# bs/KC7205871/KC7205871.xml.gz
# mk/KC7205871/KC7205871.xml.gz
(src)="s11.2"> Šta nam donosi uvođenje eura ?
(trg)="s9.2"> Miro ни носи воведувањето на еврото ?
(src)="s20.1"> Slovenija se članstvom u Evropskoj uniji odlučila za zajednič ku evropsku budućnost i time se obavezala i za njenu valutu -euro .
(trg)="s25.1"> Co членството во Европската унија .
(src)="s20.2"> Za uvođenje eura mora država koja je članica Evropske unije ispunjavati određene uslove koji su poznati kao konver gentni ili maastrichtski kriteriji .
(trg)="s25.2"> Словенија ce одлучи за заедничка европска иднина и воедмо ja прифати и нејзнната валута - еврото .
(src)="s20.3"> Ključna karakteristika spome nutih mjerila je stabilnost : država-kandidat mora iskazivati stabilnost javnih finansija , stabilnost cijena , stabilnost kamatnih stopa i stabilnost deviznog kursa koji zajedno odra žavaju stabilnu privredu .
(trg)="s25.4"> Главната карактеристнка ма спомнатите критериуми e стабилноста : за преземање на еврото треба државата-кандидатка да покаже стабилност па јавните финансии , na цените , ма каматните стапки м стабилност na девизпиот курс што заедно претставуваат стабилно стопанство .
(src)="s21.1"> Prvi korak ka preuzimanju eura je Slovenija napravila već ulas kom u mehanizam deviznih kurseva ( ERM II ) 28. juna 2004 .
(trg)="s26.1"> Првиот чекор за преземање na еврото Словенија ro направи co влегувап.е во мехапизмот na девизните курсеви ( ЕРМ II ) na 28 јуни 2004 година .
(src)="s21.2"> Ako nakon dvije godine saradnje u spomenutom mehanizmu ispunimo sva kriterije , 1. januaTa 2007. euro će postati i naš novac . Slovenija je na dobrom putu da dobije zeleno svjetlo .
(trg)="s26.2"> Доколку после две години соработка во спомнатпот мехапизам in исполпиме сите критсриуми. тогаш na 1 јануари 2007 година еврото ќе стане и паша валута .
(src)="s22.1"> lako su mišljenja 0 korisnosti zajedničke valute na evropskom nivou podijeljena , možemo za malu i otvorenu privredu kao stoje slovenačka sa pravom tvrditi da koristi stavljaju mogu ću rizičnost u drugi plan . A korist od jedinstvene valute neće imati samo država , privreda i preduzetnici , već će ju moći osjetiti i svako od nas . Euro je stabilna valuta . Sa njim već možemo kupovati u 12 država Europske unije , a ulaskom novih država u područje eura mogućnosti postaju još veće . Kad budemo u te države odlazili u posjete , na poslovna puto vanja , odmore , izlete ili u kupovinu , nećemo više morati pret hodno mijenjati novac .
(trg)="s27.1"> Иако мислењата за корисноста ма заедничката валута na европско lineo ce поделени. можеме за мало и отворепо стопанство какво што e словснсчкото оправдано да тврдиме дска интересите и ползите ce поголеми од евептуслните ризици .
(src)="s22.6"> Euro će slovenačkoj privredi pomoći bolje iskoristiti prednosti zajedničkog evropskog tržišta , a potrošači ćemo jednostavno moći upoređivati cijene istih pro izvoda u različitim državama . Euro je uz to već odavno preras tao okvire EU i može se zamijeniti i u trećim državama .
(trg)="s27.6"> Ila словепечиото стопашлво ќе му помогне подобро да ги искористи предностите на заедничкиот европски пазар , a потрошувачите ќе можеме едноставно да πι споредуваме цените na истите производи помеѓу различните држави .
(src)="s25.1"> Uvod međunarodne valute već je postao i simbol zajedničkog evropskog identiteta i zajedničkih vrijednosti više od tri stoti ne miliona ljudi .
(trg)="s30.1"> Едпа валута значи поголема меѓусебпа поврзаност na Европската унија .
(src)="s25.2"> Dokazao je da može biti velika prilika za stva ranje konkurentnog i stabilnog privrednog prostora .
(trg)="s30.2"> Co тек na годините , еврото ce покажа ne само како моќиа и стабилна валута. туку e таа и симбол na заедничкиот европски идентитет , na заедничките вредности na повеќе од триста милиони луѓе .
(src)="s27.3"> U njoj želimo vas u godini intenzivnih priprema na preuzimanje eura , najprije upoznati sa djelova njem evropskog novčanog područja , ulogom Slovenije u njemu i naposljetku sa euro novčanicama i kovanicama . Ne sumnjamo u to da se je većina među vama već upoznala sa eurima , ali ipak vjerujemo daje ova publikacija dobrodošla .
(trg)="s32.3"> Co uca би сакале во годината na интензивните подготвувања на преземање na еврото да ви го претставиме работењето na европското парично подрачје , улогата na Словенија притоа и да ги претставиме евро банкнотите и кованите пари .
(src)="s27.5"> Naime , prilikom početka dvojnog označavanja cijena želimo vam i na ovaj način pomoći da biste se što lakše i što brže naviknuli na euro - naš budući novac , dio naše zajedničke evropske budućnosti .
(trg)="s32.5"> IIa почетокот на двојното означување na цените би сакале и na овој начин да ви помогнеме што полесно и поскоро да сс привикнете na еврата - na нашите идни пари , односпо na дслот од нашата заедпичка европска идшша .
(src)="s32.1"> Prilikom ulaska u Evropsku uniju ( i. maj 2004 . ) , Slovenija se obavezala na uvođenje zajedničke evropske valute - eura. lako je ta obaveza dio našeg pristupnog ugovora , moramo prije same zamjene tolara eurom ispuniti konvergentne kriterije i ka tom cilju su usmjerene i naša ekonomska i novčana politika .
(trg)="s37.1"> I. Зошто г < > воведуваме еврото Co влегување na Словенија во Европската унија ( I мај 2001 година ) , таа ce обврза и кон воведувањето na заедничката европска валута -еврто .
(src)="s33.1"> Kad je zajedničku evropsku valutu kao zvanični novac uvelo prvih n država EU ( poslije je euro uvela još i Grčka ) , države čla nice još uvijek su imale mogućnost da same odluče hoće li preuzeti euro ili ne . Velika Britanija i Danska su odlučile saču vati vlastite valute : u pregovorima su se izborile za pravo na mogućnost da ne trebaju uvesti euro , čak ni u slučaju ispu njavanja konvergentnih kriterija . A Švedska za sad još uvijek formalno ne ispunjava konvergentne kriterije za uvođenje eura , jer ostaje van mehanizma deviznih kurseva ( ERM II ) .
(trg)="s38.1"> Кога заедничката европска валута како службено платно средство го воведоа првите II држави ( полоцпа еврото ro воведе n Гј ) ција ) . државитс-чдсш.п ce уште имаа можпост да одлучат дали lie го иреземат еврото или ne .
(src)="s33.4"> Za nove države-članice EU , uključujući i Sloveniju , ta mogućnost ne postoji . Sve moraju svoju ekonomsku i novčanu politiku voditi tako da čim prije ispune konvergentne kriterije i da se tako pripreme za uvođenje eura .
(trg)="s38.4"> За новите држави-членки na ЕУ. вклучувајќи ja и Словенија , таа можност ne постои .
(src)="s34.1"> Šta nam donosi uvođenje ema ? Uvođenje eura u Sloveniji donosi nam i sljedeće ugodnosti : • oblikovanje stabilnije okoline za cjelokupnu privredu zbog uklanjanja nestabilnosti deviznih kurseva između država koje su uvele euro , a time i uklanjanja neizvjesnosti , rizič nosti i troškova mijenjanja valuta ; • lakše poslovanje i na neevropskim tržištima ; • bolju uporedivost domaćih cijena proizvoda i usluga sa cije nama u državama tzv. euro-područja ; • veću konkurenciju zbog bolje uporedivosti cijena na područ ju eura ; • otklanjanje troškova zbog mijenjanja novca ; • veći izbor različitih oblika štednje i lakše dizanje kredita , bez nepotrebnog traženja mjenjačnice prije putovanja na putu po Europi i svijetu .
(trg)="s40.1"> IIIк > IIII noen воведувањето на еврото ? Иокрај остапатото. воведувањето na еврото во Словенија III HOCH c.ie.iniiiie предпости : • создапаи.е na постаби.ша средипа за uiviani екопомија порадм укинување na нестабилноста na девизниот курс помеѓу државите urro ro вовеле еврото , a co roa ιι укинување na несигурноста. ризичиоста и na трошоците na мепувањето : • полесио работење и na неевропските пазари ; • ишобро споредување na домашпите nenn na производи п услуги co цепите no државите na τ.ιι. модрачје na еврото ;
(src)="s37.2"> Euro je zajednička valuta Evropske unije .
(trg)="s45.2"> Eiipo e заедничка валута na Епрош.ката уиија .
(src)="s37.3"> Do sada gaje uvelo 12 država-članica EU , koje sačinjavaju tzv. područje eura .
(trg)="s45.3"> Досега еврото m иоведоа 12 држави-членки иа ЕУ inro ro создаваат i.n. подрачје na еврото .
(src)="s47.1"> Po predviđanjima u junu 2006 : • ispunjenje konvergentnih kriterija • uklanjanje derogacije • određivanje neopozivo određenog kursa zamjene preuzimanje eura
(trg)="s55.1"> Според планот no октомври 2006 година :
(src)="s64.2"> Dobra priprema za preuzimanje eura na nivou države i privrede bitno će olakšati uvođenje novog novca i pojedincu . Dobra informisanost potrošača može biti od ključnog značaja za neometan proces zamjene tolara za eure .
(trg)="s67.2"> Добрата иолготовка за преземаље на еврото во голема мерка ќе го олесне воведувањето na новите пари и кај поединецот .
(src)="s65.1"> Važno je poznavati ključne datume vezane za uvođenje eura. i. januar 2007 . - ciljni datum uvođenja eura na koji su vezani svi ostali datumi ; dali će euro stvarno biti uveden 1. januara 2007. zavisi od toga hoće li Slovenija ispunja vati zatražene kriterije ; 1. januar 2007 . -14. januaT 2007 . - razdoblje dvojnog opticaja eura i tolara : u tom kratkom razdoblju euro će već biti naš novac , ali će se u gotovinskom plaćanju još uvijek moći koristiti tolari ; 1. januar 2007 . -1. mart 2007 . - bit će moguća zamjena tolar ske gotovine u bankama bez provizije , a nakon tog roka u Banci Slovenije bez vremenskog ograničenja za tolarske novčanice , a za tolarske kovanice do kraja 2016. godine ; sav uknjiženi novac , dakle novac na tran sakcijskim računima , automatski će se preračunati u euro sa 1. januarom 2007 .
(trg)="s69.1"> 1 јамуари 2007 година - краен датум на воведувањето na евро. датум за којшто ce врзани сите останати датуми ; дали еврото ќе биде навистина воведено на 1 јануари 2007 година зависи од тоа дали Словенија тогаш ќе ги исполпува бараните иритериуми : 1 јапуари 2007 година - 14 јануари 2007 годииа - период на двоен промет на еврото и толарот : во тоа време еврата ќе бидат веќе наши мари. a готовинско сеуште ќе може да ce нлаќа и co толари :
(src)="s69.1"> Dvojno označavanje cijena će biti razdijeljeno na dva razdoblja : obavezno razdoblje informativnog dvojnog označavanja cijena će početi i. marta 2006. i završiti na dan određivanja neopozivog kursa razmjene \ U tom razdoblju cijene moraju biti označene zajedno i u tola rima i u eurima te preračunate po centralnom kursu2 ; razdoblje dvojnog označavanja cijena će početi sa danom određivanja kursa razmjene i završiti će se šest mjeseci nakon uveđenja eura .
(trg)="s74.2"> Преземање na еврото во Словенија означување на цени c одредено дека треба одреден период пред и носле воведување на еврото цените иа стоката и услугите да бидат искажани во толари и во епра .
(src)="s70.3"> Cijena jednog litra goriva navedena u eurima mora biti precizirana na tri decimalna mjesta ; preduzeća koja nude robu i usluge preko kataloga mogu u katalozima navesti cijene samo u vodećoj valuti na datum izdavanja kataloga , ali moraju priložiti informa ciju o kursu razmjene i cjenovnik sa navedenim svim cijenama iz kataloga u obje valute u rastućem redu ; na odjelima mesnice , ribarnice , delikatesa i hljeba na vidlji vom mjestu mora biti postavljen cjenovnik za svu robu u obje valute ;
(trg)="s75.2"> Co тој иериод треба цените да бидат запишани истовремено во толари и во свра и треба да бидат пресметани сиоред централниот курс ; иериодот на диојно о.шачу itaii.r na цените ќе започне co депот na одредуван.е na курсот иа промена и líe заврши шест месеци после воведуваљето на еврото .
(src)="s73.2"> Preuzimanje eura u Sloveniji prodajni automati za robu i usluge moraju imati na vidlji vom mjestu kurs razmjene i cjenovnik sa svim cijena ma za robu i usluge u obje valute ; kod prodaje knjiga i ostalih izdavačkih proizvoda moraju biti na vidljivom mjestu označeni kurs razmjene i obra čunska tabela , na kojoj su navedeni iznosi bar trideset najčešćih cijena knjiga , odnosno ostalih izdavačkih proizvoda po izboru prodavača u rastućem redu u obje valute ; pTeduzeća koja pTate uplate za igTe na sreću ili vrše druge usluge vezane za bilo koju igni na sreću moraju imati na prodajnim mjestima i na automatima sa igrama na sreću na vidljivom mjestu kurs razmjene i cjenovnik u obje valute ; mala preduzeća koja obavljaju trgovačku djelatnost i zapoš ljavaju najviše deset osoba mogu u prodavnici u kojoj je istovremeno zaposleno najviše petero ljudi upotrije biti alternativne načine da potrošaču omoguće prera čunavanje i upoređivanje cijena u tolarima i eurima , na primjer , upotrebom cjenovnika ili obračunskih tabela .
(trg)="s79.2"> Преземање na еврото GO Словенија upola.i.iiiiic аптомати за ι roi.a ιι yo.iyni треба na видливо место да имаат поставени курсна листа и ценовник co сите цени за erona и услуги во двете валути : ιιριι upo la.i.õa na LUIHU ιι другн пздапачкп upon ιιιο.ιιι треба na видливо место да бидат запишанп девизниот курс u табелата за пресметување каде што ce забележани износите за најмалку триесет најзначителпи цени на книги , одиосно други издавачки производи по избор na продавачот. во двете валути во редослед од пониски non повисопи цени : no фирмшг uno примаат платени нзносн за urpu na среќа ιι.ιιι пршат некои други услуги ito врска co 611.10 i.ai.iia inpå na среќа треба na продажните места н na автоматите co urpu на epeiía na видливо место да имаат поставени девизна курсна листа и ценовник во двете валути ; no малите фирми uno itpiiiai трговска дејност u имаат вработени iiajuiioiy десет лнца можат во продавницата во noja истовремено ce вработени најмногу пет лица да пористат и алтернативни начини на потрошувачот да му овозможат нресметуваи.е и споредување neun no толари ιι cupa , na пример. co пористен.е na цепошшци ιι.ιιι табе.ти за пресметување .
(src)="s73.3"> Jednako važi za preduzeća koja obavljaju zanat sku djelatnost ; preduzeća koja nude Tobu ili usluge za sklapanje pTavnih poslova kod kojih se cijene , vrijednost potraživanja ili obaveze iskazuju u eurima ; zemljoradnici koji svoju robu prodaju neposredno krajnjem potrošaču .
(trg)="s79.3"> Истото важи и за фирмите што вршат занаетчиска дејност : no фирмите ni m нудат етока ιι.ιιι ye.iy ι ιι за склучување iipaiiiia работа паде што цените. вредноста na побарувањата или обврските ce искажуваат no евра ; i.aj icMJo ir.iuii rr uno enojai a erona ja продаваат непосредно na копечииот 110т | ) ошупач .
(src)="s74.1"> Dvojno označavanje također neće biti obavezno za označava nje cijena na jedinicu proizvoda ( na primjer za kilogram , metar , komad ) , iznosa na ispisima vaga i digitalnih prikaziva ča cijena te vrijednosti poštanskih naljepnica .
(trg)="s80.1"> Двојпото означување иема да биде задолжително за означување на цепата за едииицата па производот ( иа ир. за пилограм. метар. иарче ) . за износите иа иепиеите na nai ure и дигиталиите прикажувачи na neun 11 за вредностите иа тансените марки .
(src)="s78.1"> Pravila preračunavanja u razdoblju obaveznog informativnog dvojnog označavanja cijena Od i. marta 2006. do određivanja kursa razmjene se iznosi informativno preračunavanje po centralnom kursu . Iznos u eurima se izračuna tako da se tolarski iznos dijeli centralnim kursem ( 1 € = 239,640 SIT ) . Kod zaokruživanja iznosa važe pravila zaokružavanja .
(trg)="s84.1"> Правила за пресметување во nepuogom na задолжителното информатавно двојно означување
(src)="s79.1"> Pravila preračunavanja u razdoblju dvojnog označavanja cijena Nakon određivanja neopozivog kursa Tazmjene odrediti će se kurs za 1 euro .
(trg)="s88.1"> Noi ir одредуваи.г na ΙΚΌΠΙΟΗΙΙΙ , .ΙΙΙΙΙΙΙΟΙ ку pc na замепа líe биде одреден курсот за 1 евро .
(src)="s79.2"> Kurs razmjene se prilikom preračunavanja ne zaokružuje ni skraćuje i upotrebljava se za preračunavanje jedinice eura i jedinice tolara u oba smjera . I u tom slučaju važe pravila zaokružavanja .
(trg)="s88.2"> При пресметувап.ето. пурсот иа замена ne ce заокружува и ne ceпрати. туку ce користи за нрееметуваи.е помеѓу едипицата na еврото и единицата na толарот во двете iiaconu .
(src)="s80.1"> Pravila zaokružavanja Pravila zaokružavanja su sve vrijeme jednaka , bez obzira na to po kojem kursu se izvodi preračunavanje cijena .
(trg)="s90.1"> Правилата за заокружување постојаио ее еднакви без оглед на roa с.поред кој курс ее врши пресметувањето иа цените .
(src)="s81.2"> Ako je rezultat preračunava nja iznos koji je tačno na sredini , onda se taj iznos zaokružuje na gore .
(trg)="s91.2"> Допо.шу резхлтатот na иреемегувап.ето e изное uno e точио na средипа. иетиот ce заопружува iiarope .
(src)="s85.1"> Primjer zaokružavanja kod preračunavanja na osnovu cen tralnog kursa i. primjer : Soo SIT = soo : 23g , 640 = 2,0864 ... -2,09 EUR ( postoje broj trećeg decimalnog mjesta pet ili više , iznos u eurima se zaokružuje na gore )
(trg)="s95.1"> Пример за заоирумувип > р при пресметувањето врз основа на централниот нурс
(src)="s88.1"> Uvođenjem eura će plaćanje kovanicama i novčanicama nižih vrijednosti postati bitno , jer će cijene osnovnih životnih namirnica , recimo hljeba i peciva , iznositi oko 1 euro . Zbog toga će se u našim džepovima ubrzo primijetiti svaki cent koji ćemo bezbrižno ostaviti na kasi .
(trg)="s99.1"> 1.000 СИТ ■ 1.000 : 239,640 = 4.1729 ... -4,17 еура ( бидејќи бројката на третото децимално место e помало од пет , изпосот ce заокружува падолу ) .
(src)="s88.3"> Morat ćemo naučiti i to da kovanice redovno trošimo umjesto da ih čuvamo kod kuće . Kovanice su platno sredstvo koje je posve jednako vri jedno kao i novčanice .
(trg)="s100.2"> Ири плаќање co то.шри вратениот кусур често го игнорираме , затоа тој најчесто останува na касите , ао џебовите и.ш дома .
# bs/KQ5203295/KQ5203295.xml.gz
# mk/KQ5203295/KQ5203295.xml.gz
# bs/TH3110694/TH3110694.xml.gz
# mk/TH3110694/TH3110694.xml.gz
(src)="s20.3"> DK — 000235 — Ekooznačavanje sa Nordic Swan-om , Dozvola br . 541 176
(trg)="s20.3"> DK — 000235 — Еко-означување со Нордиски лебед , лиценца бр . 541 176
(src)="s87.1"> Europa se dijelom oslanja na prirodni kapital i ekosisteme u zemlji i inostranstvu ......................................... 13Pristup najnovijim pouzdanim informacijama ookolišupružaosnovuzadjelovanje ...................................... 13 Preispitivanje stanja okoliša u Europi otkriva značajan napredak , ali izazovi još uvijek ostaju .................................... 15Vezeizmeđupritisakanazaštituokolišaukazuju na sistemske rizike zaštite okoliša ........................................... 17Posmatranjestanjaokolišaibudućiizazovi izrazličitihperspektiva .............................................................. 22
(trg)="s87.2"> 13 Пристапот до сигурни и ажурни информации за животната средина обезбедува основа за акција ................................................
(src)="s88.2"> 55 Smanjuju se poljoprivredna područja , ali se upravljanje intenzivira : travnjaci bogati vrstama su u padu .................... 58Kopneni i slatkovodni sistemi su još uvijek pod pritiskomuprkossmanjenjuteretazagađenja ........................ 60Morskiokolišjejakopogođenzagađenjem i prekomjernim izlovljavanjem ................................................. 64Održavanjebioraznolikostinaglobalnom nivoujeključnozaljude ............................................................. 66
(trg)="s88.3"> 55 Земјоделските површини се намалуваат , но управувањето се интензивира : тревестите површини богати со видови се во опаѓање .................................................. ...................................................
(src)="s174.1"> Ono što razlikuje izvještaj EEA Europski okoliš : Stanje i pregled iz 2010. godine , u odnosu na prethodni izvještaj EEA , je poboljšano razumijevanje veze između okolišnih izazova kombiniranih sa globalnim kretanjima . Ovo je omogućilo dublje uvažavanje sistemskih rizika izazvanih od strane ljudi i ranjivosti , koje ugrožavaju sigurnost ekosistema i pružaju uvid u nedostatke upravljanja .
(trg)="s175.1"> Она што е различно во 2010 година , споредено со претходните извештаи на ЕЕА Европската животна средина : Состојба и перспектива , е поголемото разбирање на врските меѓу еколошките предизвици комбинирани со глобални мегатрендови без преседан .
(src)="s176.2"> To uključuje informacije o okolišu koje se odnose na resurse i tehnologije , metode “ brojanja ” resursa spremne za implementaciju i obnovljenu obavezu uspostavljenih principa opreza i prevencije , ispravljajući štete nastale na izvoru i zagađivač plaća . Ovi ključni zaključci su podržani sa narednih 10ključnihporuka :
(trg)="s179.2"> Тие вклучуваат неспоредливи информативни ресурси и технологии за животната средина , подготвени да воспостават методи за евидентирање на ресурсите и обновена посветеност на прифатените принципи за претпазливост и превенција , преку поправање на штетата на изворот и плаќање од страна на загадувачот .
(src)="s186.2"> Ipak , svjetska i europska smanjenja emisije stakleničkih gasova su daleko od dovoljnih kako bi se održao prosječni porast temperature u svijetu ispod 2 ˚ C. Potrebni su veći napori za ublažavanje posljedica klimatskih promjena i za uspostavljanje mjera prilagođavanja kako bi se povećala otpornost Europe .
(trg)="s189.2"> Но , глобалните и европските намалувања во емисиите на стакленички гасови се далеку од доволни за просечниот пораст на глобалната температура да се задржи под 2 ° C. Потребни се поголеми напори за да се намалат ефектите од климатските промени и да се донесат мерки за приспособување , со цел , да се зголеми флексибилноста на Европа .
(src)="s201.1"> Povećanaefikasnostisigurnostresursamožebitipostignuta , na primjer korištenjem pristupa produženog životnog ciklusa za prikazivanje punog uticaja proizvoda na okoliš . Ovo može smanjiti ovisnost Europe o resursima na globalnoj razini i promicati inovativnost .
(trg)="s204.1"> Природни ресурси и отпад — Регулирањето на заштитата на животната средина и екоиновациите ја зголемуваат ефикасноста на ресурсите преку релативно одделување на користењето на ресурсите , емисиите и создавањето на отпад од економскиот раст во некои области .
(src)="s201.3"> Cijene koje u potpunosti uzimaju u obzir utjecaje korištenje resursa , biće veoma važne za upravljanje poslovnim i ponašanjem posmatrača prema poboljšanoj efikasnosti resursa .
(trg)="s204.2"> Сепак , апсолутното одделување останува предизвик , особено за домаќинствата .
(src)="s201.4"> Grupiranje sektorske politike u skladu sa potrebama resursa i okolišnim pritiscima , poboljšalo bi usklađenost , ukazalo bi na efikasnost zajedničkih izazova , povećali bi ekonomske i društvene koristi i pomoglo bi u izbjegavanju neželjenih posljedica .
(trg)="s204.3"> Ова упатува на простор не само за понатамошно подобрување на процесите на производство , туку и промена во моделите на потрошувачка за да се намалат притисоците врз животната средина .
(src)="s205.1"> Okoliš , zdravljeikvalitetživota — zagađivanjevodeizrakasusmanjeni ali nedovoljno da bi se postigao dobar ekološki kvalitet u svim vodnim tijelima ili kako bi se osigurala dobra kvaliteta zraka u svim gradskim područjima . Širokorasprostranjena izloženost većem broju polutanata i kemikalija i zabrinutost zbog dugoročne štete na ljudsko zdravlje , zajedno impliciraju potrebu za više velikihprogramaprevencijezagađivanjaikorištenjepristupapredostrožnosti .
(trg)="s208.1"> Животна средина , здравје и квалитет на живот — Загадувањето на водата и на воздухот се намали , но , недоволно за да се постигне добар еколошки квалитет на сите водните ла или да се обезбеди добар квалитет на воздухот во сите урбани средини .
(src)="s206.2"> Bolja provedba sektorskih i okolišnih politika će pomoći u osiguranju postizanja ciljeva i pružiće regulatornu stabilnost za poslovne subjekte . Širu predanost okolišnom monitoring i pravovremeno izvještavanje o polutantima i otpadu , korištenjem najboljih raspoloživih informacija i tehnologija , učinit će upravljanje okolišem efikasnijim . Ovo uključuje reduciranje dugoročnih troškova sanacije kroz rano djelovanje .
(trg)="s210.2"> Подоброто спроведување на секторските и на политиките за животната средина ќе помогне во постигнувањето на целите и ќе обезбеди регулаторна стабилност за претпријатијата .
(src)="s209.2"> Mnogi kljuèni pokretaèi promjena su vrlo meðuovisni i vjerovatno æe se razvijati više od desetljeæa .
(trg)="s212.2"> Многу клучни двигатели на промени се силно меѓусебно зависни и може да се покажат по децении , а не по години .
(src)="s209.3"> Ove meðuovisnosti i trendovi , mnogi od njih izvan direktnog europskog uticaja , imaæe znaèajne posljedice i potencijalnerizikezaelastiènostiodrživostrazvojaeuropskoggospodarstva i društva . Kljuèno æe biti bolje poznavanje povezanostiipridruženenesigurnosti .
(trg)="s212.3"> Овие меѓузависности и трендови , од кои многу се надвор од директното влијание на Европа , ќе имаат значителни последици и потенцијални ризици за флексибилноста и за одржливиот развој на економијата и општеството на Европа .
(src)="s210.3"> Zajedno , regulatori , poslovni subjekti i građani mogu učestvovati u upravljanju prirodnim kapitalom i uslugama ekosustava , stvarajući novi i inovativni način za efikasnije korištenje resursa i dizajniranje nepristrasnih poslovnih reformi . Koristeći edukaciju i različite društvene medije , građani mogu biti angažirani u rješavanju globalnih problema , kao što je postizanje klimatskog cilja od 2 ˚ C.
(trg)="s214.3"> Заедно , регулаторите , претпријатијата и граѓаните , би можеле да се вклучат пошироко во управувањето со природниот капитал и екосистемските услуги , создавајќи нови и иновативни начини за ефикасно искористување на ресурсите и планирање на рамномерни фискални реформи .
(src)="s213.1"> Pojamposvećenogupravljanjaprirodnimkapitalomiuslugamaekosistema je uvjerljiv koncept integrisanja za rješavanje okolišnih pritisaka iz više ekosistema .
(trg)="s216.1"> Семето за идни акции постои : задачата пред на се да му помогнеме да пушти корен и да процвета .
(src)="s223.1"> Europa se dijelom oslanja na prirodni kapital i ekosisteme u zemlji i inostranstvu
(trg)="s226.1"> Европа силно се потпира на природниот капитал и екосистемите , дома и во странство
(src)="s224.1"> Europa o kojoj govorimo u ovom izvještaju je dom za oko 600 miliona
(trg)="s227.1"> Европа , на којашто се однесува овој извештај , е дом на околу 600 милиони
(src)="s225.1"> 2 ljudi i obuhvata oko 5.85 miliona km
(trg)="s228.1"> 2 луѓе и зафаќа површина од околу 5,85 милиони km
(src)="s227.1"> 4 miliona km2iblizu500milionaljudi.Saprosjekomod100ljudipo km2 , Europajejednaodnajgušćenaseljenihregijasvijeta ; nekih
(trg)="s230.1"> 4 милиони km2
(src)="s265.1"> Zajedničke okolišne teme
(trg)="s268.1"> Заеднички еколошки теми
(src)="s299.2"> Također , sveobuhvatni cilj ograničavanja neće biti postignut ( klimatskih promjena na smanjenje temperature ispod 2 ° C na globalnom nivou tokom ovog stoljeća , vjerovatno neće biti ispunjen , djelomično i zbog emisija stakleničkih gasova iz drugih dijelova svijeta .
(trg)="s296.2"> Исто така , општата цел за на ЕУ за живеалишта и за птици (
(src)="s311.1"> Na koje zemlje i regije se odnosi ovaj izvještaj ?
(trg)="s312.1"> Табела 1.1 На кои земји и региони се однесува овој извештај ?
(src)="s318.1"> Austrija , Belgija , Danska , Finska , Francuska , Njemačka , Grčka , Irska , Italija , Luksemburg , Holandija , Portugal , Španija , Švedska , Engleska
(trg)="s319.1"> Австрија , Белгија , Данска , Финска , Франција , Германија , Грција , Ирска , Италија , Луксембург , Холандија , Португалија , Шпанија , Шведска , Обединето Кралство
(src)="s320.3"> Međutim , ova pitanja će se razmatrati u sljedećim poglavljima ovog izvještaja , a rezultati njihovih analiza će doprinjeli njegovim zaključcima .
(trg)="s323.3"> Но , тие се разгледуваат во следните поглавја на овој извештај и резултатите од анализата на истите придонесоа кон оформувањето на заклучоците на овој извештај .
(src)="s328.1"> Hrvatska , Bivša Jugoslovenska Republika Mekedonija
(trg)="s328.1"> Хрватска , Република Македонија
(src)="s331.1"> Cjelokupna slika napretka u ispunjavanju ciljeva zaštite okoliša potvrđuje rezultate prethodnih izvještaja o stanju europskog okoliša , a to jeste daje bilo značajnih poboljšanja u mnogim područjima , ali broj glavnih izazova i dalje ostaje .
(trg)="s332.1"> Општата слика на напредокот кон постигнувањето на еколошките цели ги потврдува наодите на претходните извештаи , но , останува одреден број на поголеми предизвици .
(src)="s331.2"> Ova slika je prikazana i u nedavno objavljenom “ Godišnjem pregledu ” ( ‘ Annual Environment Policy Reviews ’ ) od strane Europske Komisije , u kojem do dvije trećine od 30 odabranih okolišnih pokazatelja prikazuje slabe performanse ili pak zabrinjava njihov trend , a kod ostatka pokazatelja ukazuje ilinadobreperformanseilinabaremdjelomičannapredakprema
(trg)="s332.2"> Ваквата слика , исто така , е одразена во неодамнешните „ Годишни извештаи за политиката за животна средина “ на Европската комисија , во коишто до две третини од 30-те избрани еколошки индикатори покажуваат ниска ефикасност или загрижувачки тренд , додека останатите укажуваат на добро работење или , во најмала рака , мешовит напредок кон целите на заштитата на животната
(src)="s338.1"> Iz praktičnih razloga korištene grupe se zasnivaju na uspostavljenim političkim grupacijama ( od 2010 ) , prije nego samo na okolišnom pitanjima . Zbog toga u okviru grupa postoje varijacije u okolišnoj efikasnosti , kao i značajna preklapanja između njih .
(trg)="s338.1"> Од практични причини , претставените групи се базираат на воспоставените политички групации ( од 2010 година ) , а не само на аспектите на животната средина .
(src)="s338.3"> To je označeno u izvještaju , tamo gdje je to bilo moguće uraditi .
(trg)="s338.3"> Кога е можно тоа , ова е појаснето во извештајот .
(src)="s344.1"> Analize ukazuju na činjenice koje mjenjaju današnje razumijevanje i percepciju izazova zaštite okoliša : više ih se ne može posmatrati kao nezavisna , jednostavna i specifična pitanja . Prije da su izazovi povećano prošireni i kompleksni , i dio su mreže povezanih i međuovisnih funkcija , koje pružaju različiti prirodni i društveni
(trg)="s340.1"> Анализите укажуваат на фактот дека денешните сфаќања и перцепирањето на еколошките предизвици се менуваат : тие веќе не може да се гледаат како независни , едноставни и посебни прашања .
(src)="s402.1"> Smanjiti primarno korištenje energije ; do 20 % do 2020 naspram ‘ kao i obično ’ ( b )
(trg)="s407.1"> Природа и биодиверзитет честички ) è
(src)="s407.1"> Dostići nivo kvalitete zraka koji neće imati negativne utjecaje na zdravlje ( m )
(trg)="s411.1"> Квалитет на воздухот во урбани подрачја ( цврсти честички и озон )
(src)="s467.1"> Prirodni resursi i otpad sistemi.Toneznačidaekološkebrigekojesusepojavileuprošlomstoljeću , kaoštoje su kako smanjiti emisije stakleničkih gasova ili zaustaviti gubitak bioraznolikosti , nisu više važne .
(trg)="s464.2"> Ова не значи дека еколошките грижи што се појавија во претходниот век , како што е прашањето поврзано со намалувањето на емисиите на стакленичките гасови или запирањето на губењето на биодиверзитетот , веќе не се важни .
(src)="s467.2"> Donekle to pokazuje povećan stepen složenosti u načinu na kojim i razumijemo i odgovaramo na izazove zaštite okoliša .
(trg)="s464.3"> Впрочем , тоа упатува на зголемениот степен на комплексност во начинот на којшто ги разбираме еколошките предизвици и на којшто реагираме на нив .
(src)="s471.1"> U izvještaju se , sa različitih tačaka gledišta , nastoje osvijetliti ključne karakteristike složenosti veza između pitanja zaštite okoliša .
(trg)="s469.1"> Извештајот настојува да фрли светлина на различните гледишта за клучните карактеристики на комплексните врски меѓу еколошките проблеми .
(src)="s471.2"> To se radi tako što se daje pobliža analiza veza između različitih izazova zaštite okoliša , kao i između okolišnih i sektorskih trendova i njihovih odgovarajućih politika . Npr . : smanjenje stope klimatskih promjena zahtijeva ne samo smanjenje emisije stakleničkih gasova iz elektrana , nego također i smanjenje difuznijih emisija od iz transporta i poljoprivrede , kao i promjenu potrošnje u kućanstvima .
(trg)="s469.2"> Тој го прави тоа со поблиска анализа на врските меѓу различните еколошки предизвици , како и меѓу еколошките и секторските трендови и нивните соодветни политики .
(src)="s478.2"> Sistematski rizici mogu biti potaknuti od strane neočekivanih događaja ili se mogu izgraditi tokom vremena , a uticaj često može biti veći i vjerovatno katastrofalan ( 14 ) .
(trg)="s474.2"> Системските ризици може да се активираат со неочекувани настани или да се надградуваат со текот на времето , така што влијанието често е големо , а потенцијално и катастрофално ( 14 ) .
(src)="s487.1"> Uskosupovezanasadrugimizazovima , kaoštojeneodrživokorištenje resursa , koje obuhvata društvene i ekonomske sfere i narušavavažneuslugeekosistema ;
(trg)="s478.1"> • тие се тесно поврзани со други предизвици , како што е неодржливото искористување на ресурсите , кои се протегаат во социјалната и во економската сфера и ги поткопуваат услугите на екосистемот ;
(src)="s493.1"> Poboljšati efikasnost korištenja resursa ( kao što su materijali , hrana , energija , voda ) i potrošnje uprkos sve većoj potražnji , smanjenim resursima i konkurenciji ; čišća proizvodnja .
(trg)="s483.1"> • како што еколошките предизвици стануваа покомплексни и подлабоко поврзани со другите општествени проблеми , така растеа несигурноста и ризиците поврзани со нив .
(src)="s494.1"> prilagođavanja. prirodnih dobara ( tj. vode , zemlje , bioraznolikosti , tla ) u odlukama o sektorskom upravljanju .
(trg)="s484.1"> на ублажувањто и водата , земјиштето , побарувачка , приспособувањето.биодиверзитетот , намалените ресурси почвата ) во одлуките и конкуренцијата ; за секторското почисто управување.производство.
(src)="s510.1"> Izvještaj ne daje nikakva upozorenja od neposrednog ekološkog kolapsa . Međutim , upozorava da su neke lokalne i globalne granice pređene , te da negativni okolišni trendovi mogu dovesti do dramatične i nepopravljive štete za neke ekosisteme i usluge koje uzimamo zdravo za gotovo . Drugim riječima , trenutna nedovoljna stopa napretka , posmatranog tokom posljednjih nekoliko desetljeća , može ozbiljno narušiti našu sposobnost da se nosimo sa mogućim budućim negativnim uticajima .
(trg)="s498.1"> Во овој извештај не се изнесуваат никакви предупредувања за претстојниот колапс на животната средина .
(src)="s511.1"> Posmatranje stanja okoliša i budući izazovi iz različitih perspektiva
(trg)="s499.1"> Поглед на состојбата на животната средина и идните предизвици од различни агли
(src)="s513.1"> Poglavlje 6 prikazuje , kroz mnoge direktne i indirektne veze , pitanja perspektive prirodnog kapitala i usluga ekosistema , fokusirajući se na zemlju , tlo i vodene resurse .
(trg)="s501.1"> Поглавјето 6 се осврнува на бројните директни и индиректни врски меѓу прашањата , од аспект на природниот капитал и екосистемските услуги , со акцент на земјиштето , почвата и водните ресурси .
(src)="s514.1"> Poglavlje 7 koristi druge leće , posmatrajući ostatak svijeta u smislu ključnih sociekonomskih kretanja za koje se očekuje da će uticati na okoliš Europe .
(trg)="s502.1"> Поглавјето 7 користи друг агол на гледање , преку набљудување на остатокот на светот во контекст на клучните социоекономски и еколошки мегатрендови за коишто може да се очекува дека ќе ја загрозат животната средина на Европа .
(src)="s533.1"> A ) pokazuju atmosferske koncentracije stakleničkih gasova ( GHG ) ( značajno povećanje od predindustrijskog vremena , sa nivoom karbon dioksida ( CO
(trg)="s519.1"> A ) покажуваат евидентен пораст во однос на стакленичките гасови ( GHG ) ( прединдустрискиот период , со нивоа на јаглероддвооксид ( C O
(src)="s543.1"> sredine 20. stoljeća vrlo vjerovatno nastalo zbog ljudskih uticaja (
(trg)="s528.1"> должи на влијанијата од човекот (
(src)="s548.1"> Promjeneuklimiipovećanjetemperaturetakvemagnitude , povezane su sa širokim rasponom potencijalnih uticaja .
(trg)="s537.1"> Промените во климата и порастот на температурата од таков обем се поврзуваат со широк опсег на потенцијални влијанија .
(src)="s548.2"> Već tokom posljednja tri desetljeća , zagrijavanje na globalnom nivou ima zamjetan uticaj na posmatrane promjene u mnogim ljudskim i prirodnim sistemima — uključujući i pomake u uzorcima padavina , povećanju globalnog prosječnog nivoa mora , povlačenje ledenjaka i smanjenja pokrivenosti
(trg)="s537.2"> Веќе во изминативе три децении , затоплувањето имаше очигледно влијание во глобални рамки врз забележаните промени во голем број човекови и природни системи — вклучувајќи промени во моделите на врнежи , раст во глобалното средно морско ниво , повлекување на глечерите и опаѓање во степенот на покриеност со мраз на Арктичкото Море .
(src)="s563.1"> Osim toga , sa porastom globalne temperature , postoji povećani rizik od prelaženja “ tačaka prevrata ” ( tipping points ) koje mogu potaknuti velike nelinearne promjene ( vidi Poglavlje 7 ) .
(trg)="s548.1"> Амбицијата на Европа е да се ограничи порастот на глобалната средна температура под 2 ° C
(src)="s564.1"> Ostale posljedice mijenjanja klimatskih uslova uključuju povećanje globalne prosječne temperature okeana , rasprostranjeno otapanja snijega i leda , povećan rizik od poplava u urbanim područjima i ekosistemima , acidifikaciju okeana , i ekstremne klimatske događaje , uključujući i valove vrućine . Očekuje se da će uticaj klimatskih
(trg)="s549.1"> Другите последици од променливите климатски услови вклучуваат пораст во глобалните средни температури на океаните , широко распространето топење на снегот и ледените површини , зголемениот ризик од поплави за урбаните подрачја и екосистемите , ацидификацијата на океаните и екстремните климатски настани , вклучувајќи ги топлотните бранови .
(src)="s567.1"> Prošle i projicirane globalne površinske promjene temperature ( u odnosu 1980 . – 19 . ) , zasnovane na prosjeku više modela za odabrane IPCC scenarije
(trg)="s551.2"> Постигнувањето на оваа цел ќе бара значителни намалувања на глобалните емисии на GHG .
(src)="s568.1"> Vođenje političkih diskusija na temu kako ograničiti opasno miješanje u klimatski sistem , je međunarodno priznato i ima za cilj da ograniči globalno povećanje prosječne temperature od predindustrijskog perioda do ispod 2 ° C ( 7 ) . Ispunjavanje ovog cilja zahtijevat će znatna smanjenja globalne emisije GHG-a . Uzevši u obzir samo atmosfersku
(trg)="s553.1"> Поранешна и проектирана промена во глобалната површинска температура ( во однос на 1980-1999 год . ) , врз основа на просечните вредности од повеќе модели за избрани сценарија на IPCC оваа општа цел може да се преточи во ограничување на концентрациите на атмосферски CO на околу 350 до 400 ppm . Ако се вклучат емисиите
(src)="s605.1"> Stupci sa desne strane slike pokazuju najbolje procjene ( linije unutar svakog stupca ) , a raspon vjerovatnoće procijenjen za svih šest IPCC marker scenarija u periodu od 2090 . – 2099. godine ( u odnosu na period od 1980 . – 1999 . ) .
(trg)="s589.1"> Столбовите на десната страна од сликата ја покажуваат најдобрата процена ( непрекинатата линија во секој столб ) и можниот опсег оценет за сите шест маркер сценарија на IPCC за 2090-2099 година ( во однос на 1980-1999 год . ) .
(src)="s605.2"> Horizontalna crna linija je dodata od strane EEA da bi ukazala na zaključak Vijeća EU i cilj UNFCCC Kopenhagenskog ugovora od 2 ° C maksimalnog povećanja temperature prethodnog predindustrijskog perioda ( 1.4 ° C više od 1990. godine Zbog oko 6 ° C povećanja temperature od predindustrijskog perioda dao 1990 ) .
(trg)="s589.2"> Хоризонталната црна линија е додадена од EEA за да се покаже целта од заклучокот на Советот на ЕУ и Договорот од Копенхаген за UNFCCC за максимален пораст на температурата од 2 ° C над онаа од прединдустрискиот период ( 1,4 ° C над онаа во 1990 година поради порастот на температурата од околу 0,6 ° C од прединдустрискиот период до 1990 година ) .
(src)="s624.1"> Emisije stakleničkih gasova kao tone CO po osobi po
(trg)="s605.1"> Емисии на стакленички гасови како тони CO
(src)="s627.1"> Godišnje emisije stakleničkih gasova u EU u 2008. godini odgovaraju
(trg)="s608.1"> Годишните емисии на GHG во ЕУ , во 2008 година , изнесуваа околу
(src)="s632.2"> U međuvremenu , EU trendovi stakleničkih gasova u odnosu na ekonomski razvoj — mjeri se kao bruto domaći proizvod ( BDP ) — pokazuju razdvajanje ukupne emisije iz ekonomskog razvoja u EU tokom vremena . Između 1990. i 2007.godine , emisija po jedinici BDP-a smanjena je za više od trećine u EU-27 ( 11 ) .
(trg)="s615.2"> Во меѓувреме , трендовите на емисиите на GHG во ЕУ , во однос на економскиот развој — измерен како бруто-домашен производ ( БДП ) — во ЕУ , укажуваат на општо разделување на емисиите од економскиот развој низ времето .
(src)="s650.1"> Treba napomenuti da UNFCCC i Kjoto protokol ne obuhvataju sve stakleničke gasove . Mnoge supstance , koje se regulišu Montrealskim protokolom , kao što su hlorofluorougljikovodici ( CFC ) , su takođe snažni staklenički gasovi .
(trg)="s633.1"> Вреди да се забележи дека UNFCCC и нејзиниот Протокол од Кјото не ги опфаќаат сите стакленички гасови .
(src)="s650.3"> Ukidanje ODS supstanci , koje utiču na klimatske promjene , indirektno je doprinijelo vrlo značajnom
(trg)="s633.3"> Со постапното отстранување на супстанциите што ја осиромашуваат озонската
(src)="s663.1"> Emisija stakleničkih gasova u EU-15 i EU-27 između
(trg)="s646.1"> Домашни емисии на GHG во ЕУ-15 и EУ-27 од 1990 до
(src)="s676.1"> Glavniizvoriemisijastakleničkihgasova , uzrokovanih ljudskim djelovanjem na globalnom nivou , su sagorijevanje fosilnih goriva za proizvodnju električne energije , prevoz , industrija i domaćinstva — koji zajedno čine oko dvije trećine ukupne globalne emisije .
(trg)="s659.1"> Главните извори на антропогените емисии на GHG на глобално ниво се согорувањето на фосилни горива за производство на електрична енергија , транспортот , индустријата и домаќинствата — на кои заедно отпаѓаат околу две третини од вкупните глобални емисии .
(src)="s676.2"> Drugi izvori uključuju krčenje šuma — što doprinosi petini emisije , poljoprivreda , odlaganje otpada i korištenje industrijskih fluoriranih gasova . Sveukupno , potrošnja energije u EU — proizvodnja električne i toplinske energije i potrošnja u industriji , obuhvaća blizu 80 % GHG emisija ( 9 ) .
(trg)="s659.2"> Другите извори ги вклучуваат обесшумувањето , што учествува со една петтина , земјоделството , депонирањето на отпад и користењето на индустриски флуорирани гасови .
(src)="s696.1"> EU-27 ukupna emisija stakleničkih gasova EU-15 ukupna emisija stakleničkih gasova
(trg)="s676.1"> • економски раст во преработувачките индустрии ;
(src)="s721.1"> Ukupna emisija stakleničkih gasova po sektoru u EU-27 , 2008
(trg)="s695.1"> Емисии на стакленички гасови во ЕУ-27 по сектор во 2008 год . , и промени меѓу 1990 и 2008 год