 Paesi dell’ Unione europea e con l’ entrata dinuovi Paesi nella zona euro le possibilità diventano ancoramaggiori .

(src)="s22.4"> Slovenskom gospodarstvu će pomoći u iskorišta ­ vanju prednosti zajedničkog evropskog tržišta , a potrošači će moći jednostavno uspoređivati cijene istih proizvoda u različi ­ tim državama .
(src)="s22.5"> Euro je već odavno prerastao okvire Europske unije i može se promijeniti i u trećim državama .
(trg)="s26.3"> Quando visiteremo , faremo un viaggio d’ affari , passeremo le vacanze oppure faremo solamente shopping inquesti Paesi , non sarà più necessario ricorrere al cambio . L’ euro darà una mano all’ economia slovena a cogliere almeglio i vantaggi del mercato unico europeo , i consumatori

(src)="s25.1"> Uvod međunarodna valuta , nego i simbol zajedničkog europskog identiteta , zajedničkih vrijednosti više od tristo milijuna ljudi .
(trg)="s28.2"> L’ euro ha da tempo superato i confinidell’ UE ed è oggetto di cambio anche in Paesi terzi . La moneta unica rappresenta un maggiore affiatamento dei Paesi dell’ Unione europea .

(src)="s25.2"> Dokazao je da može biti velika prilika za stvaranje konkurent ­ ne i stabilne gospodarske okoline .
(trg)="s28.3"> L’ euro è diventato nel corso deglianni una moneta internazionale forte e stabile ma anche ilsimbolo della identità europea comune , dei principi comuniche uniscono più di trecento milioni di persone .

(src)="s26.1"> Pripreme za preuzimanje eura u Sloveniji u punom su zama ­ hu .
(src)="s26.2"> Vode ih zajedno Vlada RS i Banka Slovenije , no u njih su uključene sve važne institucije , kako na državnoj tako i na lokalnoj razini .
(trg)="s30.1"> In Slovenia i preparativi per l’ introduzione dell’ euro sono inpieno corso e sono gestiti dal Governo della RS e dalla Bancadi Slovenia , con la partecipazione di tutte le istituzioni rilevanti sia su livello nazionale che su quello locale .

(src)="s26.3"> Svjesni smo daje za uspjeh projekta od velike važnosti da na pripreme potaknemo i sve stanovnice i stanov ­ nike Slovenije .
(trg)="s30.2"> Ci rendiamoconto che per la riuscita del progetto è di vitale importanzaincludere nei preparativi tutti gli abitanti della Slovenia .

(src)="s26.4"> U tu svrhu su Vlada i Banka Slovenije pripremi ­ le opsežan program obavještavanja javnosti . Uvod ute aktiv ­ nosti je i publikacija koja je pTed vama .
(trg)="s31.1"> Per questo il Governo e la Banca di Slovenia hanno preparatoun ampio programma di informazione del pubblico .

(src)="s26.6"> S njom vam , u godini intenzivnih priprema na preuzimanje eura , želimo predstaviti djelovanje europskog novčanog područja , ulogu Slovenije u njemu te europske novčanice i kovanice .
(trg)="s31.3"> Nell’ anno dei preparativi intensivi all’ adozione dell’ eurovi vogliamo presentare il funzionamento dell’ area monetariaeuropea , il ruolo della Slovenia e le banconote e le monete ineuro .

(src)="s27.1"> Ne sumnjamo da se je većina od vas već srela s eurima , no ipak vjerujemo da će vam publikacija dobro doći .
(trg)="s31.4"> Sicuramente siete in tanti aconoscete l’ euro ma questapubblicazione vi sarà comunque utile .

(src)="s27.2"> S početkom dvostrukog označavanja cijena želimo i ovom publikacijom pomoći da se što lakše i brže naviknete na euro - naš budući novac , dio naše zajedničke europske budućnosti .
(trg)="s31.5"> Nel periodo dell’ avviodella doppia esposizione dei prezzi vi vogliamo dare una manoad abituarvi in maniera facile e veloce all’ euro - la nostra moneta futura , parte del nostro comune futuro europeo .

(src)="s32.1"> Slovenija se s ulaskom u Europsku uniju ( i. svibnja 2004 . ) obvezala i na uvođenje zajedničke europske valute - eura. lako je ta obveza dio našeg pristupnog sporazuma , moramo naj ­ prije ispuniti konvergentne kriterije , a tim je ciljevima usmje ­ rena i naša ekonomska i novčana politika .
(trg)="s35.1"> Con il suo ingresso nell’ UE ( 1omaggio 2004 ) la Slovenia si èimpegnata per l’ assunzione della valuta comune europea -l’ euro .
(trg)="s35.2"> Nonostante il fatto che quest’ obbligo faccia parte delcontratto di adesione , dobbiamo prima rispondere a criteri diconvergenza verso i quali è indirizzata anche la nostra politicaeconomica e monetaria .

(src)="s33.1"> Kada je zajedničku europsku valutu kao službeni novac uvelo prvih 11 država EU ( kasnije je euro uvela i Grčka ) , još su posto ­ jale mogućnosti da se države članice same odluče hoće li nas ­ tojati preuzeti euro ili ne .
(trg)="s37.1"> Quando i primi 11 Paesi dell’ UE ( in seguito anche la Grecia)introdussero l’ euro come loro valuta europea comune , esisteva ancora la possibilità che un Paese membro l’ assumesseoppure no.

(src)="s33.2"> Velika Britanija i Danska su se odlu ­ čile održati vlastite valute : izborile su se za posebno pravo koje im daje mogućnost da ne moraju uvesti euro čak ni ako ispunjavaju konvergentne kriterije .
(trg)="s37.2"> Allora la Gran Bretagna e la Danimarca decisero dimantenere le proprie valute nazionali : negoziarono il privilegio di non assumere l’ euro nonostante rispondessero ai criteri di convergenza .

(src)="s33.3"> Švedska za sada formalno ne ispunjava konvergentne kriterije za uvođenje eura jer osta ­ je izvan mehanizma deviznih tečajeva ( ERM II ) .
(trg)="s37.3"> La Svezia per il momento non rispondeancora a tali criteri e rimane fuori dai meccanismi dei tassi dicambio ( ERM II ) .

(src)="s33.4"> Za nove države članice EU , uključujući i Sloveniju , te mogućnosti nema .
(trg)="s39.1"> Pertanto , l’ introduzione dell’ euro non significa solo adempiere formalmente le disposizioni giuridiche .

(src)="s33.5"> Sve moraju svoju ekonomsku i novčanu politiku voditi tako da čim prije ispune konvergentne kriterije te se tako pripreme na uvođenje eura .
(trg)="s39.2"> L’ introduzionedell’ euro apporta molti vantaggi sia alla popolazione cheall’ economia slovena .

(src)="s34.1"> Što nam donosi uvođenje eura Uvođenje eura u Sloveniji donosi i sljedeće prednosti : • oblikovanje stabilnijeg okruženja za cjelokupno gospodar ­ stvo zbog ukidanja njihanja deviznoga tečaja između država koje su uvele euro , a s tim i ukidanja nesigurnosti , rizika i troškova zamjene ; • lakše poslovanje i na ne-europskim tržištima ; • bolja usporedivost domaćih cijena proizvoda i usluga s cije ­ nama u državama tzv. područja eura ; • veća konkurencija kao posljedica sve usporedivijih cijena u području eura ; • ukidanje troškova zbog zamjene novca ; • veći odabir različitih oblika štednje i lakšeg najma kredita ; • ukidanje nepotrebnih obilazaka mjenjačnica prije odlaska na putovanja .
(trg)="s41.1"> Grazie ai criteri di convergenza , condizione principale per l’ introduzione dell’ euro , ai quali lo Stato deve adeguare la propria politica economica , possiamo prevedere a lungo termineun calo dell’ inflazione e dei tassi d’ interesse e conseguentemente uno stimolo positivo per gli investimenti e per lacrescita economica .

(src)="s37.1"> Što je euro Euro je zajednička valuta Europske unije .
(trg)="s46.1"> Quali sono le condizioni per l’ introduzione dell’ euro

(src)="s38.1"> Dio područja eura su Austrija , Belgija , Finska , Francuska , Grčka , Irska , Italija , Luksemburg , Njemačka , Nizozemska , Portugal i Španjolska .
(trg)="s47.2"> Detti criteri sono stati definiti nel 1992 con l’ Accordo di Maastricht , perciò vengono spesso menzionati come i criteri di Maastricht :

(src)="s39.1"> Gdje možemo plaćati s eurom • u 12 država članica EU : u Austriji , Belgiji , Finskoj , Francuskoj , Grčkoj , Irskoj , Italiji , Luksemburgu , Njemačkoj , Nizozemskoj , Portugalu i Španjolskoj ; • u Monaku , Vatikanu i San Marinu , gdje su s EU sklopili posebne sporazume o upotrebi eura ; • u francuskim prekomorskim zemljama koje formalno nisu dio EU , ali su prije uvođenja eura upotrebljavale francuski franak ; • u državama odnosno u predjelima država , gdje se euro upot ­ rebljava kao nasljednik starih valuta ; takvi su primjeri Andora , koja nikada nije imala svoju valutu , ali je upotrebljavala špa ­ njolsku pezetu i francuski franak , te Crna Gora i Kosovo , gdje se euro upotrebljava kao nasljednik njemačke marke .
(trg)="s48.1">• basso tasso d’ inflazione • comparabilità dei tassi d’ interesse • tasso di cambio stabile tra la valuta nazionale e l’ euro • sostenibilità delle finanze pubbliche

(src)="s41.1"> I. Preuzimanje eura u Sloveniji
(trg)="s52.1"> L’ euro è la moneta comune dell’ Unione europea .

(src)="s42.2"> Nakon uvođenja novčanica i kovanica eura , trebalo bi uslijediti razmjerno kratko razdoblje dvostrukog opticaja tolaTa i eura .
(trg)="s59.1"> L’ euro sarà adottato in Slovenia dal 1 gennaio 2007.

(src)="s42.3"> Besplatna zamjena tolarske gotovine u bankama bit će moguća do 1. ožujka 2007 . , a nakon toga će se tolarske nov ­ čanice moći zamijeniti u Banci Slovenije bez vremenskog ograničenja , a tolarske kovanice do kraja 2016. godine .
(trg)="s59.2"> Sarà possibile effettuare senza provvigione il cambio di contanti in talleri fino a marzo 2007 , dopo di che si potranno cambiare lebanconote in talleri per un tempo illimitato presso la Banca di Slovenia , le monete in talleri invece verranno cambiate solamente fino alla fine del 2016.

(src)="s43.1"> Vremenska raspodjela djelatnosti kod preuzimanja eura * ' svi datumi su uvjetni
(trg)="s61.1"> *Tutte le date sono approssimative .

(src)="s45.1"> PTedviđeno lipanj 2006 : • ispunjavanje konvergentnih kriterija • ukidanje derogacije • određivanje neopozivog tečaja zamjene
(trg)="s66.1"> Previsto per giugno 2006 :• adempimento dei criteri di convergenza• sospensione della derogazione• definizione irrevocabile deltasso di conversione

(src)="s48.1"> preuzimanje eura razdoblje dvostrukog opticaja
(trg)="s68.1"> Adozione dell’ euro Periodo di circolazione doppia

(src)="s55.1"> Razdoblje produžene zamjene tolarskih novčanica u Banki Slovenije bez vremenskog ograničenja te tolarskih kovanica do kraja 2016. godine .
(trg)="s71.1"> Periodo del cambioprolungato presso la Banka Slovenia senza limiti di tempo

(src)="s61.3"> Dobra informiranost potrošača može biti od velikog značenja za nesmetani tijek zamjene tolara s eurima .
(trg)="s72.3"> 2007• fine della possibilità di cambio dei talleri in europresso le banche

(src)="s63.1"> Važno je da uz pomoć ( informativnoga ) dvostrukog označavanja pratimo jesu li cijene pravilno preračuna ­ te i iznosi pravilno zaokruženi
(trg)="s73.1"> Il periodo della doppia circolazione nel quale sarà possibile effettuare ipagamenti con i talleri e con gli euri non durerà molto .

(src)="s64.1"> Dvostruko označavanje cijena pomaže potrošačima da se naviknu na izražavanje vrijednosti u novom novcu , a navođenje cijena u tolarima i eurima može pripomoći i kod otkrivanja nepravilnog preračunavanja , odnosno zaokruživanja .
(trg)="s73.2"> Per questomotivo è raccomandabile versare quanto più denaro contante possibile già prima del 31 dicembre 2006 sul conto bancario , che sarà automaticamente calcolato in euro .

(src)="s66.2"> Preuzimanje eura u Sloveniji
(trg)="s75.2"> Introduzione dell’ euro in Slovenia

(src)="s67.1"> Zakonom o dvostrukom označavanju cijena određeno je da cijene proizvoda i usluga moraju biti određeno razdoblje prije i poslije uvođenja eura navedene u tolarima i eurima .
(trg)="s77.1"> Una buona preparazione all’ introduzione dell’ euro a livellodello stato e dell’ economia faciliterà sensibilmente l’ introduzione della nuova moneta anche al singolo consumatore . Ognuno di noi può però con un’ adeguata preparazione dare ilproprio contributo ad un passaggio meno traumatico . Come ?

(src)="s68.1"> Dvostmko označavanje cijena bit će razdijeljeno na dva razdoblja : obvezno razdoblje informativnoga dvostrukog označavanja cijena će započeti i. ožujka 2006. i završiti na dan određivanja tečaja zamjene1 .
(trg)="s78.1"> É importante conoscere le date fondamentali delpiano dell’ introduzione dell’ euro.1ogennaio 2007 - data traguardo dell’ introduzione dell’ euro

(src)="s68.2"> U tom Tazdoblju moTaju biti cijene istovremeno označene u tolarima i eurima te preračunate po srednjom tečaju2 ; razdoblje dvostrukog označavanja cijena će započeti dan poslije određivanja tečaja i završiti šest mjeseci nakon uvođenja eura .
(trg)="s81.1"> 1o che rappresenta la base per tutte le altre date ; l’ introduzione dell’ euro il 1 gennaio 2007 dipende però dalfatto se la Slovenia soddisferà i criteri di convergenza ; gennaio 2007 - 14 gennaio 2007- periodo della doppiacircolazione dell’ euro e del tallero : in questo periodol’ euro è già diventato la nostra moneta ma resta ancora possibile effettuare i pagamenti con i talleri ; gennaio 2007 - 1omarzo 2007- possibile cambiare ildenaro contante in talleri presso le banche senza provvigione , dopo questo termine solamente presso la Bancadi Slovenia illimitatamente per le banconote in talleri , mentre per le monete in talleri fino alla fine del 2016 ; tutta la moneta scritturale , anche tutto il denaro depositato sui conti di transazione sarà automaticamente calcolato in euro già a decorrere dal 1o gennaio 2007.

(src)="s69.1"> Sve vrijeme trajanja dvostrukoga označavanja cijena , cijene proizvoda i usluga moraju biti označene u obje valute i objav ­ ljene tako da ih potrošač može jednostavno i nedvosmisleno pročitati i usporediti .
(trg)="s82.1"> É importante seguire con l’ aiuto del doppio prezzo espos-to(di carattere informativo ) la correttezza della conversione dei prezzi e dell’ arrotondamento degli importi .

(src)="s70.1"> ' Tečaj zamjene je neopoziv i trajan odnos zamjene između tolara i eura kojeg će odrediti Savjet EU .
(trg)="s83.1"> Il controllo della corretta conversione dei prezzi e anche delcorretto arrotondamento degli importi è di vitale importanzanella lotta contro l’ ingiustificato rialzo dei prezzi .

(src)="s70.2"> 2 Srednji tečaj je tečaj koji je bio određen ulaskom Slovenije u mehanizam deviznih tečajeva ( ERM II ) , tzv. euro čekaonicom ( 1 € = 239,640 SIT ) .
(trg)="s83.2"> Questo tipodi controllo verrà effettuato dall’ Unione consumatori della Slovenia .
(trg)="s83.3"> Ma anche noi consumatori possiamo fare parecchiosolamente seguendo attentamente l’ andamento dei prezzi .

(src)="s72.3"> Isto važi za poduzeća koja obavljaju obrtničku djelat ­ nost ; poduzeća koja nude proizvode ili usluge za sklapanje prav ­ nog posla kod kojeg se cijene , vrijednost potraživanja ili obveze iskazuju u eurima ; seljaci koji svoje proizvode prodaju neposredno potrošaču .
(trg)="s88.1"> 9 periodo i prezzi dovranno essere esposti in talleri ed ineuro e calcolati sulla base del tasso di cambio centrale2 ; periodo della doppia esposizione dei prezzi:avrà inizio ilgiorno della definizione del tasso di conversione e siconcluderà sei mesi dopo l’ introduzione dell’ euro .
(trg)="s88.2"> Il calcolo verrà effettuato sulla base del tasso di conversione .

(src)="s73.1"> Dvostruko označavanje neće biti obvezno za označavanje cije ­ na na jedinicu proizvoda ( npr. za kilogram , metar , komad ) , iznos na ispisu vage i digitalnim prikazima cijena te vrijed ­ nosti poštanskih maraka .
(trg)="s92.1"> Il tasso di conversione è un tasso di cambio irrevocabile e illimitato tra il talleroe l’ euro e viene fissato dal Consiglio dell’ UE . Il tasso centrale è un tasso fissato all’ entrata della Slovenia nel meccanismo dicambio ( ERM II ) , la cosiddetta euro sala d’ aspetto ( 1 €=239,640 SIT ) .

(src)="s75.2"> Preuzimanje eura u Sloveniji
(trg)="s94.2"> Introduzione dell’ euro in Slovenia

(src)="s83.2"> Preuzimanje eura u Sloveniji
(trg)="s97.2"> Introduzione dell’ euro in Slovenia

(src)="s84.1"> Primjer zaokruživanja kod preračunavanja na temelju srednjeg tečaja i. primjer : 500 SIT = 500 : 239,640 = 2,0864 ... -2 , og EUR ( iznos u eurima se zaokruži na više jer je broj trećeg decimalnog mjesta pet ili više )
(trg)="s98.1"> La doppia esposizione non è obbligatoria per l’ indicazione deiprezzi a unità di prodotto ( per es . per un chilogrammo , metro , pezzo ) , degli importi sui biglietti emessi dalle bilance e dagliindicatori digitali dei prezzi e del valore dei francobolli .

(src)="s86.2"> Kod plaćanja u tolarima uzvraćeni sitniš često ne uzmemo , zato obično ostane - na blagajnama , po džepovima ili kod kuće .
(trg)="s101.2"> L’ importo in euro si ottienedividendo l’ importo in talleri con il tasso centrale(1 €=239,640 SIT).L’ arrotondamento degli importi si eseguein base alle regole per l’ arrotondamento .

(src)="s87.1"> Uvođenjem eura , plaćanje će kovanicama i novčanicama nižih vrijednosti postati važno jer će cijene osnovnih životnih potrepština , kao npr. kruha i peciva biti oko 1 euro .
(trg)="s102.1"> Le regole di conversione nel periodo della doppia esposizionedei prezzi Dopo aver fissato in maniera irrevocabile il tasso di conversione verrà stabilito il tasso per 1 euro .

(src)="s87.2"> Zato ćemo u našim džepovima opaziti svaki cent , kojeg bi bezbrižno osta ­ vili na blagajni . Morat ćemo se naviknuti upotrebljavati kova ­ nice , umjesto da ih čuvamo kod kuće .
(trg)="s102.3"> Anche in questo caso i calcolisi eseguono in base alle regole per l’ arrotondamento .

(src)="s90.1"> Novčanice su izdane u sedam različitih vrijednosti : " , 100 € , 200 € i 500 € .
(trg)="s107.1"> 1.se il numero della terza cifra decimale è minore di cinque , l’ importo in euro viene arrotondato per difetto : ( es .

(src)="s90.2"> One su zakonito sredstvo plaćanja na cjelokupnom području eura .
(trg)="s107.2"> 24,784 EUR diventa 24,78 EUR ) ; 2.se il numero della terza cifra decimale è uguale o maggiorea cinque , l’ importo in euro viene arrotondato per eccesso(es . 24,785 EUR diventa 24,79 EUR ) .

(src)="s92.1"> • gotika renesansa barok i rokoko • arhitektura željeza i stakla suvremena arhitektura 20. stoljeća .
(trg)="s108.1"> Esempio di arrotondamento nella conversione sulla base deltasso centrale:1º esempio:500 SIT = 500 : 239,640 = 2,0864… 2,09 EUR(l’ importo in euro viene arrotondato per eccesso , perché la terza cifra decimale è uguale o maggiore a cinque ) .

(src)="s93.3"> Mostovi na poleđini simboliziraju komunikaciju između europskih naroda te između Europe i ostalog svijeta .
(trg)="s110.1"> 2 º esempio:1.000 SIT = 1.000 : 239,640 = 4,1729… 4,17 EUR ( l’ importo in euro viene arrotondato per difetto , perché la terza cifra decimale è minore di cinque ) .

(src)="s145.1"> Za opće informacije o Europskoj uniji , njenim institucijama i programima te djelovanju Slovenije kao članice EU još uvijek možete nazvati eurofon 080 2002 ili posjetiti internetnu stra ­ nicu http : / / evropa.gov.si
(trg)="s139.1"> Chiamate il numero verde dell’ eurofono 080 2002oppure visitate il sito http:/ /evropa.gov.sianche per richiedere informazioni generali riguardanti l’ Unione europea , le sue istituzioni e programmi e l’ attività della Slovenia in veste di membro dell’ UE .

# hr/KNLR08027/KNLR08027.xml.gz
# it/KNLR08027/KNLR08027.xml.gz


(src)="s12.1"> Instrument za pretpristupnu pomoć
(trg)="s9.1"> Politica regionale e allargamento Innestare la marcia superiore attraverso i finanziamenti alla preadesione

(src)="s13.1"> Instrument za pretpristupnu pomoć
(trg)="s10.1"> Favorire lo sviluppo dei paesi candidati attraverso lo Strumento di assistenza alla preadesione

(src)="s16.1"> Dok se europsko proširenje ubrzano nastavlja , pomoć koja se daje zemljama kandidatima postaje sve više sofisticirana .
(trg)="s12.1"> Mentre il processo di allargamento prosegue a ritmo sostenuto , l’ assistenza fornita ai paesi candidati si fa sempre più sofisticata .

(src)="s16.2"> Pregled načina na koje je pretpristupna pomoć poprimila nove dimenzije .
(trg)="s12.2"> Descrizione di come l’ assistenza originaria alla preadesione stia assumendo nuove dimensioni .

(src)="s17.1"> Regionalni razvoj : važan korak prema članstvu u Europskoj uniji za Zapadni Balkan u Europskoj uniji za Zapadni Balkan
(trg)="s13.1"> Sviluppo regionale : un importante passo verso l’ adesione all’ UE per i Balcani occidentali

(src)="s20.1"> Prosinac 2005 : važna prekretnica za Bivšu Jugoslavensku Republiku Makedoniju na njenom putu prema članstvu u Europskoj uniji .
(trg)="s15.1"> Dicembre 2005 : un’ importante tappa per l’ ex Repubblica iugoslava della Macedonia nell’ iter per diventare membro dell’ Unione europea .

(src)="s25.1"> Tijekom posljednjih godina , važnost podržavanja i ohrabrivanja prekogranične suradnje za europske regije prepoznaje se sve više i više .
(trg)="s18.1"> Negli ultimi anni cresce sempre più la consapevolezza di quanto sia importante incoraggiare e stimolare la cooperazione tranfrontaliera per le regioni europee .

(src)="s29.1"> Izvješće : Izgradnja čišće budućnosti
(trg)="s19.1"> Reportage : Costruire un futuro più pulito

(src)="s32.1"> Dok Bugarska posiže za svojom budućnošću unutar EU-a , financiranje pod strukturalnom politikom za pretpristup pomaže jednom gradu modernizirati njegove sustave za odlaganje otpada i sustave vodovoda koji zagađuju okoliš .
(trg)="s21.1"> Mentre la Bulgaria si avvicina al traguardo dell’ adesione all’ UE , i finanziamenti a titolo della politica strutturale alla preadesione aiutano una città a modernizzare uno degli impianti per lo smaltimento dei rifiuti e delle acque che inquinano l’ ambiente .

(src)="s32.2"> Panorama putuje do grada Ruse , najveće bugarske luke na Dunavu .
(trg)="s21.2"> Panorama a Ruse , il porto più grande del Danubio .

(src)="s34.1"> S terena : Podržavanje gospodarskog rasta u Hrvatskoj
(trg)="s22.1"> Testimonianza : Sostenere la crescita economica in Croazia

(src)="s38.1"> S terena : Idemo dalje u Turskoj – novi pristup regionalnoj konkurentnosti
(trg)="s24.1"> Testimonianza : Progressi rapidi in Turchia – Un nuovo approccio alla competitività regionale

(src)="s42.1"> ISPA na djelu : Hrvatska , Rumunjska , Bugarska
(trg)="s26.1"> ISPA in azione : Croazia , Romania , Bulgaria

(src)="s46.1"> S terena : Priprema za IPA-u – akreditacijski proces upravljačkih i kontrolnih sustava u Hrvatskoj
(trg)="s28.1"> Testimonianza : la Bulgaria e l’ ex Repubblica iugoslava della Macedonia si collocano in testa per la cooperazione tranfrontaliera

(src)="s72.1"> Naslovnica : Trogir , Hrvatska . Fotografija : Serdar Yagci / iStockphoto Drugi suradnici : Tipik S.A.
(trg)="s33.1"> Copertina : Trogir , Croazia .

(src)="s74.1"> Ovaj časopis tiskan je na engleskom , francuskom , njemačkom , hrvatskom , makedonskom i turskom jeziku na recikliranom papiru i dostupan je na 22 jezika Europske unije na : http : / / ec.europa.eu / regional _ policy / index _ en.htm
(trg)="s35.1"> Questa rivista è stampata in inglese , francese , tedesco , croato , macedone e turco su carta riciclata ed è disponibile in 22 lingue dell’ Unione europea all’ indirizzo : http:/ /ec.europa.eu/ regional_policy/ index_en.htm

(src)="s75.1"> Mišljenja izražena u ovoj publikaciji su mišljenja autora i ne izražavaju nužno stajališta Europske komisije .
(trg)="s36.1"> Le opinioni espresse sono del tutto personali e non riflettononecessariamente la posizione della Commissione europea .

(src)="s77.1"> Priprema ( potencijalnih ) zemalja kandidata za sutrašnjicu
(trg)="s38.1"> Preparare al futuro i paesi candidati ( potenziali )

(src)="s78.1"> Razvijanje bliskih odnosa sa zemljama koje se trebaju pridružiti Europskoj uniji je od najvećeg značaja .
(trg)="s39.1"> Lo sviluppo di strette relazioni con i paesi che intendono aderire all’ Unione europea è di capitale importanza .

(src)="s78.2"> Instrument za pretpristupnu pomoć ( IPA ) je novo sredstvo usmjereno ka pomaganju zemljama kandidatima i potencijalnim zemljama kandidatima u njihovim naporima , da bolje razumiju kako Europska unija funkcionira te kako bi prilagodili nacionalne politike , pravila i propise tijekom priprema za članstvo .
(trg)="s39.2"> Lo Strumento di preadesione ( IPA ) è una nuova struttura predisposta per assistere i paesi candidati e potenzialmente candidati in iniziative volte a comprendere meglio il funzionamento dell’ UE e ad adeguare le politiche , le norme e i regolamenti nazionali in vista dell’ adesione .

(src)="s79.1"> IPA kombinira , kao krovna organizacija , programe EU i pretpristupne fondove financijske pomoći i fleksibilnija je prema zemljama korisnicama u kreiranju pomoći prema njihovim potrebama dok se istovremeno dopušta poboljšana koordinacija s interesnim grupama , državama članicama i međunarodnim financijskim institucijama .
(trg)="s40.1"> L’ IPA riunisce in un unico strumento una serie di programmi e strumenti finanziari dell’ Unione europea destinati ai paesi candidati ; inoltre , assicura maggiore flessibilità ai paesi beneficiari al fine di adattare l’ assistenza alle specifiche esigenze e migliorare il coordinamento con i soggetti interessati , gli Stati membri e gli istituti finanziari internazionali .

(src)="s80.1"> U ovom izdanju Panorame , reflektor je usmjeren ka dvije komponente IPA-e kojima upravlja Glavni direktorat za regionalnu politiku : prekogranična suradnja i regionalni razvoj .
(trg)="s41.1"> In questo numero di Panorama , i riflettori sono puntati su due componenti dell’ IPA della cui gestione è incaricata la Direzione generale per la Politica regionale : la cooperazione transfrontaliera e lo sviluppo regionale .

(src)="s80.2"> Prva komponenta teži promicanju suradnje između vlasti na obje strane granica koje dijele države članice EU i zemlje kandidati / potencijalni kandidati .
(src)="s80.3"> Druga komponenta je osmišljena u svrhu podupiranja investicije u područjima kao što su razvoj infrastrukture na isti način kao što Europski fond za regionalni razvoj i Kohezijski fond podržavaju regije unutar Europske unije .
(trg)="s41.2"> La prima componente intende promuovere la cooperazione fra le autorità di entrambi i lati dei confini in comune fra gli Stati membri dell’ UE e i paesi candidati/ potenzialmente candidati ; la seconda è invece tesa a sostenere investimenti in settori quali lo sviluppo delle infrastrutture , allo stesso modo in cui le regioni dell’ Unione ricevono sostegno dal Fondo europeo di sviluppo regionale e dal Fondo di coesione .

(src)="s80.4"> Po prvi puta , pretpristupna pomoć je bila planirana i primijenjena na strateški način tijekom nekoliko godina , time osiguravajući kontinuirani i neprekinuti protok fondova za temeljne investicijske projekte .
(trg)="s41.3"> Per la prima volta , le iniziative di assistenza alla preadesione sono state pianificate e attuate con una modalità strategica nell’ arco di diversi anni , garantendo in tal modo un flusso continuo e ininterrotto di fondi ai principali progetti di investimento .

(src)="s80.5"> Tako IPA dopušta zemljama korisnicama upoznavanje s načinom kojim se takve aktivnosti provode u Uniji kako bi , onog dana kad postanu punopravne članice , mogle koristiti dobrobiti iz kohezijske politike Europske unije .
(trg)="s41.4"> L’ IPA consente pertanto ai paesi beneficiari di conoscere le modalità di attuazione delle azioni nell’ UE , così da essere pronti quando , Stati membri a pieno titolo , potranno fruire della politica di coesione dell’ UE .

(src)="s81.1"> U ovom izdanju časopisa Inforegio Panorama , ističemo različite načine pomoću kojih zemlje korisnice upravljaju i primjenjuju projekte koje financira IPA i njezina prethodnica ISPA , viđene kroz oči samih predstavnika zemalja kao i stručnjaka iz Komisije .
(trg)="s42.1"> Nella presente edizione della rivista Inforegio Panorama , diamo risalto alle varie modalità con cui i paesi beneficiari gestiscono e mettono in atto i progetti finanziati dall’ IPA e dal suo predecessore ISPA , illustrate dagli stessi rappresentanti dei paesi in questione ma anche da esperti della Commissione .

(src)="s81.2"> Vjerujem da je ovo bitna vježba obostranog učenja kako za postojeće zemlje članice tako i za buduće članice Unije .
(trg)="s42.2"> Ritengo che si tratti di un’ importante attività di apprendimento reciproco sia per gli attuali Stati membri che per i futuri membri dell’ UE .

(src)="s82.1"> Danuta Hübner Povjerenica za regionalnu politiku
(trg)="s43.1"> Danuta Hübner Commissario alla politica regionale

(src)="s89.1"> Omogućavanje zemljama kandidatima da se razviju kroz Instrument za pretpristupnu pomoć ( Instrument for Pre-Accession Assistance , IPA )
(trg)="s47.1"> Favorire lo sviluppo dei paesi candidati attraverso lo Strumento di assistenza alla preadesione

(src)="s90.1"> Dok se europsko proširenje ubrzano nastavlja , pomoć koja se daje zemljama kandidatima postaje sve više sofisticirana .
(trg)="s48.1"> Con il proseguire del processo di allargamento , l’ assistenza fornita ai paesi candidati si fa sempre più sosticata .

(src)="s90.2"> U ovom članku sagledavamo na koji način je pretpristupna pomoć poprimila nove dimenzije .
(trg)="s48.2"> In questo articolo vedremo come l’ originaria assistenza alla preadesione stia assumendo nuove dimensioni .

(src)="s92.2"> U ovom članku sagledavamo na koji način je pretpristupna pomoć poprimila nove dimenzije .
(trg)="s50.1"> strategica e la responsabilizzazione delle autorità regionali e degli enti locali .

(src)="s93.3"> Ovaj širi okvir daje zemljama kandidatima mnogo više prostora za razvoj njihovih gospodarstava i institucija , a time i vještine njihovih poduzetnika i upravnih službenika .
(trg)="s50.2"> Questo quadro generale offre ai paesi candidati un ambito assai più vasto entro il quale sviluppare le economie e le istituzioni e di conseguenza le competenze di imprenditori e amministratori .

(src)="s94.1"> Daljnje širenje granica
(trg)="s51.1"> Oltre i confini tradizionali

(src)="s96.1"> Pomoć zemljama kandidatima kroz fundiranje pretpristupne pomoći povećala se u intenzitetu od 1. siječnja 2007 . , kada su svi programi vezani uz Europsku uniju i financijske inicijative zamijenjeni jedinstvenom mjerom – Instrumentom za pretpristupnu pomoć ( IPA1 ) .
(trg)="s53.1"> L’ assistenza ai paesi candidati attraverso i fondi di preadesione ha avuto un nuovo impulso a partire dal 1° gennaio 2007 , quando tutti i relativi programmi e iniziative di finanziamento dell’ UE sono stati sostituiti da una singola misura denominata Strumento di assistenza preadesione ( IPA ) 1.

(src)="s96.2"> Programi koje su prije pokrivali PHARE , PHARE CBC , ISPA , SAPARD , CARDS i financijski instrument za Tursku bili su vrlo korisni , ali proces kojim se njima upravljalo i usklađivalo je sada postao puno jednostavniji za sve zainteresirane .
(trg)="s53.2"> I programmi precedentemente coperti da PHARE , PHARE CBC , ISPA , SAPARD , CARDS e dallo strumento finanziario per la Turchia hanno apportato benefici importanti , ma il processo di gestirli e di mantenere ogni iniziativa al passo con le altre è ora divenuto più semplice per tutti gli interessati .

(src)="s96.3"> Ne samo to , već su i pojedine državne vlasti u većoj
(trg)="s53.3"> Non solo , ma le autorità nazionali sono assai più coinvolte , e con maggiore responsabilità , nella pianificazione strategica e nella programmazione .