# bs/TH3110694/TH3110694.xml.gz
# sv/TH3110694/TH3110694.xml.gz
(src)="s20.3"> DK — 000235 — Ekooznačavanje sa Nordic Swan-om , Dozvola br . 541 176
(trg)="s20.3"> DK — 000235 — Miljömärkning med nordiska svanen , licensnr . 541 176
(src)="s111.1"> Cjelokupni okolišni uticaj europskih resursa nastavlja sa rastom ........................................................ 69Ambicija Europe je razdvojiti ekonomski rast od degradacije okoliša ........................................................ 70Upravljanje otpadom nastavlja pomicanje od prodaje do recikliranja i prevencije nastanka otpada .......................... 71Razmišljanjeoživotnomciklusuuupravljanju otpadom doprinosi smanjenju uticaja na okoliš i korištanja resursa ......................................................... 75Smanjenjem korištenja resursa u Europi smanjuje se uticaj na okoliš na globalnom nivou .................................... 80Zahtjevzaupravljanjevodamjeključanzakorištenjevodenih resursa u prirodnim granicama ................................ 81Obrascipotrošnjesuključnipokretači korištenja resursa i nastajanja otpada ...................................... 85Trgovina olakšava izvoz europskih resursa i mjenja neke uticaje na okoliš u inostranstvu ......................... 87Upravljanje prirodnim resursima je povezano s drugim ekološkim i društveno-ekonomskim pitanjima .................... 89
(trg)="s106.1"> Den totala miljöpåverkan från Europas resursutnyttjande fortsätter att växa .............................................................................. 69Europas ambition är att bryta sambandet mellan ekonomisk tillväxt och miljöförstöring ........................................ 70Avfallshantering : bort från deponering mot materialåtervinning och förebyggande insatser .......................... 71Livscykeltänkande i avfallshanteringen bidrar till att minska miljöpåverkan och resursanvändning ...................... 75Minskad resursanvändningen i Europa minskar även global miljöpåverkan ....................................................................... 80Hantering av efterfrågan på vatten är avgörande för hållbar vattenanvändning ............................................................... 81Konsumtionsmönster är viktiga drivkrafter för resursanvändning och avfallsproduktion .................................... 85Handel underlättar europeisk import av resurser och tar över en del av internationell miljöpåverkan .......................... 87Förvaltning av naturresurser är kopplad till andra miljö- och socioekonomiska frågor ............................................................ 89
(src)="s174.1"> Ono što razlikuje izvještaj EEA Europski okoliš : Stanje i pregled iz 2010. godine , u odnosu na prethodni izvještaj EEA , je poboljšano razumijevanje veze između okolišnih izazova kombiniranih sa globalnim kretanjima . Ovo je omogućilo dublje uvažavanje sistemskih rizika izazvanih od strane ljudi i ranjivosti , koje ugrožavaju sigurnost ekosistema i pružaju uvid u nedostatke upravljanja .
(trg)="s166.1"> Vad är nytt i 2010 års rapport ?
(trg)="s166.2"> Jämfört med tidigare års State and Outlookrapporter från Europeiska miljöbyrån ( EEA ) har årets rapport en stark betoning på sambanden mellan miljöproblem och pågående storskaliga , globala systemförändringar .
(src)="s176.2"> To uključuje informacije o okolišu koje se odnose na resurse i tehnologije , metode “ brojanja ” resursa spremne za implementaciju i obnovljenu obavezu uspostavljenih principa opreza i prevencije , ispravljajući štete nastale na izvoru i zagađivač plaća . Ovi ključni zaključci su podržani sa narednih 10ključnihporuka :
(trg)="s169.2"> Dessa omfattar nya typer av teknik och resurser för miljöinformation , bred användning av metoder för ekonomisk redovisning av förbrukning av naturresurser samt ett förnyat åtagande enligt de etablerade principerna om försiktighet och förebyggande arbete , avhjälpande av skador vid källan liksom enligt principen om att förorenaren betalar .
(src)="s186.2"> Ipak , svjetska i europska smanjenja emisije stakleničkih gasova su daleko od dovoljnih kako bi se održao prosječni porast temperature u svijetu ispod 2 ˚ C. Potrebni su veći napori za ublažavanje posljedica klimatskih promjena i za uspostavljanje mjera prilagođavanja kako bi se povećala otpornost Europe .
(trg)="s182.2"> Men globala och europeiska minskningar av utsläppen av växthusgaser är långt ifrån tillräckliga för att hålla ökningen av jordens medeltemperatur under 2 ° C. Ytterligare åtgärder krävs för att mildra effekterna av klimatets förändring liksom för att anpassa samhällen och öka Europas motståndskraft .
(src)="s201.1"> Povećanaefikasnostisigurnostresursamožebitipostignuta , na primjer korištenjem pristupa produženog životnog ciklusa za prikazivanje punog uticaja proizvoda na okoliš . Ovo može smanjiti ovisnost Europe o resursima na globalnoj razini i promicati inovativnost .
(trg)="s195.1"> Ökad resurseffektivitet och säkerhet kan uppnås , till exempel med hjälp av utökade metoder för livscykelanalys som återspeglar produkters och verksamheters totala miljöpåverkan .
(src)="s201.3"> Cijene koje u potpunosti uzimaju u obzir utjecaje korištenje resursa , biće veoma važne za upravljanje poslovnim i ponašanjem posmatrača prema poboljšanoj efikasnosti resursa .
(trg)="s195.3"> Prissättning som tar full hänsyn till resursutnyttjandets verkningar kommer att vara viktigt för styrning av företagens och konsumenternas beteende mot ökad resurseffektivitet .
(src)="s201.4"> Grupiranje sektorske politike u skladu sa potrebama resursa i okolišnim pritiscima , poboljšalo bi usklađenost , ukazalo bi na efikasnost zajedničkih izazova , povećali bi ekonomske i društvene koristi i pomoglo bi u izbjegavanju neželjenih posljedica .
(trg)="s195.4"> Samordning av sektorspolitiken utifrån resursbehov och miljöbelastning skulle förbättra samstämmigheten , effektivisera hanteringen av gemensamma utmaningar , maximera ekonomiska och sociala fördelar samt bidra till att oavsiktliga konsekvenser kan undvikas .
(src)="s205.1"> Okoliš , zdravljeikvalitetživota — zagađivanjevodeizrakasusmanjeni ali nedovoljno da bi se postigao dobar ekološki kvalitet u svim vodnim tijelima ili kako bi se osigurala dobra kvaliteta zraka u svim gradskim područjima . Širokorasprostranjena izloženost većem broju polutanata i kemikalija i zabrinutost zbog dugoročne štete na ljudsko zdravlje , zajedno impliciraju potrebu za više velikihprogramaprevencijezagađivanjaikorištenjepristupapredostrožnosti .
(trg)="s199.1"> Miljö , hälsa och livskvalitet ; Förorening av luft och vatten har minskat , men inte tillräckligt för att uppnå god ekologisk kvalitet i alla vattenförekomster eller för att säkerställa god luftkvalitet i alla städer .
(src)="s206.2"> Bolja provedba sektorskih i okolišnih politika će pomoći u osiguranju postizanja ciljeva i pružiće regulatornu stabilnost za poslovne subjekte . Širu predanost okolišnom monitoring i pravovremeno izvještavanje o polutantima i otpadu , korištenjem najboljih raspoloživih informacija i tehnologija , učinit će upravljanje okolišem efikasnijim . Ovo uključuje reduciranje dugoročnih troškova sanacije kroz rano djelovanje .
(trg)="s200.2"> Bättre genomförande av sektoriell politik och miljöpolitiken kommer att bidra till att uppsatta mål nås och ge företagen stabila regler .
(src)="s209.2"> Mnogi kljuèni pokretaèi promjena su vrlo meðuovisni i vjerovatno æe se razvijati više od desetljeæa .
(trg)="s203.2"> Många viktiga faktorer för förändring är starkt beroende av varandra och kan innebära effekter som visar sig först successivt och över tid .
(src)="s209.3"> Ove meðuovisnosti i trendovi , mnogi od njih izvan direktnog europskog uticaja , imaæe znaèajne posljedice i potencijalnerizikezaelastiènostiodrživostrazvojaeuropskoggospodarstva i društva . Kljuèno æe biti bolje poznavanje povezanostiipridruženenesigurnosti .
(trg)="s203.3"> Dessa ömsesidiga beroenden och trender , många av dem utanför EU : s direkta inflytande , kommer att få betydande konsekvenser .
(trg)="s203.4"> De innebär också risker för motståndskraften och för hållbar utveckling av Europas ekonomi och samhälle .
(src)="s210.3"> Zajedno , regulatori , poslovni subjekti i građani mogu učestvovati u upravljanju prirodnim kapitalom i uslugama ekosustava , stvarajući novi i inovativni način za efikasnije korištenje resursa i dizajniranje nepristrasnih poslovnih reformi . Koristeći edukaciju i različite društvene medije , građani mogu biti angažirani u rješavanju globalnih problema , kao što je postizanje klimatskog cilja od 2 ˚ C.
(trg)="s204.3"> Tillsammans kan tillsynsmyndigheter , företag och medborgare i större utsträckning delta i förvaltningen av naturkapital och ekosystemtjänster , de kan skapa nya och innovativa sätt att använda resurserna effektivt och utforma rättvisa skattereformer .
(src)="s213.1"> Pojamposvećenogupravljanjaprirodnimkapitalomiuslugamaekosistema je uvjerljiv koncept integrisanja za rješavanje okolišnih pritisaka iz više ekosistema .
(trg)="s207.1"> Frön för framtida åtgärder finns , uppgiften framöver är att hjälpa dem att slå rot och blomstra .
(src)="s223.1"> Europa se dijelom oslanja na prirodni kapital i ekosisteme u zemlji i inostranstvu
(trg)="s217.1"> Europa är starkt beroende av naturkapital och ekosystem hemma och utomlands
(src)="s224.1"> Europa o kojoj govorimo u ovom izvještaju je dom za oko 600 miliona
(trg)="s218.1"> Det Europa som står i fokus i denna rapport är hem för cirka 600 miljoner
(src)="s225.1"> 2 ljudi i obuhvata oko 5.85 miliona km
(trg)="s219.1"> 2 människor och omfattar cirka 5 850 000 km
(src)="s227.1"> 4 miliona km2iblizu500milionaljudi.Saprosjekomod100ljudipo km2 , Europajejednaodnajgušćenaseljenihregijasvijeta ; nekih
(trg)="s220.3"> Med i genomsnitt 100 personer per km2 , är Europa ett av de mest tätbefolkade områdena i världen .
(trg)="s220.4"> Cirka
(src)="s262.1"> Ovaj izvještaj : Europski okoliš : stanje i pregled 2010 ( SOER2010 ) ( A ) , pruža procjenu najnovijih informacija i podataka iz 32 zemlje članice EEA i šest pridruženih članica Zapadnog Balkana . Također se odnosi i na četiri regionalna mora : Sjeveroistočni Atlantik , Baltičko more , Mediteransko more i Crno more .
(trg)="s255.1"> EU-perspektivet kan sägas komplettera rapporteringen på nationell nivå om miljöns tillstånd ( B ) .
(src)="s271.1"> Ovo je izvještaj na nivou Europe i dopunjuje izvještaje o stanju okoliša na državnom nivou širom Eurokontinenta ( B ) . Njegov cilj je da omogući analize i uvid u stanje , trendove i izglede za Europu , i da pruži naznake gdje postoji nesigurnosti praznina u znanju , kako bi se poboljšala diskusija i odluke vezene za presudne politike i društvena pitanja .
(trg)="s261.1"> Översyn av tillståndet för miljön i Europa visar på stora framsteg , men utmaningar kvarstår
(src)="s299.2"> Također , sveobuhvatni cilj ograničavanja neće biti postignut ( klimatskih promjena na smanjenje temperature ispod 2 ° C na globalnom nivou tokom ovog stoljeća , vjerovatno neće biti ispunjen , djelomično i zbog emisija stakleničkih gasova iz drugih dijelova svijeta .
(trg)="s284.1"> Politiska megatrender det övergripande målet att begränsa klimatets förändring genom en maximal temperaturökningarna under 2 ° C i hela världen under detta århundrade knappast kommer att uppnås , delvis på grund av utsläpp av växthusgaser från andra delar av världen .
(src)="s311.1"> Na koje zemlje i regije se odnosi ovaj izvještaj ?
(trg)="s298.1"> Vilka länder och regioner behandlar denna rapport ?
(src)="s320.3"> Međutim , ova pitanja će se razmatrati u sljedećim poglavljima ovog izvještaja , a rezultati njihovih analiza će doprinjeli njegovim zaključcima .
(trg)="s307.3"> Dessa områden belyses dock i senare kapitel i denna rapport .
(src)="s331.1"> Cjelokupna slika napretka u ispunjavanju ciljeva zaštite okoliša potvrđuje rezultate prethodnih izvještaja o stanju europskog okoliša , a to jeste daje bilo značajnih poboljšanja u mnogim područjima , ali broj glavnih izazova i dalje ostaje .
(trg)="s315.1"> Den framväxande bilden av utvecklingen mot uppsatta miljömål bekräftar resultaten i tidigare lägesrapporter om miljöns tillstånd , nämligen att det skett betydande förbättringar på många områden , men att ett antal stora utmaningar kvarstår .
(src)="s331.2"> Ova slika je prikazana i u nedavno objavljenom “ Godišnjem pregledu ” ( ‘ Annual Environment Policy Reviews ’ ) od strane Europske Komisije , u kojem do dvije trećine od 30 odabranih okolišnih pokazatelja prikazuje slabe performanse ili pak zabrinjava njihov trend , a kod ostatka pokazatelja ukazuje ilinadobreperformanseilinabaremdjelomičannapredakprema
(trg)="s315.2"> Denna bild återspeglas också i Europeiska Kommissionens senaste “ Årlig miljöpolitisk revision ” ( Annual Environment Policy Reviews ) där upp till två tredjedelar av de 30 utvalda miljöindikatorerna visar ett dåligt resultat eller oroande trend , medan resten antingen pekar på goda resultat eller åtminstone anger en blandad
(src)="s344.1"> Analize ukazuju na činjenice koje mjenjaju današnje razumijevanje i percepciju izazova zaštite okoliša : više ih se ne može posmatrati kao nezavisna , jednostavna i specifična pitanja . Prije da su izazovi povećano prošireni i kompleksni , i dio su mreže povezanih i međuovisnih funkcija , koje pružaju različiti prirodni i društveni
(trg)="s328.1"> Denna rapport beskriver tillstånd och trender i Europas miljö samt framtidsutsikter med en röd tråd i form av fyra miljöfrågor : klimatets förändring , natur och biologisk mångfald , naturresurser och avfall , samt miljö , hälsa och livskvalitet .
(src)="s385.1"> Emisije stakleničkih gasova þ ( î þ î
(trg)="s369.1"> Utsläpp av växthusgaser þ ( î þ î
(src)="s387.1"> Smanjiti emisije stakleničkih gasova ; do b
(trg)="s370.1"> Minska utsläppen av växthusgaser med 20 % till
(src)="s392.1"> Energetska efikasnost
(trg)="s375.1"> Energieffektivitet
(src)="s402.1"> Smanjiti primarno korištenje energije ; do 20 % do 2020 naspram ‘ kao i obično ’ ( b )
(trg)="s386.1"> NMVOC , SOpartiklar ) föroreningar (
(src)="s407.1"> Dostići nivo kvalitete zraka koji neće imati negativne utjecaje na zdravlje ( m )
(trg)="s392.1"> Luftkvaliteten i städerna ( Partiklar och ozon ) b )
(src)="s471.1"> U izvještaju se , sa različitih tačaka gledišta , nastoje osvijetliti ključne karakteristike složenosti veza između pitanja zaštite okoliša .
(trg)="s458.1"> Analyserna pekar på det faktum att dagens förståelse för och uppfattning om miljöutmaningarna förändras : de kan inte längre ses som oberoende , enkla och specifika frågor .
(src)="s471.2"> To se radi tako što se daje pobliža analiza veza između različitih izazova zaštite okoliša , kao i između okolišnih i sektorskih trendova i njihovih odgovarajućih politika . Npr . : smanjenje stope klimatskih promjena zahtijeva ne samo smanjenje emisije stakleničkih gasova iz elektrana , nego također i smanjenje difuznijih emisija od iz transporta i poljoprivrede , kao i promjenu potrošnje u kućanstvima .
(trg)="s458.2"> Snarare blir utmaningarna alltmer breda och komplexa , delar av ett nät av sammanlänkade och ömsesidigt beroende funktioner i olika naturliga och sociala system .
(src)="s478.2"> Sistematski rizici mogu biti potaknuti od strane neočekivanih događaja ili se mogu izgraditi tokom vremena , a uticaj često može biti veći i vjerovatno katastrofalan ( 14 ) .
(trg)="s464.1"> Upprätta ekologiska nätverk ; hantera invasiva arter ; förebyggande minska trycket arbete .
(src)="s493.1"> Poboljšati efikasnost korištenja resursa ( kao što su materijali , hrana , energija , voda ) i potrošnje uprkos sve većoj potražnji , smanjenim resursima i konkurenciji ; čišća proizvodnja .
(trg)="s480.1"> Förbättra effektiviteten i resursanvändning ( såsom material , livsmedel , energi , vatten ) och konsumtion mot bakgrund av ökad efterfrågan , minskade resurser och konkurrens ; renare produktion .
(src)="s494.1"> prilagođavanja. prirodnih dobara ( tj. vode , zemlje , bioraznolikosti , tla ) u odlukama o sektorskom upravljanju .
(trg)="s481.1"> Integrera ekosystemtjänster kopplade till klimatförändringar , resursanvändning och hälsa , räkna in användning av naturresurser ( Dvs. vatten , mark , biologisk mångfald , jord ) i beslut om sektorsvis förvaltning .
(src)="s510.1"> Izvještaj ne daje nikakva upozorenja od neposrednog ekološkog kolapsa . Međutim , upozorava da su neke lokalne i globalne granice pređene , te da negativni okolišni trendovi mogu dovesti do dramatične i nepopravljive štete za neke ekosisteme i usluge koje uzimamo zdravo za gotovo . Drugim riječima , trenutna nedovoljna stopa napretka , posmatranog tokom posljednjih nekoliko desetljeća , može ozbiljno narušiti našu sposobnost da se nosimo sa mogućim budućim negativnim uticajima .
(trg)="s494.1"> Rapporten presenterar inte några varningar om en överhängande ” miljökollaps ” .
(src)="s511.1"> Posmatranje stanja okoliša i budući izazovi iz različitih perspektiva
(trg)="s495.1"> Tillståndet i miljön och framtida utmaningar ur olika perspektiv
(src)="s513.1"> Poglavlje 6 prikazuje , kroz mnoge direktne i indirektne veze , pitanja perspektive prirodnog kapitala i usluga ekosistema , fokusirajući se na zemlju , tlo i vodene resurse .
(trg)="s497.1"> Kapitel 6 visar på de många direkta och indirekta sambanden genom perspektiven naturkapital och ekosystemtjänster , med fokus på mark , jord- och vattenresurser .
(src)="s514.1"> Poglavlje 7 koristi druge leće , posmatrajući ostatak svijeta u smislu ključnih sociekonomskih kretanja za koje se očekuje da će uticati na okoliš Europe .
(trg)="s498.1"> Kapitel 7 använder ett annat perspektiv och granskar resten av världen när det gäller viktiga socioekonomiska och miljömässiga megatrender som kan förväntas påverka Europas miljö .
(src)="s529.1"> Klimatske promjene mogu dovesti do katastrofalnih uticaja ako se ne provjeravaju
(trg)="s511.1"> Klimatets förändring kan leda till katastrofala konsekvenser om den inte hejdas
(src)="s533.1"> A ) pokazuju atmosferske koncentracije stakleničkih gasova ( GHG ) ( značajno povećanje od predindustrijskog vremena , sa nivoom karbon dioksida ( CO
(trg)="s513.1"> A ) visar en globala atmosfäriska koncentrationen av växthusgaser ( GHG ) ( markant ökning sedan förindustriell tid , med halter av koldioxid ( CO
(src)="s543.1"> sredine 20. stoljeća vrlo vjerovatno nastalo zbog ljudskih uticaja (
(trg)="s523.1"> sannolikt beror på mänsklig påverkan (
(src)="s548.1"> Promjeneuklimiipovećanjetemperaturetakvemagnitude , povezane su sa širokim rasponom potencijalnih uticaja .
(trg)="s529.1"> Förändringar i klimat och temperatur i nuvarande omfattning är förknippade med en rad olika potentiella effekter .
(src)="s548.2"> Već tokom posljednja tri desetljeća , zagrijavanje na globalnom nivou ima zamjetan uticaj na posmatrane promjene u mnogim ljudskim i prirodnim sistemima — uključujući i pomake u uzorcima padavina , povećanju globalnog prosječnog nivoa mora , povlačenje ledenjaka i smanjenja pokrivenosti
(trg)="s529.2"> Redan under de senaste tre årtiondena har uppvärmningen haft en märkbar global inverkan på observerade förändringar i många mänskliga och naturliga system . Hit
(src)="s564.1"> Ostale posljedice mijenjanja klimatskih uslova uključuju povećanje globalne prosječne temperature okeana , rasprostranjeno otapanja snijega i leda , povećan rizik od poplava u urbanim područjima i ekosistemima , acidifikaciju okeana , i ekstremne klimatske događaje , uključujući i valove vrućine . Očekuje se da će uticaj klimatskih
(trg)="s543.1"> Andra konsekvenser av ändrade klimatförhållanden inkluderar ökning av den genomsnittliga temperaturens i världshavens ytvatten , utbredd avsmältning av snö och istäcken , ökad risk för översvämningar , havsförsurning och extrema väderförhållanden , inklusive värmeböljor .
(src)="s567.1"> Prošle i projicirane globalne površinske promjene temperature ( u odnosu 1980 . – 19 . ) , zasnovane na prosjeku više modela za odabrane IPCC scenarije
(trg)="s543.3"> Om inte åtgärder vidtas , väntas klimatförändringarna leda till betydande och skadliga effekter .
(src)="s568.1"> Vođenje političkih diskusija na temu kako ograničiti opasno miješanje u klimatski sistem , je međunarodno priznato i ima za cilj da ograniči globalno povećanje prosječne temperature od predindustrijskog perioda do ispod 2 ° C ( 7 ) . Ispunjavanje ovog cilja zahtijevat će znatna smanjenja globalne emisije GHG-a . Uzevši u obzir samo atmosfersku
(trg)="s544.1"> medeltemperatur till under 2 ° C ( 7 ) ( jämfört med förindustriell tid ) vägleder dagens politiska diskussioner om hur farlig påverkan på klimatsystemet ska begränsas .
(src)="s590.1"> 0.0 staze , postizanje ovog cilja će vjerovatno zahtijevati smanjenje emisija za oko 50 % u odnosu na globalne nivo eu periodu od 1990. do 2050 .
(trg)="s570.1"> 2 ˚ C mål målet sannolikt att kräva utsläppsminskningar globalt på cirka 50 procent jämfört med 1990 års nivåer till år 2050 ( 4 ) .
(src)="s605.1"> Stupci sa desne strane slike pokazuju najbolje procjene ( linije unutar svakog stupca ) , a raspon vjerovatnoće procijenjen za svih šest IPCC marker scenarija u periodu od 2090 . – 2099. godine ( u odnosu na period od 1980 . – 1999 . ) .
(trg)="s587.1"> Staplarna till höger visar den bästa uppskattningen ( heldragen linje inom varje stapel ) och troligt utfall för alla sex IPCC scenarierna 2090 – 2099 ( jämfört med 1980 – 1999 ) .
(src)="s605.2"> Horizontalna crna linija je dodata od strane EEA da bi ukazala na zaključak Vijeća EU i cilj UNFCCC Kopenhagenskog ugovora od 2 ° C maksimalnog povećanja temperature prethodnog predindustrijskog perioda ( 1.4 ° C više od 1990. godine Zbog oko 6 ° C povećanja temperature od predindustrijskog perioda dao 1990 ) .
(trg)="s587.2"> Den horisontella svarta linjen har lagts till av EEA för att visa Europeiska rådets slutsats och målet i FN : s ” Copenhagen Accord ” om max 2 ° C temperaturökning över förindustriell nivå ( 1,4 ° C över 1990 då ungefär 0,6 ° C av temperaturhöjning skett under den förindustriella perioden fram till 1990 ) .
(src)="s627.1"> Godišnje emisije stakleničkih gasova u EU u 2008. godini odgovaraju
(trg)="s605.1"> EU : s årliga utsläpp av växthusgaser motsvarade under 2008 cirka 10 ton
(src)="s632.2"> U međuvremenu , EU trendovi stakleničkih gasova u odnosu na ekonomski razvoj — mjeri se kao bruto domaći proizvod ( BDP ) — pokazuju razdvajanje ukupne emisije iz ekonomskog razvoja u EU tokom vremena . Između 1990. i 2007.godine , emisija po jedinici BDP-a smanjena je za više od trećine u EU-27 ( 11 ) .
(trg)="s610.2"> Utsläppens utveckling i relation till på tredje plats efter Kina och USA ( den ekonomiska utvecklingen – mätt som bruttonationalprodukten ( BNP ) – visar dock på en generell frikoppling mellan utsläpp och ekonomisk utveckling över tid .
(src)="s650.1"> Treba napomenuti da UNFCCC i Kjoto protokol ne obuhvataju sve stakleničke gasove . Mnoge supstance , koje se regulišu Montrealskim protokolom , kao što su hlorofluorougljikovodici ( CFC ) , su takođe snažni staklenički gasovi .
(trg)="s624.1"> Aktuella utsläppsdata bekräftar att medlemsstaterna ( EU-15 ) är på väg att uppfylla sitt gemensamma mål att minska utsläppen med 8 procent jämfört med basårets nivåer – 1990 för de flesta länder – under den första åtagandeperioden enligt Kyotoprotokollet ( 2008 till 2012 ) .
(src)="s650.3"> Ukidanje ODS supstanci , koje utiču na klimatske promjene , indirektno je doprinijelo vrlo značajnom
(trg)="s624.2"> Utsläppen har minskat mer i EU-27 än i EU-15 , de inhemska utsläppen av växthusgaser
(src)="s663.1"> Emisija stakleničkih gasova u EU-15 i EU-27 između
(trg)="s641.1"> U tsläpp av växthusgaser i EU-15 och E
(src)="s682.1"> 11 gasova u EU- su posljedica su dvije vrste suprotstavljenih faktora (
(trg)="s663.1"> Å ena sidan har utsläppen ökat på grund av en rad faktorer , såsom :
(src)="s696.1"> EU-27 ukupna emisija stakleničkih gasova EU-15 ukupna emisija stakleničkih gasova
(trg)="s675.1"> EU-27 totala utsläpp av växthusgaser EU-15 totala utsläpp av växthusgaser
(src)="s719.1"> Emisije stakleničkih gasova u EU-27 po sektorima u 2008 . , i promjene između 1990. i 2008. godine
(trg)="s690.1"> U tsläpp av växthusgaser i EU-27 per sektor år 2008 och förändringar mellan 190 och 2008
(src)="s721.1"> Ukupna emisija stakleničkih gasova po sektoru u EU-27 , 2008
(trg)="s692.1"> Totala utsläpp av växthusgaser per sektor i EU-27 , 2008
(src)="s723.1"> Povećanje energetske efikasnosti posebno od strane industrije , korisnika i energijskih industrija ;
(trg)="s693.1"> • förbättrad energieffektivitet , bland annat inom industriell slutanvändning och i energiindustrin ;
(src)="s731.1"> Bolje upravljanje otpadom i poboljšano obnavljanje gasova sa deponija ( sektorzaotpadjepostigaonajvećesmanjenjeemisije ) ;
(trg)="s699.1"> Industriella processer 8,3 % bättre avfallshantering och förbättrad återvinning av deponigas ( avfallssektorn har nått den högsta relativa reduktionen ) ;
(src)="s745.1"> EU trendovima emisija stakleničkih gasova , između 1990. i 2008. godine , dominirala su dva najveća emitera , Njemačka i Britanija , koje su zajedno bile odgovorne za više od polovice ukupnog smanjenja emisije u EU .
(trg)="s708.1"> Förändring 1990 – 2008
(src)="s745.2"> Značajna smanjenja su također postigle zemlje EU-12 , kao što su Bugarska , Republika Češka , Poljska i Rumunija .
(trg)="s709.2"> Betydande minskningar skedde även i flera EU-12 länder , som Bulgarien , Tjeckien , Polen och Rumänien .
(src)="s745.3"> Ovo cjelokupno smanjenje djelomično je nadoknađeno povećanim emisijama u Španiji , te u manjoj mjeri u Italiji , Grčkoj i Portugalu ( 9 ) .
(trg)="s709.3"> Denna övergripande minskning uppvägdes delvis av ökade utsläpp i Spanien och , i mindre utsträckning , i Italien , Grekland och Portugal ( 9 ) .
(src)="s755.2"> Da su uključene , udio transporta bi dosegao oko 24 % ukupne emisije stakleničkih gasova u EU-27 u 2008. godini .
(trg)="s719.2"> Transportsektorns utsläpp av växthusgaser ökade med 24 procent mellan 1990 och 2008 ( EU-27 ) , exklusive utsläpp från internationell luftfart och sjötransporter ( 9 ) .
(src)="s756.2"> Emisija stakleničkih gasova iz transporta u EU-27 povećala se za 24 % između 1990. i 2008. godine , isključujući emisije iz međunarodnog avio i morskog transporta ( 9 ) . Dok teretni transport i unutarnji vodeni putevi pokazuju pad tržišnog udjela , broj automobila u EU-27 — nivo vlasništva automobila – je povećan za 22 % , odnosno 52 milijuna automobila , između 1995. i 2006. godine ( 14 ) .
(trg)="s723.1"> Utsläpp från internationell luftfart och internationella sjöfart , vilka inte omfattas av Kyotoprotokollet , ingår inte i beräkningen av totala utsläpp .
(src)="s770.1"> Povećanje emisije stakleničkih gasova u sektoru transporta — kao i nekoliko drugih okolišnih utjecaja transporta — i dalje je usko vezano za ekonomski rast .
(trg)="s736.1"> De ökade utsläppen av växthusgaser inom transportsektorn – liksom annan miljöpåverkan från transporter – fortsätta att vara nära kopplade till ekonomisk tillväxt .
(src)="s771.1"> EEA godišnji Mehanizam o izvještavanju i okolišu ( TERM ) pokazuje napredak i uspješnost napora u integrisanju transportnih i okolišnih strategija .
(trg)="s737.1"> EEA : s årliga rapport om transport och miljö ( TERM ) övervakar framsteg och effektivitet i de insatser som genomförs för att integrera strategier för transport och miljö .
(src)="s771.2"> U 2009. godini , izvještaj naglašava sljedeće trendove i rezultate :
(trg)="s737.2"> 2009 års rapport visar följande trender och resultat :
(src)="s773.1"> U svom Klimatskom i Energetskom paketu ( Climate and Energy Package ) ( 15 ) , EU se obavezala na daljnja smanjenja emisije za ( najmanje ) 20 % do 2020. godine u odnosu na 1990. godinu .
(trg)="s738.1"> I sitt Klimat- och energipaketet ( 15 ) har EU åtagit sig att ytterligare minska utsläppen med ( minst ) 20 procent från 1990 års nivåer till år 2020 .
(src)="s773.2"> Nadalje , EU će napraviti smanjenje emisija za 30 % do 2020 . , u slučaju ako se druge razvijene zemlje obavežu na usporedivo smanjenje emisija iako zemlje u razvoju značajno doprinesu tome , u skladu sa svojim obavezama i mogućnostima . Švicarska i Lihteštajn ( obje doprinose sa 20 do 30 % redukcije emisije ) , kao i Norveška ( 30 do 40 % ) imaju slične opredjeljenosti .
(trg)="s738.2"> Dessutom kommer EU att åta sig att minska utsläppen med 30 procent till 2020 under förutsättning att andra industriländer förbinder sig till jämförbara utsläppsminskningar och utvecklingsländer bidrar tillräckligt utifrån ansvar och respektive lands kapacitet .
(src)="s775.1"> • Emisije stakleničkih gasova iz prometa ( isključujući međunarodni avio i pomorski promet ) su porasle za 28 % između 1990. i 2007. u EEA zemljama ( za 24 % u EU-27 ) , i sada čine oko 19 % ukupnih emisija .
(trg)="s741.1"> • Utsläpp av växthusgaser från transportsektorn ( utom internationell luftfart och sjöfart ) ökade med 28 procent mellan 1990 och 2007 i EEA-länderna ( med 24 procent i EU-27 ) , och nu svarar för ungefär 19 procent av de totala utsläppen .
(src)="s779.2"> Očekuje se da će se povećati broj ljudi , koji su izloženi štetnom nivou buke , pogotovo noću , osim ako ne dođe do ekifasne politike smanjenja buke i njene realizacije u potpunosti ( takođe vidjeti Poglavlje 5 ) .
(trg)="s745.1"> • I Europeiska unionen är det endast Tyskland och Sverige som är på väg att uppfylla sina vägledande mål för biobränsleanvändning 2010 ( se dock diskussion om produktion av bioenergi i kapitel 6 ) .
(src)="s780.1"> Ključni vezani napori uključuju širenje i jačanje EU Sistema trgovnja
(trg)="s746.1"> En viktig åtgärd för att nå målet är utvidgning och förstärkning
(src)="s782.1"> U izvještaju zaključeno je da ukazivanje na aspekte zaštite okoliša u prometnoj politici iziskuje viziju izgleda transportnog sistema do sredine 21. stoljeća . Proces uspostavljanja nove Zajedničke politike transporta je ključan prilikom stvaranja ove vizije i njenog ostvarivanja .
(trg)="s749.1"> • Trots den senaste tidens minskade utsläpp av luftföroreningar , släpper vägtrafiken ut störst mängd av kväveoxider och var 2007 den näst största källan till föroreningar som bildar partiklar ( se även kapitel 5 ) .
(src)="s784.1"> 18 b u poređenju sa ukupnim udjelom za manje od 9 % u 2005. godini (
(trg)="s752.2"> Arbetet för att inrätta en ny gemensam transportpolitik handlar i huvudsak om att skapa denna vision och sedan utforma strategier för att uppnå den .
(src)="s790.1"> Ograničavanje globalne prosječne temperature se povećalo do ispod 2 ° C na dugoročnom planu , a smanjenje globalnih emisija stakleničkih gasova na 50 % ili više do 2050. godine u odnosu na 1990. godinu , i generalno se smatra daje i za onoga što se može postići sa dodatnim smanjenjem emisije . Nadalje , potrebne su sistematske promjene unačinunakojigeneriramoikoristimoenergiju , inačinunakojiproizvodimo i konzumiramo energetska dobra .
(trg)="s755.1"> Att begränsa den globala genomsnittliga temperaturökningen till under 2 ° C på längre sikt och minska de globala utsläppen av växthusgaser med 50 procent eller mer till år 2050 ( jämfört med 1990 ) , anses i allmänhet vara en mer långtgående ambition jämfört med vad som kan uppnås med mer stegvisa utsläppsminskningar .
(src)="s790.3"> Dakle , daljnja poboljšanja energetske efikasnosti i efikasnosti korištenja resursa se moraju nastaviti kao ključna komponenta strategija GHG emisija .
(trg)="s755.3"> Följaktligen måste ytterligare förbättringar i både energieffektivitet och resurseffektivitet fortsatt vara centrala delar av strategier för att minska utsläppen av växthusgaser .
(src)="s802.2"> Također , energetska efikasnost zgrada u Europi ima značajan potencijal za dugoročno poboljšanje ( 19 ) .
(trg)="s769.2"> Effektivare energianvändning i byggnader har en betydande potential för framtiden ( 19 ) .
(src)="s802.3"> Na širem planu , tehnologije pametnih aparata i pametne mreže također mogu pomoći cjelokupnoj efikasnosti električnih sistema , omogućavajući neefikasnoj proizvodnji energije da se koristi manje kroz smanjenje vršnih opterećenja .
(trg)="s769.3"> Smarta apparater och intelligenta nät kan därtill förbättra el-systemens totala effektivitet så att ineffektiv och miljöbelastande energiproduktion behöver tas till mindre ofta , till exempel genom att minska toppbelastningar .
(src)="s806.1"> Očekuje se da će dio promjene doći iz omogućavanja velike proizvodnje energije na velikoj udaljenosti od korisnika , i da će se efikasno transportovati između zemalja i preko mora . Programi kao što su : DESERTEC inicijativa ( c ) , Inicijativa pomorske mreže zemalja sjevernog mora ( the
(trg)="s774.1"> Program som ” DESERTEC-initiativet ” ( c ) , Nordsjöländernas ” Offshore Grid Initiative ” ( d ) och ” The Mediterranean Solar Plan ” ( e ) syftar till att ta itu med denna fråga och bygga partnerskap mellan regeringar och den privata sektorn .
(src)="s808.1"> Slovačka Grčka Republika Češka Poljska Mađarska Italija Kipar Irska Holandija Belgija Luksemburg Velika Britanija
(trg)="s777.1"> Slovakien Grekland Tjeckiska republiken Polen Ungern Italien Cypern Irland Nederländerna Belgien Luxemburg Storbritannien
(src)="s868.5"> Međutim , tokom dužeg perioda i uz povećanje ekstremnih događaja , nuspojave će vjerojatno dominirati u mnogim dijelovima Europe ( 6 ) .
(trg)="s825.1"> Europa ( Kustklimat ) Ökad nederbörd vintertid
(src)="s917.1"> Predviđa se da će klimatske promjene imati veliki uticaj na ekosisteme , vodene resurse i ljudsko zdravlje
(trg)="s876.1"> Klimatförändringarna förväntas få stora effekter på ekosystem , vattenresurser och människors hälsa temperatur , nederbörd , glaciärer och snötäcke .
(src)="s918.1"> Dodatni glavni potencijalni uticaj klimatskih promjena , u kombinaciji s promjenama u korištenju zemljišta i praksi upravljanja vodama , je intenziviranje hidrološkog ciklusa — zbog promjena u temperaturi , padavinama , ledenjacima i snježnom pokrivaču . Općenito , godišnji riječni tokovi su u porastu na sjeveru , a u opadanju na jugu — trend za koji se predviđa da će ubuduće povećati globalno zagrijavanje . Velike sezonske promjene su također projicirane , sa nižim tokovima ljeti , a većim zimi . Kao posljedica toga , suša i vodeni napon će porasti , naročito u južnoj Europi , i naročito tokom ljeta . Predviđa se da će se poplave javljati češće u mnogim riječnim bazenima , naročito tokom zime i proljeća , iako procjene promjena u frekvenciji i veličini poplava ostaju nepouzdane .
(trg)="s876.2"> Förändringar vars effekter också hänger samman med förändringar i markanvändning och praxis för förvaltning av vattenresurser , I allmänhet är vattendragens årliga flöden som störst i norr och minskar i söder , en trend som väntas förstärkas med framtida globala uppvärmning .
(src)="s930.3"> Predviđa se da će se takve promjene u ciklusima poljoprivrednih kultura nastaviti — što može potencijalno ozbiljno uticati na poljoprivredu ( G
(trg)="s884.2"> Långvariga perioder av torka på grund av med potentiellt allvarlig påverkan på etablerade jordbruksmetoder ( G
(src)="s933.1"> Slično tome , očekuje se uticaj klimatskih promjena na vodene ekosisteme .
(src)="s933.2"> Zagrijavanje površinske vode može imati više uticaja na kvalitetu vode , a time i na ljudsku upotrebu iste . To uključuje veću vjerojatnoću da se dogodi cvjetanje algi i kretanje slatkovodnih vrsta prema sjeveru , kao i promjene u fenologiji .
(trg)="s886.1"> ) ( klimatförändringarna kan bidra till markförstöring och ökar risken för ökenspridning i delar av Medelhavsområdet och i Östeuropa .
(src)="s945.1"> Ljudi koji su u opasnosti od poplava , štete i troškovi prilagođavanja na nivou EU-27 , bez prilagođavanja i sa prilagođavanjem
(trg)="s899.1"> Dedikerad anpassning av Europa är absolut nödvändigt för att bygga upp motståndskraft mot klimateffekter
(src)="s949.1"> Troškovi prilagođavanja ( mlrd eura / god )
(trg)="s903.1"> ( Restpost ) Kostnad för skador ( Miljarder euro / år )
(src)="s951.2"> ' Adaptacija ' se definiše kao prilagođavanje prirodnim ili ljudskim sistemima u skladu sa stvarnim ili očekivanim promjenama klime i njenim posljedicama , a u cilju obuzdavanja štete ili iskorištavanja povoljnih prilika ( 23 ) .
(trg)="s905.2"> “ Anpassning ” definieras som en anpassning av naturliga eller mänskliga system till faktiska eller förväntade klimatförändringar eller till dess effekter i syfte att minska skadan eller utnyttja positiva möjligheter ( 23 ) .
(src)="s1009.2"> Nadalje , mnoge inicijative prilagođavanja ne bi trebalo poduzimati kao samostalne akcije , nego kao ugrađene mjere u okviru šireg smanjenja rizika u sektoru , uključujući upravljanje vodenim resursima i strategiju obalne odbrane .
(trg)="s971.3"> Dessutom bör åtgärder för anpassning oftast inte genomföras som fristående insatser , utan knytas till bredare sektoriella åtgärder för riskreduktion , inklusive strategier för hushållning med vattenresurser och kustnära skyddsstrategier .
(src)="s1010.1"> knjiga EU o Adaptaciji ( 24 ) je prvi korak prema usvajanju strategije smanjenja osjetljivosti na uticaj klimatskih promjena , i nadopunjuje djelovanje na nacionalnom , regionalnom i lokalnom nivou .
(trg)="s972.1"> anpassning ( 24 ) ett första steg för att minska sårbarheten inför effekterna av klimatets förändring .
(src)="s1010.2"> Integracija prilagođavanjanaokolišisektorskepolitikedomena — poputonihkoje se odnose na vodu , prirodu i bioraznolikost , kao i efikasnost resursa , važanjecilj .
(trg)="s972.2"> Vitboken kompletterar åtgärder på nationell , regional samt lokal nivå och lyfter fram behovet av integrering av anpassningsstrategier i miljö- och sektoriella politikområden – till exempel de som rör vatten , natur och biologisk mångfald , och resurseffektivitet .
(src)="s1011.1"> Troškovi prilagođavanja u Europi potencijalno mogu biti veliki — i mogu iznositi do milijarde eura godišnje u srednjeročnom i dugogoročnom smislu . Međutim , ekonomska procjena troškova i koristi je izazvala veliku nesigurnost .
(trg)="s973.1"> Kostnaderna för anpassning i Europa kan potentiellt vara stora och motsvara flera miljarder euro per år på medellång och lång sikt .
(src)="s1011.3"> Ipak , procjene mogućnosti prilagođavanja su pokazale da pravovremene mjere prilagođavanja čine ekonomska , društvena i okolišna ispitivanja , jer ona mogu vrlo značajno smanjiti potencijalne štete i isplatiti se mnogo puta u odnosu na mirovanje .
(trg)="s973.3"> Trots detta föreslås i olika bedömningar av anpassningsstrategier att förberedande och väl tajmade åtgärder är motiverat ur både ekonomisk , social och miljömässig synvinkel .
(trg)="s973.4"> Detta eftersom de kan minska risken för skador betydligt och betala sig många gånger jämfört med en passiv ansats .
(src)="s1012.1"> Generalno , zemlje su svjesne potrebe da se prilagode klimatskim promjenama i 11 EU zemalja je usvojilo nacionalnu strategiju
(trg)="s974.1"> I allmänhet är länder medvetna om behovet av anpassning till klimatförändringarna , elva EU-länder hade våren 2010 antagit en
(src)="s1014.1"> prilagođavanja do proljeća 2010. godine ( H
(trg)="s976.1"> nationell strategi för anpassning ( H
(src)="s1027.2"> Reagovanje na klimatske promjene , ublažavanje ili prilagođavanje , može i ne treba biti urađeno u izolaciji — a odgovori će nesumnjivo uticati i na druga pitanja zaštite okoliša , i izravno i neizravno ( vidi Poglavlje6 ) .
(trg)="s995.3"> Aktion mot klimatförändringarna , genom att åtgärda utsläpp och anpassa samhället , kan och bör därför inte göras isolerat – eftersom agerandet utan tvekan kommer att påverka andra miljöfrågor både direkt och indirekt ( se kapitel 6 ) .