# bs/KC7205871/KC7205871.xml.gz
# sr/KC7205871/KC7205871.xml.gz
(src)="s11.2"> Šta nam donosi uvođenje eura ?
(trg)="s11.2"> Što nam donosi uvođenje evra ?
(src)="s20.1"> Slovenija se članstvom u Evropskoj uniji odlučila za zajednič ku evropsku budućnost i time se obavezala i za njenu valutu -euro .
(trg)="s20.1"> Slovenija se sa članstvom u Evropski uniji odlučila za zajedničku evropsku budućnost i time se obavezala i za njenu valutu -evro .
(src)="s20.2"> Za uvođenje eura mora država koja je članica Evropske unije ispunjavati određene uslove koji su poznati kao konver gentni ili maastrichtski kriteriji .
(trg)="s20.2"> Za uvodenje evra država koja je clanica Evropske unije mora da ispunjava odredene uslove - oni se zovu konvergentni ili mastrihtski kriterijumi .
(src)="s20.3"> Ključna karakteristika spome nutih mjerila je stabilnost : država-kandidat mora iskazivati stabilnost javnih finansija , stabilnost cijena , stabilnost kamatnih stopa i stabilnost deviznog kursa koji zajedno odra žavaju stabilnu privredu .
(trg)="s20.3"> Ključna karakteristika spomenutih mera je stabilnost : država-kandidatkinja za preuzimanje evra mora da pokaže stabilnost javnih finansija , stabilnost cena , stabilnost kamatnih stöpa i stabilnost deviznog kursa koji zajedno odražavaju stabilnu ekonomiju .
(src)="s21.1"> Prvi korak ka preuzimanju eura je Slovenija napravila već ulas kom u mehanizam deviznih kurseva ( ERM II ) 28. juna 2004 .
(trg)="s21.1"> Prvi korak ka preuzimanju evra Slovenija je napravila ulaskom u mehanizam deviznih kurseva ( ERM II ) 28. juna 2004 .
(src)="s21.2"> Ako nakon dvije godine saradnje u spomenutom mehanizmu ispunimo sva kriterije , 1. januaTa 2007. euro će postati i naš novac . Slovenija je na dobrom putu da dobije zeleno svjetlo .
(trg)="s21.2"> Ako nakon dve godine saradnje u pomenutom mehanizmu budemo ispunili sve kriterijume , 1. januara 2007. evro ce postati i naš novac .
(src)="s22.1"> lako su mišljenja 0 korisnosti zajedničke valute na evropskom nivou podijeljena , možemo za malu i otvorenu privredu kao stoje slovenačka sa pravom tvrditi da koristi stavljaju mogu ću rizičnost u drugi plan . A korist od jedinstvene valute neće imati samo država , privreda i preduzetnici , već će ju moći osjetiti i svako od nas . Euro je stabilna valuta . Sa njim već možemo kupovati u 12 država Europske unije , a ulaskom novih država u područje eura mogućnosti postaju još veće . Kad budemo u te države odlazili u posjete , na poslovna puto vanja , odmore , izlete ili u kupovinu , nećemo više morati pret hodno mijenjati novac .
(trg)="s22.1"> lako su mišljenja o koristi zajedničke valute na evropskom nivou podeljena , za malu i otvorenu ekonomiju kao što je slovenačka , možemo opravdano tvrditi da koristi prevazilaze eventu ale rizike .
(src)="s22.6"> Euro će slovenačkoj privredi pomoći bolje iskoristiti prednosti zajedničkog evropskog tržišta , a potrošači ćemo jednostavno moći upoređivati cijene istih pro izvoda u različitim državama . Euro je uz to već odavno preras tao okvire EU i može se zamijeniti i u trećim državama .
(trg)="s23.4"> Slovenačkoj ekonomiji će pomoći da bolje iskoristi prednosti zajedničkog evropskog tržišta , a mi potrošači cerno moći jednostavno da uporedujemo cene istih proizvoda medu razlidtim državama .
(src)="s25.1"> Uvod međunarodne valute već je postao i simbol zajedničkog evropskog identiteta i zajedničkih vrijednosti više od tri stoti ne miliona ljudi .
(trg)="s26.2"> Kroz godine evro se pokazao ne samo kao jaka i stabilna medunarodna valuta , nego i kao simbol zajedničkog evropskog identiteta , zajedničkih vrednosti vise od trista miliona ljudi .
(src)="s25.2"> Dokazao je da može biti velika prilika za stva ranje konkurentnog i stabilnog privrednog prostora .
(trg)="s26.3"> Dokazao je da može da bude prilika za stvaranje konkurentnog i stabilnog ekonomskog prostora .
(src)="s27.3"> U njoj želimo vas u godini intenzivnih priprema na preuzimanje eura , najprije upoznati sa djelova njem evropskog novčanog područja , ulogom Slovenije u njemu i naposljetku sa euro novčanicama i kovanicama . Ne sumnjamo u to da se je većina među vama već upoznala sa eurima , ali ipak vjerujemo daje ova publikacija dobrodošla .
(trg)="s28.3"> U njoj želimo da vam u godini intenzivnih priprema za preuzimanje evra najpre predstavimo delovanje evropskog novčanog područja , ulogu Slovenije u tom području , želimo da predstavimo novčanice evra i kovani novae .
(src)="s27.5"> Naime , prilikom početka dvojnog označavanja cijena želimo vam i na ovaj način pomoći da biste se što lakše i što brže naviknuli na euro - naš budući novac , dio naše zajedničke evropske budućnosti .
(trg)="s28.5"> Uz početak dvojnog označavanja cena , želimo na taj način da vam pomognemo da biste se sto pre navikli na evro - ñas budud novac , deo naše zajedničke evropske budućnosti .
(src)="s32.1"> Prilikom ulaska u Evropsku uniju ( i. maj 2004 . ) , Slovenija se obavezala na uvođenje zajedničke evropske valute - eura. lako je ta obaveza dio našeg pristupnog ugovora , moramo prije same zamjene tolara eurom ispuniti konvergentne kriterije i ka tom cilju su usmjerene i naša ekonomska i novčana politika .
(trg)="s33.1"> Slovenija se ulaskom u Evropsku uniju ( i. maja 2004 ) obavezala i na uvođenju zajedničke evropske valute - evra. lako je ta obaveza deo našeg pristupnog ugovora , najpre moramo da ispunimo konvergentne kriterijume i ka tim ciljevima usmerene su i naša ekonomska i monetarna politika .
(src)="s33.1"> Kad je zajedničku evropsku valutu kao zvanični novac uvelo prvih n država EU ( poslije je euro uvela još i Grčka ) , države čla nice još uvijek su imale mogućnost da same odluče hoće li preuzeti euro ili ne . Velika Britanija i Danska su odlučile saču vati vlastite valute : u pregovorima su se izborile za pravo na mogućnost da ne trebaju uvesti euro , čak ni u slučaju ispu njavanja konvergentnih kriterija . A Švedska za sad još uvijek formalno ne ispunjava konvergentne kriterije za uvođenje eura , jer ostaje van mehanizma deviznih kurseva ( ERM II ) .
(trg)="s34.1"> Kada je zajedničku evropsku valutu kao oficijalni novac uvelo prvih 11 država EU ( kasnije je evro uvela i Grčka ) , još je postojala mogućnost da države-ćlanice same odluče da li će da preuzmu evro ili ne .
(src)="s34.1"> Šta nam donosi uvođenje ema ? Uvođenje eura u Sloveniji donosi nam i sljedeće ugodnosti : • oblikovanje stabilnije okoline za cjelokupnu privredu zbog uklanjanja nestabilnosti deviznih kurseva između država koje su uvele euro , a time i uklanjanja neizvjesnosti , rizič nosti i troškova mijenjanja valuta ; • lakše poslovanje i na neevropskim tržištima ; • bolju uporedivost domaćih cijena proizvoda i usluga sa cije nama u državama tzv. euro-područja ; • veću konkurenciju zbog bolje uporedivosti cijena na područ ju eura ; • otklanjanje troškova zbog mijenjanja novca ; • veći izbor različitih oblika štednje i lakše dizanje kredita , bez nepotrebnog traženja mjenjačnice prije putovanja na putu po Europi i svijetu .
(trg)="s35.1"> Šta nam donosi uvodenje evra ?
(src)="s37.1"> Šta je euro ?
(trg)="s38.1"> Što je evro ?
(src)="s37.2"> Euro je zajednička valuta Evropske unije .
(trg)="s38.2"> Evro je zajednička valuta Evropske unije . Do sada gaje uvelo 12 država-članica EU koje sačinjavaju tzv. područje evra .
(src)="s39.1"> Područje eura sačinjavaju Austrija , Belgija , Finska , Francuska , Črčka , Holandija , Irska , Italija , Luksemburg , Njemačka , Portugal i Španija .
(trg)="s40.1"> Holandija , Irska , Itaìija , Luksemburg , Nemačka , Portugal i Španija .
(src)="s40.1"> Gdje se može plaćati s eurima ? • u 12 država-članica EU : u Austriji , Belgiji , Finskoj , Francuskoj , Grčkoj , Holandiji , Irskoj , Italiji , Luksemburgu , Njemačkoj , Portugalu i Španiji ; • u Monaku , Vatikanu i San Marinu , koji su sa EU sklopili posebne sporazume o upotrebi eura ; • na francuskim prekomorskim teritorijima koji formalno nisu dio EU , ali su prije uvođenja eura koristili francuski franak ; • u državama , odnosno u dijelovima država u kojima se euro koristi kao naslijeđe starih valuta ; takvi primjeri su Andora koja nikad nije imala svoje valute , upotrebljavala je špansku pezetu i francuski franak , te Crna Gora i Kosovo u kojima se euro upotrebljava kao naslijeđe njemačke marke .
(trg)="s41.1"> Gde može da se placa evrima ? • u 12 država-članica EU : u Austriji , Belgiji , Finskoj , Francuskoj , Grčkoj , Holandiji , Irskoj , Italiji , Luksemburgu , Nemačkoj , Portugalu i Španiji ;
(src)="s64.2"> Dobra priprema za preuzimanje eura na nivou države i privrede bitno će olakšati uvođenje novog novca i pojedincu . Dobra informisanost potrošača može biti od ključnog značaja za neometan proces zamjene tolara za eure .
(trg)="s72.2"> Dobra priprema za preuzima nje evra na nivou države i ekonomije bitno će olakšati uvodenje novog novca i pojedincu .
(src)="s65.1"> Važno je poznavati ključne datume vezane za uvođenje eura. i. januar 2007 . - ciljni datum uvođenja eura na koji su vezani svi ostali datumi ; dali će euro stvarno biti uveden 1. januara 2007. zavisi od toga hoće li Slovenija ispunja vati zatražene kriterije ; 1. januar 2007 . -14. januaT 2007 . - razdoblje dvojnog opticaja eura i tolara : u tom kratkom razdoblju euro će već biti naš novac , ali će se u gotovinskom plaćanju još uvijek moći koristiti tolari ; 1. januar 2007 . -1. mart 2007 . - bit će moguća zamjena tolar ske gotovine u bankama bez provizije , a nakon tog roka u Banci Slovenije bez vremenskog ograničenja za tolarske novčanice , a za tolarske kovanice do kraja 2016. godine ; sav uknjiženi novac , dakle novac na tran sakcijskim računima , automatski će se preračunati u euro sa 1. januarom 2007 .
(trg)="s75.1"> 1. јапиата 2007 -1 , marta 2007 - bide moguda zamena tolarske gotovine u bankarna bez provizije , a nakon ovog roka u Band Slovenije bez vremenskog ogranidenja za tolarske novdanice i za tolarski kovani novae do kraja 2016. godine ; sav uknjiženi novae , dakle novae na transakcijskim računima automatski de se preradunati u evre ι. januara 2007 .
(src)="s69.1"> Dvojno označavanje cijena će biti razdijeljeno na dva razdoblja : obavezno razdoblje informativnog dvojnog označavanja cijena će početi i. marta 2006. i završiti na dan određivanja neopozivog kursa razmjene \ U tom razdoblju cijene moraju biti označene zajedno i u tola rima i u eurima te preračunate po centralnom kursu2 ; razdoblje dvojnog označavanja cijena će početi sa danom određivanja kursa razmjene i završiti će se šest mjeseci nakon uveđenja eura .
(trg)="s80.1"> Dvojno oznadavanje cena bide podeljeno na dva razdoblja : obavezno razdoblje informativnog dvojnog označavanja cena podede i. marta 2006. i završiće se na dan odredivanja neopozivog kursa razmene \ U tom razdoblju cene moraju da budu oznadene istovremeno i u tolarima i u
(src)="s70.3"> Cijena jednog litra goriva navedena u eurima mora biti precizirana na tri decimalna mjesta ; preduzeća koja nude robu i usluge preko kataloga mogu u katalozima navesti cijene samo u vodećoj valuti na datum izdavanja kataloga , ali moraju priložiti informa ciju o kursu razmjene i cjenovnik sa navedenim svim cijenama iz kataloga u obje valute u rastućem redu ; na odjelima mesnice , ribarnice , delikatesa i hljeba na vidlji vom mjestu mora biti postavljen cjenovnik za svu robu u obje valute ;
(trg)="s83.3"> Cena jednog litra goriva navedena u evrima mora biti zapisana na tri decimalna mesta ; preduzeca koja nude robu i usluge preko kataloga mogu u katalozima da navedu cene samo u vodedoj valuti na datum izlaska kataloga , ali moraju da prilože informaciju 0 kursnoj listi i cenovnik sa navedenim svim cenama iz kataloga u obe valute u rastudem nizu ; na odelima mesnice , ribamice , delikatesa i hleba na vidljivom mestu mora biti postavljen cenovnik za svu robu u obe valute .
(src)="s73.2"> Preuzimanje eura u Sloveniji prodajni automati za robu i usluge moraju imati na vidlji vom mjestu kurs razmjene i cjenovnik sa svim cijena ma za robu i usluge u obje valute ; kod prodaje knjiga i ostalih izdavačkih proizvoda moraju biti na vidljivom mjestu označeni kurs razmjene i obra čunska tabela , na kojoj su navedeni iznosi bar trideset najčešćih cijena knjiga , odnosno ostalih izdavačkih proizvoda po izboru prodavača u rastućem redu u obje valute ; pTeduzeća koja pTate uplate za igTe na sreću ili vrše druge usluge vezane za bilo koju igni na sreću moraju imati na prodajnim mjestima i na automatima sa igrama na sreću na vidljivom mjestu kurs razmjene i cjenovnik u obje valute ; mala preduzeća koja obavljaju trgovačku djelatnost i zapoš ljavaju najviše deset osoba mogu u prodavnici u kojoj je istovremeno zaposleno najviše petero ljudi upotrije biti alternativne načine da potrošaču omoguće prera čunavanje i upoređivanje cijena u tolarima i eurima , na primjer , upotrebom cjenovnika ili obračunskih tabela .
(trg)="s89.2"> Preuzimanje evra u Sloveniji prodajni automati za robu i usluge moraju da imaju na vidljívom mestu kurs razmene i cenovnik sa svim cenama za robu i usluge u obe valute ; kod pTodaje knjiga i ostalih izdavačkih pToizvoda na vidljivom mestu moraju biti oznadeni kurs razmene i obradunska tabela na kojoj su navedeni iznosi barem trideset najdešdih cena knjiga , odnosno ostalih izdavadkih proizvoda po izboru prodavca u rastudem nizu u obe valute ; pTeduzeća koja primaju uplate za igTe na sreću ili vrše druge usluge vezane za bilo koju igru na sreću moraju imati na prodajnim mestima i na automatima sa igrama na sredu na vidljivom mestu kurs razmene i cenovnik u obe valute ; mala pTeduzec 'a koja vTŠe trgovinsku delatnost i zapošljavaju najviše deset osoba mogu u prodavnici u kojoj je istovremeno zaposleno najviše pet ljudi da upotrebe alternativne nadine da potrošaću omogude preradunavanje i uporedivanje cena u tolarima i evrima , na pri mer upotrebom cenovnika ili obradunskih tabela .
(src)="s73.3"> Jednako važi za preduzeća koja obavljaju zanat sku djelatnost ; preduzeća koja nude Tobu ili usluge za sklapanje pTavnih poslova kod kojih se cijene , vrijednost potraživanja ili obaveze iskazuju u eurima ; zemljoradnici koji svoju robu prodaju neposredno krajnjem potrošaču .
(trg)="s89.3"> Isto važi i za preduzeda koja vrše zanatsku delatnost ; pTeduzec 'a koja nude robu ili usluge za sklapanje pTavnih poslova kod kojih se cene , vrednost potraživanja ili obaveze iskazuju u evrima ; zemljoTadnici koji svoju robu prodaju direktno krajnjem potrošadu .
(src)="s74.1"> Dvojno označavanje također neće biti obavezno za označava nje cijena na jedinicu proizvoda ( na primjer za kilogram , metar , komad ) , iznosa na ispisima vaga i digitalnih prikaziva ča cijena te vrijednosti poštanskih naljepnica .
(trg)="s90.1"> Dvojno oznadavanje isto tako nede biti obavezno za oznadavanje cena na jedinicu proizvoda ( na primer za kilogram , metar , komad ) , iznosa na ispisima vaga i digitalnih prikazivada cena i vrednosti poštanskih maraka .
(src)="s78.1"> Pravila preračunavanja u razdoblju obaveznog informativnog dvojnog označavanja cijena Od i. marta 2006. do određivanja kursa razmjene se iznosi informativno preračunavanje po centralnom kursu . Iznos u eurima se izračuna tako da se tolarski iznos dijeli centralnim kursem ( 1 € = 239,640 SIT ) . Kod zaokruživanja iznosa važe pravila zaokružavanja .
(trg)="s95.1"> Pravila preracunavanja u razdoblju obaveznog informativnog dvojnog označavanja cena Od ι. marta 2006. do odredivanja kursa razmene iznosi se informativno preradunavaju po centrainom kursu .
(src)="s79.1"> Pravila preračunavanja u razdoblju dvojnog označavanja cijena Nakon određivanja neopozivog kursa Tazmjene odrediti će se kurs za 1 euro .
(trg)="s96.1"> Pravila preracunavanja u razdoblju dvojnog označavanja cena Nakon odredivanja neopozivog kursa razmene odredide se kurs za 1 evro .
(src)="s79.2"> Kurs razmjene se prilikom preračunavanja ne zaokružuje ni skraćuje i upotrebljava se za preračunavanje jedinice eura i jedinice tolara u oba smjera . I u tom slučaju važe pravila zaokružavanja .
(trg)="s96.2"> Kod preracunavanja kurs razmene se ne zaokružuje niti se skraduje i upotrebljava se za preradunavanje odnosa izmedu jedinice evra i jedinice tolara u oba pravca . I u ovom sludaju važe pravila zaokruživanja .
(src)="s80.1"> Pravila zaokružavanja Pravila zaokružavanja su sve vrijeme jednaka , bez obzira na to po kojem kursu se izvodi preračunavanje cijena .
(trg)="s97.1"> Pravila zaokruživanja Pravila zaokruživanja su sve vreme jednaka , bez obzira na to po kom kursu se izvodi preradunavanje cena .
(src)="s81.2"> Ako je rezultat preračunava nja iznos koji je tačno na sredini , onda se taj iznos zaokružuje na gore .
(trg)="s98.2"> Ako je rezultat preracunava nja iznos koji je tadno na sredini , onda se taj iznos zaokružuje na gore .
(src)="s85.1"> Primjer zaokružavanja kod preračunavanja na osnovu cen tralnog kursa i. primjer : Soo SIT = soo : 23g , 640 = 2,0864 ... -2,09 EUR ( postoje broj trećeg decimalnog mjesta pet ili više , iznos u eurima se zaokružuje na gore )
(trg)="s104.1"> Soo SIT = soo : 239,640 = 2,0864 ... m 2,09 EUR ( postoje broj trećeg deämalnog mesta pet ili vise , iznos u evrima se zaokružuje na gore )
(src)="s88.3"> Morat ćemo naučiti i to da kovanice redovno trošimo umjesto da ih čuvamo kod kuće . Kovanice su platno sredstvo koje je posve jednako vri jedno kao i novčanice .
(trg)="s107.3"> Moraćemo da naučimo i to da kovani novae redovno trošimo umesto da ga čuvamo kod kuće .
(src)="s92.1"> Svaka novčanica prikazuje jednog od evropskih arhitekturnih stilova : • klasiku • romaniku • gotiku • renesansu • barok i rokoko - arhitekturu željeza i stakla • suvremenu arhitekturu 20. stoljeća .
(trg)="s111.1"> Svaka novčanica prikazuje jedan od evropskib arhitektonskih stilova : klasiku , romaniku , gotiku , renesansu , barok i rokoko , arhitekturu železa i stakla i savremenu arhitekturu 20. veka .
(src)="s93.2"> 12 zvijezda Evropske unije predstavljaju dinamiku i harmoniju savremene Evrope .
(trg)="s112.2"> 12 zvezda Evropske unije predstavljaju dinamiku i harmoniju savremene Evrope . Mostovi na nalidju simbolišu komunikaciju medu evropskim narodima i izmedu Evrope i ostalog sveta .
# bs/KQ5203295/KQ5203295.xml.gz
# sr/KQ5203295/KQ5203295.xml.gz
(src)="s10.1"> Komesar vanjskih poslova EU Chris Patten
(trg)="s9.1"> Uvodna re ~ komesar vawskih poslova EU Kris Paten
(src)="s11.1"> Zemlje Zapadnog Balkana postepeno nalaze svoj put ka sigurnijoj i stabilnijoj budu } nosti .
(trg)="s10.1"> Zemqe Zapadog Balkana postepeno nalaze svoj put ka bezbednijoj i stabilnijoj budu } nosti .
(src)="s13.1"> Uz ukupnu pomo } u iznosu od 21 milijardu mkoju Evropska unija dodjeljuje { irom svijeta - { to je ~ ini jednim od najzna ~ ajnijih donatora - pomo } zemljama Zapadnog Balkana osigurava dugoro ~ nu podr { ku reformskim programima vlada ovih zemalja .
(trg)="s12.1"> Uz ukupnu pomo } Evropske unije u iznosu od 21 milijardu evra koju dodequje { irom sveta svake godine , { to je ~ ini jednim od najzna ~ ajnijih donatora , EUobezbe | uje pomo } zemqama Zapadnog Balkana pru`aju}i dugoro~nu potporureformskim programima vladama ovih zemaqa.
(src)="s14.1"> Ova vrsta pomo } i dobra je ilustracija uloge koju Evropska unija ima u svijetu : zemlje ~ laniceula`u svoje resurse kao znak svoje obaveze prema zemljama i regionima kojima je ovapomo} potrebna i Evropska komisija djeluje u pravcu sna`enja svog uticaja.
(trg)="s13.1"> Ova vrsta pomo } i je dobra ilustracija uloge koju Evropska unija ima u svetu : zemqe ~ lanice ula`u svoje resurse kao znak svoje obaveze prema zemqamai regionima kojima je ova pomo} potrebna i Evropska komisija deluje upravcu u~vr{}ivawa svog uticaja.
(src)="s14.2"> Komisija direktno osigurava tre } inu ukupne finansijske pomo } i Evropske unije , uz bli`e povezivanje saostalim vidovima politi~kog nastupa EU i pru`anja stru~ne pomo}i zemalja ~lanica EU kakobi se postigao maksimalni efekt jedinstvenog unapre|ivanja raspodjele pomo}i EU nezavisno od nacionalnih interesa.
(trg)="s13.2"> Komisija direktno obezbe | uje tre } inuukupne finansijske pomo } i Evropske unije , osiguravaju } i bliske veze saostalim vidovima politi ~ kog nastupa EU , i pru`awa stru~ne pomo}izemaqa ~lanica EU kako bi se postigao maksimalni efekat jedinstvenogunapre|ivawa raspodele pomo}i EU nezavisno od nacionalnih interesa.
(src)="s15.3"> Rezultati se mogu vidjeti u ve } ostvarenom napretku u regionu koji se kre } eka ostvarivanju svojih ciljeva ve } e sigurnosti , politi ~ ke stabilnosti , demokratije i ekonomskeobnove .
(trg)="s14.3"> Rezultati se ve } moguvideti u ve } ostvarenom napretku u regionu koji se kre } e ka ostvarivawusvojih ciqeva : ve } e bezbednosti , politi ~ ke stabilnosti , demokratije iekonomske obnove .
(src)="s18.3"> Primijenjuje se uz strpljivost i ~ esto nenametljiv rad kako bi sepomogla rekonstrukcija dru { tava i ekonomija kroz humani razvoj , te stvorilo okru`enje ukojem gra|ani vjeruju javnim slu`bama uz uvjerenost da mogu obavljati poslove i nalokalnom nivou i sa susjednim zemljama i regionima.
(trg)="s17.3"> Program seprimewuje uz strpqivost i ~ esto nenametqiv rad kako bi se pomogla rekonstrukcija dru { tava i ekonomija kroz humani razvoj , i stvorilo okru`ewe ukojem gra|ani veruju javnim slu`bama uz uverenost da mogu obavqatiposlove i na lokalnom nivou i sa susednim zemqama i regionima.
(src)="s19.2"> Na Samitu u Solunu , juna 2003. g . ~ lanice Ve } a Evrope su sve ~ ano izjavile da je budu } nostbalkanskih zemalja u Evropskoj uniji i istakle ~ vrstu podr { ku Unije integraciji zemalja Zapadnog Balkana u Uniju .
(trg)="s18.2"> Na Samitu u Solunu , juna 2003. godine , ~ lanice Saveta Evrope su sve ~ ano izjavile da je budu } nost balkanskih zemaqa u Evropskojuniji i dele ~ vrstu podr { ku integraciji zemaqa Zapadnog Balkana u EU .
(src)="s21.1"> Ono { to EU mo`e i ~ini jeste podsticanje i pomo} razvoju bli`ih odnosa sa zemljama regiona.Ovom publikacijom se ukazuje na neka jasna dostignu}a skora{njeg uklju~enja EU u region.
(trg)="s20.1"> Ono { to EZ mo`e i ~ini jeste podsticawe i pomo} razvoju bli`ih odnosa sazemqama regiona. Ovom publikacijom se ukazuje na neka jasna dostignu}askora{weg ukqu~ewa EU u region.
(src)="s32.1"> Integrirano upravljanje granicama , Aerodrom u Skoplju , 2003 .
(trg)="s31.1"> Integrisano upravqawe granicama , Aerodrom u Skopqu , 2003 .
(src)="s38.1"> Tokom posljednjih pedeset godina Evropska unija je { irom kontinenta izgradilazonu mira , stabilnosti i slobode . Dalje pro { irivanje Unije je stalna vizija .
(trg)="s37.1"> Tokom posledwih pedeset godina , Evropska unija je { irom kontinentaizgradila zonu mira , stabilnosti i slobode .
(src)="s40.2"> Godinama se to odnosilo na pru`anje humanitarne i pomo}i u vanrednim okolnostima stanovni{tvu zahva}enom sukobimaili na finansiranje obnove onih oblasti koje su pretrpjele razaranja.
(trg)="s39.2"> Godinama se to odnosilona pru`awe humanitarne i pomo}i u vanrednim okolnostimastanovni{tvu zahva}enom sukobima ili na finansirawe obnove onihoblasti koje su pretrpele razarawa.
(src)="s40.3"> Odnedavno , sna`no se pove}ava obim sredstava EU za upravljanje u krizama - uklju~uju}isigurnosne operacije i policijske misije - radi suo~avanja sa izazovima koji sepostavljaju usljed tenzija koje jo{ vladaju me|u njenim susjedima.
(trg)="s39.3"> Odnedavno , sna`no se pove}avaobim sredstava EU za upravqawe u krizama - ukqu~uju}i bezbednosneoperacije i policijske misije - radi suo~avawa sa izazovima koji sepostavqaju usled tenzija koje jo{ vladaju me|u wenim susedima.
(src)="s41.1"> Pa`nja je sada usmjerena na promoviranje reformi kojima }e se garantiratidugoro~na stabilnost u regionu kao cjelini.
(trg)="s40.1"> Pa`wa je sada usmerena a promovisawe reformi kojima }e se garantovati dugoro~na stabilnost u regionu kao celini.
(src)="s46.1"> Izgledi za pristupanje EU su eksplicitno ponu | eni , uz obavezu da se ovim zemljamapomogne posti } i uslove za pristupanje , a koji se ti ~ u vladavine prava , stabilnihdemokratskih ustanova , djelovanja tr`i{ne ekonomije i dobrih odnosa sa susjednimzemljama.
(trg)="s45.1"> [ anse za pristupawe EU su jasno ponu | eni uz obavezu da se ovim zemqamapomogne da postignu uslove za pristupawe a koji se ti ~ u vladavine prava , stabilnih demokratskih ustanova , delovawa tr`i{ne ekonomije i dobrihodnosa sa susednim zemqama.
(src)="s47.1"> Region se transformirao tokom posljednjih godina .
(trg)="s46.1"> Region se transformisao tokom posledwih godina .
(src)="s47.2"> Stabilnost je uveliko obnovljena , sigurnost je pobolj { ana , vlade su demokratski birane , ve } ina zahvata obnove je preduzeta , a veliki broj izbjeglih i interno raseljenih lica vratio se svojim domovima.Ekonomski napredak se nastavlja , smanjuje se stopa inflacije , a mre`a bilateralnihsporazuma o slobodnoj trgovini me|u svim zemljama regiona sada je dovr{ena itrgovinska razmjena pove}ana. Reformama su postavljeni temelji ekonomskom,socijalnom i razvoju institucija, ~ime }e se normalizirati svakodnevni `ivot ljudi ovogregiona.
(trg)="s46.2"> Stabilnost je uvelikoobnovqena , bezbednost je poboq { ana , vlade su demokratski birane , ve } ina zahvata obnove je preduzeta a veliki broj izbeglih i interno raseqenih lica vratio se svojim domovima .
(trg)="s46.3"> Ekonomski napredak se nastavqa , smawuje se stopa inflacije , a mre`a bilateralnih sporazuma o slobodnojtrgovini me|u svim zemqama regiona je sada dovr{ena i trgovinska razmena pove}ana. Reformama su postavqeni temeqi ekonomskom, socijalnom i institucionalnom razvoju, ~ime }e se normalizovati svakodnevni`ivot qudi ovog regiona.
(src)="s50.2"> Svjesne su ~ injenice daih krhke institucije , lo { i kapaciteti organa uprave , slaba vladavina prava ili nepotpunereforme , vra } aju unazad . Shvataju da je njihovim gra | anima - uklju ~ uju } i izbjeglalica - potrebno zakonsko , socijalno i ekonomsko okru`enje i povjerenje u lokalneorgane vlasti.
(trg)="s49.2"> Svesne su ~ iwenice da ih slabe institucije , lo { i kapaciteti organa uprave , slabavladavina prava ili nepotpune reforme , vra } aju unazad .
(src)="s50.4"> Svjesne su da } e strana ulaganja biti ostvarena tek u uslovima politi ~ kestabilnosti , jasnih imovinskih prava i ugovora koje { titi zakon .
(trg)="s49.4"> Svesne suda } e strana ulagawa biti ostvarena tek u uslovima politi ~ ke stabilnosti , jasnih imovinskih prava i ugovora koje { titi zakon .
(src)="s50.5"> One djeluju u pravcuostvarivanja pune funkcije pravosudnog sistema , djelotvorne kontrole granica iuspje { nog suprotstavljanja ozbiljnim pojavama kriminala i korupcije . [ tavi { e , nezavisni mediji i agilno civilno dru { tvo se sve vi { e shvataju kao indikator dobrog upravljanja zemljom , a manje kao nametanje ( suprotnih ) stavova .
(trg)="s49.5"> One deluju upravcu ostvarivawa pune funkcije pravosudnog sistema , delotvorne kontrole granica i uspe { nog suprotstavqawa ozbiqnim pojavama kriminalai korupcije . [ tavi { e , nezavisni mediji i aktivno gra | ansko dru { tvo sesve vi { e shvataju kao indikator dobrog upravqawa zemqom , a mawe kaonametawe ( suprotnih stavova ) .
(src)="s57.1"> Dvije od zemalja regiona imaju federalnu strukturu : Dr`avna Zajednica Srbije i Crne Gore, koja obuhvata i Kosovo pod upravom UN i Bosna i Hercegovina, koju ~ine dva entiteta - Federacija Bosne i Hercegovine i Republika Srpska - te Distrikt Br~ko.
(trg)="s56.1"> Dve od zemaqa regiona imaju federalnu strukturu : Dr`avna Zajednica Srbije i Crne Gore, kojaobu-hvata i Kosovo pod upravom UN; Bosna i Hercegovina, koju ~ine dva entiteta - Federacija Bosne i Hercegovine i Republika Srpska - te Distrikt Br~ko.
(src)="s59.1"> Obim ekonomije regiona ili bruto doma } i proizvod ( GDP ) iznosi oko 50 milijardi m . ( Bruto doma } iproizvod u Hrvatskoj iznosi oko 23 milijarde m , a u Srbiji i Crnoj Gori oko 14 milijardi m- dok jeukupni iznos u Albaniji , Biv { oj Jugoslovenskoj Republici Makedoniji i Bosni i Hercegovini oko 13milijardi m . )
(trg)="s58.1"> Obim ekonomije regiona , ili bruto doma } i proizvod ( GDP ) iznosi oko 50 milijardi evra .
(src)="s68.1"> Proces stabilizacije i pridru`ivanja (SAP) dugoro~na je politika usmjerena na nove na~ine pru`anjapomo}i zemljama Zapadnog Balkana koje su prihvatile izazov koji proizilazi iz reformiranjademokratskih institucija, promoviranja trgovine i ekonomskog razvoja i borbe protiv korupcije, etni~kognasilja, siroma{tva i isklju~ivanja iz dru{tva.
(trg)="s67.1"> Proces stabilizacije i pridru`ivawa (pSP) je dugoro~na politika usmerena na nove na~ine pru`awapomo}i zemqama Zapadnog Balkana koje su prihvatile izazov koji proizilazi iz reformisawademokratskih institucija, promovisawa trgovine i ekonomskog razvoja i borbe protiv korupcije,etni~kog nasiqa, siroma{tva i iskqu~ivawa iz dru{tva.
(src)="s69.1"> Od samog po ~ etka , u maju 1999. godine , njen glavni cilj je bio opremiti zemlje regiona sredstvima zaodr`avanje stabilnih demokratskih institucija; obezbijediti vladavinu prava; odr`ati otvorenu prosperitetnu ekonomiju zasnovanu na evropskoj praksi i standardima.
(trg)="s68.1"> Od samog po ~ etka , u maju 1999. godine , wen glavni ciq je bio opremiti zemqe regiona sredstvima zaodr`avawe stabilnih demokratskih institucija; obezbediti vladavinu prava; i odr`ati otvorenupreosperitetnu ekonomiju zasnovanu na evropskoj praksi i standardima.
(src)="s74.1"> Ukupni bud`et programa CARDS (2000-2006) iznosi 4,65 miliona mi namijenjen je slijede}im sektorima:
(trg)="s73.1"> Ukupni bud`et programa KARDS (2000 - 2006.) iznosi 4,65 miliona evra i namewen je slede}im sektorima:
(src)="s82.2"> U Srbiji i Crnoj Gori i Biv { oj Jugoslovenskoj Republici Makedoniji posebna agencija - Evropskaagencija za rekonstrukciju ( EAR ) sa operativnim sjedi { tem u Solunu , odgovorna je za raspodjelu glavninepomo } i EU . A u Briselu , iz sjedi { ta Evropske komisije , upravlja se programom TEMPUS koji se odnosi nareformu visokog obrazovanja , kao i programima modernizacije carina i oporezivanja ( poput Kancelarije zapru`anje carinske i fiskalne pomo}i - CAFAO), te svim regionalnim programima.
(trg)="s84.2"> U Srbiji i Crnoj Gori i Biv { oj Jugoslovenskoj Republici Makedoniji , posebna agencija -Evropska agencija za rekonstrukciju ( EAR ) sa operativnim sedi { tem u Solunu , odgovorna je za raspodeluglavnine pomo } i EU .
(src)="s88.3"> Evropska unija je zbog togaosmislila mehanizme pru`anja pomo}i.
(trg)="s90.3"> Evropska unija je zbog toga osmislila mehanizme pru`awa pomo}i.
(src)="s90.2"> Zauzvrat , ponudi da se priklju ~ e - i pomo } i da to ostvare - zemlje regiona moraju se obavezati da } e postupati po politi ~ kim iekonomskim uslovima koji se zahtijevaju od svih aspiranata .
(trg)="s92.2"> Za uzvrat , ponudi da se prikqu ~ e - i pomo } ida to ostvare - zemqe regiona se moraju obavezati da } e postupati po politi ~ kim i ekonomskim uslovima koji se zahtevaju od svih zemaqa kandidata .
(src)="s97.2"> Zatim slijede pregovori o preciznim uslovima svakog ugovora posebno .
(trg)="s99.2"> Zatim slede pregovori o preciznim uslovima svakogugovora posebno .
(src)="s98.1"> Svakim ugovorom obuhva } ena je implementacija niza bitnih obaveza , ali on seposebno priprema za svaku od zemalja , sa bri`ljivo definiranim obavezama upogledu postepene primjene u oblasti slobodne trgovine i reformi povezanih saevropskim standardima.
(trg)="s100.1"> Svakim ugovorom obuhva } ena je implementacija niza bitnih obaveza , ali onse posebno priprema za svaku od zemaqa , sa bri`qivo definisanimobavezama u pogledu postepene primene u oblasti slobodne trgovine ireformi povezanih sa evropskim standardima. Za uzvrat, garantuje se pomo}u postizawu dogovorenih stavki u oblastima kao {to su demokratska praksa, regionalni odnosi ili postupawe u skladu sa pravilima o takmi~ewu,dr`avnoj pomo}i, intelektualnom blagu ili pravima institucija.
(src)="s99.4"> Dovr { ena je studija izvodljivosti radi procjene ispunjenja uslova zapo ~ etak pregovora sa Bosnom i Hercegovinom , a u toku su sa Srbijom i Crnom Gorom .
(trg)="s101.4"> Dovr { ena je studijaizvodqivosti radi procene da li su ispuweni uslovi za po ~ etak pregovorasa Bosnom i Hercegovinom i u toku su sa Srbijom i Crnom Gorom .
(src)="s104.4"> U cilju pomaganja regionu , EU je tokom 2000. osmislilanovi program nazvan CARDS - Pomo } Zajednice za rekonstrukciju , razvoj i stabilizaciju - kao zamjenu prethodnim programima kao { to su Phare i Obnova .
(trg)="s106.3"> U ciqu pomagawa regiona , EU je tokom2000. godine osmislila novi program nazvan KARDS - Pomo } Zajednice zarekonstrukciju , razvoj i stabilizaciju - kao zamenu prethodnim programimakao { to su Fare i Obnova .
(src)="s105.2"> Isprva je bila usmjerena na humanitarnui pomo } u vanrednim situacijama .
(trg)="s107.2"> U po ~ etku , bila je usmerena na humanitarnu i pomo } u vanrednim situacijama .
(src)="s105.3"> Kasnije je koncentrirana na obnovu infrastrukture i podsticanje izmirenja , te na povratak izbjeglica .
(trg)="s107.3"> Kasnije je koncentrisana na obnovuinfrastrukture i podsticawe izmirewa kao i na povratak izbeglica . Danasje pa`wa pomerena ka razvoju vladinih institucija i zakonodavstva kao iusagla{avawu sa normama Evropske unije.
(src)="s105.5"> Pomo } je usmjerena na ja ~ anje demokratije i vladavinu prava , ljudskih prava , civilnog dru { tva i medija , te funkcioniranje slobodne tr`i{ne ekonomije.
(trg)="s107.5"> Pomo } je usmerena na ja ~ awedemokratije i vladavinu prava ; qudskih prava ; gra | anskog dru { tva i medija ; i funkcionisawe slobodne tr`i{ne ekonomije. Pored toga, pomo} se dajeradi stvarawa stabilne ekonomske obnove i promovisawa razvoja dru{tvai strukturalnih reformi.
(src)="s106.1"> Za period od 2000 - 2006. godine , posredstvom programa CARDS , planiranaje dodjela pomo } i u iznosu od 4,65 milijardi m . Odre | eni su prioriteti kako bi sesvakoj od zemalja regiona pomoglo da shvati { ta je pribli`ava ba{tini EU - usmislu koristi i u smislu obaveza.
(trg)="s108.1"> Za period od 2000 - 2006. godine , posredstvom programa KARDS , planirana jedodela pomo } i u iznosu od 4,65 milijardi evra .
(src)="s106.3"> Dalji cilj je promovirati bli`e odnose i regionalnu saradnju me|u susjedima i saradnju EU sa ovih pet zemalja kandidataza ~lanstvo u Uniji.
(trg)="s108.3"> Daqi ciq je promovisati bli`eodnose i regionalnu saradwu me|u susedima i saradwu EU sa ovih petzemaqa kandidata za ~lanstvo u Uniji. Priroda i nivo podr{ke direktno seodnose na stepen politi~ke voqe u svakoj od zemaqa i unutar regiona upogledu ostvarivawa napretka u procesu stabilizacije i pridru`ivawa.
(src)="s107.1"> Raspodjela pomo } i posredstvom programa CARDSza period 2002 - 2004. godina ( u milionima m )
(trg)="s109.1"> Raspodele pomo } i posredstvom programa KARDS za period 2002 - 2004. godine ( u milionima evra )
(src)="s149.1"> Pored strate { kog cilja pomo } i u postupku integracije u Evropsku uniju , CARDStako | e mo`e omogu}iti brzo reagiranje na promjenu situacija na terenu.
(trg)="s151.1"> Pored strate { kog ciqa pomo } i u postupku integracije u Evropsku uniju , KARDS , tako | e mo`e omogu}iti brzo reagovawe na promenu situacija naterenu.
(src)="s149.2"> To je , naprimjer , pokazano preusmjeravanjem resursa za pomo } izbjeglicama i raseljenim licima , jednako kao i na rekonstrukciju , { to je bilo bitno za razrje { avanjekrize u Biv { oj Jugoslovenskoj Republici Makedoniji tokom 2002. godine .
(trg)="s151.2"> To je , na primer , pokazano preusmeravawem resursa za pomo } izbeglicama i raseqenim licima , jednako kao i na rekonstrukciju { to je bilobitno za razre { avawe krize u Biv { oj Jugoslovenskoj Republici Makedonijitokom 2002. godine .
(src)="s155.1"> • Juli 1995. godine : Albanija postaje ~ lanica Savjeta Evrope .
(trg)="s158.1"> Juli 1995. godine : Albanija postaje ~ lanica Saveta Evrope .
(src)="s156.1"> • Novembar 1995. godine : Biv { a Jugoslovenska Republika Makedonija postaje ~ lanica Savjeta Evrope i NATO Partnerstva za mir .
(trg)="s161.1"> Novembar 1995. godine : Biv { a Jugoslovenska Republika Makedonija postaje ~ lanica Saveta Evrope i NATO Partnerstva za mir .
(src)="s157.1"> • Novembar 1996. godine : Hrvatska postaje ~ lanica Savjeta Evrope .
(trg)="s162.1"> Novembar 1996. godine : Hrvatska postaje ~ lanica Saveta Evrope .
(src)="s165.1"> • Septembar 2000. godine : Albanija postaje ~ lanica Svjetske trgova ~ ke organizacije ( WTO ) .
(trg)="s176.1"> Septembar 2000. godine : Albanija postaje ~ lanica Svetske trgova ~ ke organizacije ( WTO ) .
(src)="s167.1"> • Novembar 2000. godine : Hrvatska postaje ~ lanica Svjetske trgova ~ ke organizacije ( WTO ) .
(trg)="s180.1"> Novembar 2000. godine : Hrvatska postaje ~ lanica Svetske trgova ~ ke organizacije ( WTO ) .
(src)="s175.1"> • Novembar 2002. godine : Bosna i Hercegovina postaje ~ lanica Savjeta Evrope .
(trg)="s194.1"> Novembar 2002. godine : Bosna i Hercegovina postaje ~ lanica Saveta Evrope .
(src)="s178.1"> • Februar 2003. godine : Hrvatska podnosi zvani ~ ni zahtjev za prijem u Evropsku uniju .
(trg)="s200.1"> Februar 2003. godine : Hrvatska podnosi zvani ~ ni zahtev za prijem u Evropsku uniju .
(src)="s180.1"> • April 2003. godine : Biv { a Jugoslovenska Republika Makedonija postaje ~ lanica Svjetske trgova ~ ke organizacije ( WTO ) .
(trg)="s204.1"> April 2003. godine : Biv { a Jugoslovenska Republika Makedonija postaje ~ lanica Svetsketrgova ~ ke organizacije ( WTO ) .
(src)="s182.1"> • Juli 2003. godine : Vije } e EU daje zeleno svjetlo za po ~ etak izrade studije o izvodljivosti ootvaranju pregovora za sklapanje Sporazuma o stabilizaciji i pridru`ivanju sa Srbijom i Crnom Gorom.
(trg)="s208.1"> Juli 2003. godine : Savet EU daje zeleno svetlo za po ~ etak izrade studije o izvodqivostio otvarawu pregovora za sklapawe Sporazuma o stabilizaciji i pridru`ivawu sa Srbijomi Crnom Gorom.
(src)="s187.1"> • Juni 2004. godine : Vije } e Evrope je odlu ~ ilo da Hrvatska postane zemlja kandidat za ~ lanstvou EU i da se otvore pregovori o ~ lanstvu po ~ etkom 2005 .
(trg)="s218.1"> Juni 2004. godine : Savet Evrope je odlu ~ io da Hrvatska postane zemqa kandidat za ~ lanstvo u EU i da se otvore pregovori o ~ lanstvu po ~ etkom 2005 .
(src)="s193.1"> Glavni izazovi sa kojima se zemlja suo ~ ava u srednjoro ~ nom periodu jesuosiguravanje javnog reda i borba protiv organiziranog kriminala , prevara ikorupcije ; ja ~ anje primjene vladavine prava kroz pobolj { avanje radapravosu | a i dr`avne uprave; pobolj{avanje ukupne ekonomske situacije uzemlji; potpuno uva`avanje demokratskih principa, ljudskih i manjinskihprava; ostvarivanjenapretka u pribli`avanju propisima i standardima EU.Cilj pomo}i, koja je Albaniji dodijeljena u okviru Procesa stabilizacije ipridru`ivanja je podr{ka vlastima Albanije da se suo~e i sa drugim izazovima - kroz finansijsku pomo}, ~esti dijalog sa EU u okviru postoje}ih ugovornih odnosa i pregovora o sklapanju Ugovora o stabilizaciji i pridru`ivanju.
(trg)="s224.1"> Glavni izazovi sa kojima se zemqa suo ~ ava u sredworo ~ nom periodu jesuobezbe | ivawe javnog reda i borba protiv organizovanog kriminala , prevara i korupcije ; ja ~ awe primene vladavine prava kroz poboq { avawerada pravosu | a i dr`avne uprave; poboq{avawe ukupne ekonomskesituacije u zemqi; potpuno uva`avawe demokratskih principa, qudskihi mawinskih prava; i ostvarivawe napretka u pribli`avawu propisimai standardima EU. Ciq pomo}i, koja je Albaniji dodeqena u okviru Procesa stabilizacije i pridru`ivawa je pomo} vlastima Albanije dase suo~e i sa drugim izazovima - kroz finansijsku pomo}, ~esti dijalogsa EU u okviru postoje}ih ugovornih odnosa i pregovora o sklapawu Ugovora o stabilizaciji i pridru`ivawu.
(src)="s199.2"> ( 44,9 miliona mi46,5 miliona m ) uz dodjelu gotovo polovine bud`eta za potrebe pravosu|a iunutra{njih poslova.
(trg)="s230.2"> Ovaj fokus KARDS programazadr`an je i tokom 2002. i 2003. godine (44,9 miliona evra i 46,5 milionaevra) uz dodelu gotovo polovine bud`eta za potrebe pravosu|a iunutra{wih poslova.
(src)="s200.1"> Podr { ka pravosudnom sistemu i policiji ostaje glavni dio programa CARDS za Albaniju .
(trg)="s231.1"> Podr { ka pravosudnom sistemu i policiji ostaje glavni deo programa KARDSza Albaniju . Projektima je obuhva } ena izgradwa i renovirawe sudova , uspostavqawe misije Evropske zajednice za pomo } poslovima policije ( PAMEKA ) , razvijawe policijskih snaga za borbu protiv kriminala , poboq { avaweupravqawa grani ~ nom slu`bom i poboq{avawe postupka kontrole na granicama.
(src)="s201.1"> Ulaganja u infrastrukturu obuhvataju izgradnju institucija i obuku u vezi saposebnim sektorom , naro ~ ito pravosu | em i unutra { njim poslovima gdje postojistalna potreba za infrastrukturom kao preduslovom za uspostavljanje zakonodavnih sistema ili kontrole granica kako bi pravilno funkcionirale .
(trg)="s232.1"> Ulagawe u infrastrukturu obuhvata izgradwu institucija i obuku , u vezi saposebnim sektorom , naro ~ ito pravosu | em i unutra { wim poslovima gde postojistalna potreba za infrastrukturom kao preduslovom za uspostavqawe zakonodavnih sistema ili kontrole granica kako bi pravilno funkcionisale .
(src)="s203.1"> Raspored sredstava za programe u Albaniji za period 2002 - 2004. godina ( u milionima m )
(trg)="s234.1"> Raspored sredstava za programe u Albaniji za period 2002 - 2004. godine ( u milionima evra )
(src)="s240.1"> Cilj ostalih projekata je pobolj { avanje kvaliteta `ivota u ruralnim oblastimai razvoj op}e svijesti, kroz obnovu infrastrukture na lokalnom nivou iuklju~ivanjem lokalnih zajednica u postupak odlu~ivanja. Podr`ava se ireforma institucija za visoko obrazovanje radi pobolj{avanja stru~nogusavr{avanja i obuke.
(trg)="s271.1"> Ciq ostalih projekata je poboq { avawe kvaliteta `ivota u ruralnimoblastima i razvoj op{te svesti, kroz obnovu infrastrukture na lokalnomnivou i ukqu~ivawem lokalnih zajednica u postupak odlu~ivawa. Podr`avase i reforma institucija visokog obrazovawa radi poboq{avawa stru~nogusavr{avawa i obuke. Obezbe|ena je i pomo} za konsolidaciju demokratijei razvoj gra|anskog dru{tva.
(src)="s245.2"> Mora da se radi pozastarjelim sistemima sa nedovoljnim izvorima neophodnimza procjenu i prikupljanje poreza od gra | ana i preduze } a.Ovo je proizvelo bud`etski deficit {to ote`ava modernizacijuinfrastrukture zemlje i porast ekonomije.
(trg)="s276.2"> Mora da se radipo zastarelim sistemima , i uz nedostatak izvora neophodnih za procenu i prikupqawe poreza od gra | ana i preduze } a .
(trg)="s276.3"> Ovo je doprinelo buxetskom deficitu { toote`ava modernizaciju infrastrukture zemqe i porastekonomije.
(src)="s247.1"> Evropska unija je finansirala projekat vrijedan 3 miliona mkako bi modernizirala poresku administraciju , uspostavilasigurne kompjuterske sisteme u Direkciji .
(trg)="s278.1"> Evropska unija je finansirala projekat vredan 3 milionaevra kako bi modernizovala poresku administraciju , uspostavila sigurne kompjuterske sisteme u Direkciji .
(src)="s247.2"> U trajanju od trigodine do kraja 2004. ovaj projekat je pomogao da se razvije opse`na tehnolo{ka strategija za odjeljenje oporezovanja. Softverske i hardverske potrebe suzadovoljene sa rje{enjima razvijenim i postavljenim u nekoliko odjeljenja uklju~uju}i i lokalne kancelarije{irom zemlje.
(trg)="s278.2"> Utrajawu od tri godine do kraja 2004. ovaj projekat je pomo- gao da se razvije opse`na tehnolo{ka strategija za odeqewe oporezovawa softverske i hardverskepotrebe su zadovoqene sa re{ewima razvijenim i postavqenim u nekoliko odeqewa ukqu~uju}i ilokalne kancelarije {irom zemqe.
(src)="s247.4"> Ovo pokriva i direktno i indirektno oporezivanje uklju ~ uju } i i jedinicu za velike poreskeobveznike , kao i odjeljenje za Porez na dodatnu vrijednost .
(trg)="s278.3"> Ovim je obuhva } eno i direktno i indirektno oporezivaweukqu ~ uju } i i jedinicu za velike poreske obaveznike , kao i odeqewe za Porez na dodatnu vrednost .
(src)="s248.4"> Dugoro ~ no gledano , uvedeni sistemi } e omogu } itibolju saradnju sa susjednim zemljama i ostalim trgova ~ kim partnerima opremaju } i Albaniju za integraciju u Evropsku uniju .
(trg)="s279.5"> Dugoro ~ no gledano , uvedeni sistemi } e omogu } iti boqu saradwu sa susednim zemqama i ostalim trgova ~ kim partnerimaolak { avaju } i integraciju Albanije za integraciju sa Evropskom unijom .
(src)="s249.1"> Migena Leskoviku , tridesetogodi { nja direktorica za spolja { nje odnose pri albanskom Ministarstvu pravde , smatrada je u njenoj zemlji potreban novi pristup kazneno-popra-vnom sistemu . Postupak policije prema zatvorenicima koji ~ ekaju su | enje u pro { losti je zabrinjavao , priznaje , a usloviboravka u pritvoru nisu bili adekvatni .
(trg)="s280.1"> Migena Leskoviku , tridesetogodi { wa direktorka zaspoqa { we odnose pri albanskom Ministarstvu pravde , smatra da je , u wenoj zemqi , potreban novi pristup kaznenopopravnom sistemu.Postupak policije premazatvoreni-cima koji ~ ekaju su | ewe uzrokovao je u pro { losti zabrinutost , a uslovi boravka u pritvoru nisu bili adekvatni , priznaje Leskoviku .
(src)="s251.1"> U okviru projekta vrijednog 400.000 mdovedeni su stru ~ njaci iz Austrije kako bi u roku od 14 mjeseci osmislili strategiju i koordinirali akcioni plan za reformu . Time se podrazumijeva dovo | enje legislative u ravan same | unarodnim i standardima EU u pogledu ljudskih prava , uz osiguravanje boljih objekata i obuke osoblja .
(trg)="s283.1"> U okviru projekta vrednog 400,000 evra , dovedeni su stru ~ waci iz Austrije kako bi u roku od 14 meseci osmislili strategiju i koordinirali akcionim planom za reformu .
(src)="s252.1"> Ova inicijativa finansira se regionalnim CARDS programom o pravosu | u i unutarnjim poslovima prekolokalnog nadzornog komiteta va`nih agencija koje odlu~uju o najboljim na~inima za postizanjepobolj{anja u radu.
(trg)="s284.1"> Ova inicijativa se finansira regionalnim KARDS programom o pravosu | u i unutra { wim poslovimapreko lokalnog nadzornog komiteta va`nih agencija koje odlu~uju o najboqim na~inima za postizawepoboq{awa u radu. Kqu~ni zatvorski personal obave{ten je o sistemima pritvora u drugim zemqama. I krajwi rezultat nisu samo boqi uslovi za pritvorenike, nego i jedinstveniji pristupme|udr`avnih agencija i zvani~nika radu kriminalisti~ko-pravosudnog sistema koji je uskla|en sastadardima i normama EU.