# bs/TH3110694/TH3110694.xml.gz
# lv/TH3110694/TH3110694.xml.gz
(src)="s87.1"> Europa se dijelom oslanja na prirodni kapital i ekosisteme u zemlji i inostranstvu ......................................... 13Pristup najnovijim pouzdanim informacijama ookolišupružaosnovuzadjelovanje ...................................... 13 Preispitivanje stanja okoliša u Europi otkriva značajan napredak , ali izazovi još uvijek ostaju .................................... 15Vezeizmeđupritisakanazaštituokolišaukazuju na sistemske rizike zaštite okoliša ........................................... 17Posmatranjestanjaokolišaibudućiizazovi izrazličitihperspektiva .............................................................. 22
(trg)="s82.1"> Eiropai raksturīga ievērojama atkarība no pašmāju un aizrobežu dabas kapitāla un ekosistēmām ............................. 13Pieeja ticamai jaunākajai informācijai par vidi rada pamatu rīcībai .............................................................................. 13Vides stāvokļa novērtējums Eiropā uzrāda vērā ņemamu progresu , tomēr problēmas saglabājas ..................................... 15Vides slodžu savstarpējā saistība norāda uz sistēmiskiem riskiem .......................................................................................... 17Vides stāvokļa un nākotnes problēmu vērtējums no dažādiem skatupunktiem .......................................................... 22
(src)="s111.1"> Cjelokupni okolišni uticaj europskih resursa nastavlja sa rastom ........................................................ 69Ambicija Europe je razdvojiti ekonomski rast od degradacije okoliša ........................................................ 70Upravljanje otpadom nastavlja pomicanje od prodaje do recikliranja i prevencije nastanka otpada .......................... 71Razmišljanjeoživotnomciklusuuupravljanju otpadom doprinosi smanjenju uticaja na okoliš i korištanja resursa ......................................................... 75Smanjenjem korištenja resursa u Europi smanjuje se uticaj na okoliš na globalnom nivou .................................... 80Zahtjevzaupravljanjevodamjeključanzakorištenjevodenih resursa u prirodnim granicama ................................ 81Obrascipotrošnjesuključnipokretači korištenja resursa i nastajanja otpada ...................................... 85Trgovina olakšava izvoz europskih resursa i mjenja neke uticaje na okoliš u inostranstvu ......................... 87Upravljanje prirodnim resursima je povezano s drugim ekološkim i društveno-ekonomskim pitanjima .................... 89
(trg)="s107.1"> Nekontrolētas klimata pārmaiņas var novest pie katastrofas .................................................................................... 25Eiropas mērķis ir panākt , ka Zemes vidējā temperatūra nepaaugstinās vairāk kā par 2 ° C .............................................. 27ES jau samazina siltumnīcefekta gāzu emisijas un izpildīs saistības , ko uzliek Kioto protokols ........................... 28Detalizēti aplūkojot galveno tautsaimniecības nozaru siltumnīcefekta gāzu emisijas , atklājas neviendabīgas tendences ..................................................................................... 31Raugoties uz 2020. gadu un vēl tālāk : ES ir sasniegusi zināmu progresu ........................................................................ 35Klimata pārmaiņu ietekme un pret to jutīgie faktori atšķiras dažādos reģionos , nozarēs un sabiedrībās ............... 38Prognozē , ka klimata pārmaiņām būs ievērojama ietekme uz ekosistēmām , ūdens resursiem un cilvēku veselību ....... 40Eiropai ir steidzami rūpīgi jāpielāgojas , lai stiprinātu spēju pretoties klimata pārmaiņu ietekmei ........................... 42Reakcija uz klimata pārmaiņām ietekmē arī citas vides problēmas .......................................................................... 44
(src)="s112.1"> Klimatske promjene mogu dovesti do katastrofalnih uticaja ako se ne provjeravaju ......................... 25Europskaambicijajeograničitiglobalnopovećanje prosječnetemperaturenamanjeod2 ° C ................................ 27EUsmanjujesvojeemisijestakleničkih gasova i ispunit će Kjoto obavezu ............................................. 28Poglednaključneemisijestakleničkihgasova po sektorima , otkriva mješovite trendove .............................. 31Gledajućinaprijeddo2020.idalje : EU ostvaruje napredak .............................................................. 35Uticaji i ranjivosti klimatskih promjena se razlikuju širom regija , sektora i zajednica .............................. 38Predviđasedaćeklimatskepromjeneimativelikiuticaj na ekosisteme , vodene resurse i ljudsko zdravlje .................. 40Hitno je potrebna namjenska adaptacija od strane Europe kako bi se izgradila otpornost protiv klimatskih utjecaja ......................................................... 42Reagovanjenaklimatskepromjenetakođerutiče i na druge izazove zaštite okoliša ............................................. 44
(trg)="s108.1"> Arvien pieaug visaptverošā ietekme uz vidi , ko rada resursu izmantošana Eiropā ..................................................... 69Eiropas mērķis ir izjaukt saikni starp ekonomisko attīstību un vides degradāciju .................................................. 70Atkritumu apsaimniekošanā turpinās pāreja – nevis apglabāt , bet pārstrādāt un neradīt ........................................... 71Dzīves cikla pieeja atkritumu apsaimniekošanai samazina ietekmi uz vidi un resursu izmantošanu .............. 75Izmantojot mazāk resursu Eiropā , samazinās arī ietekme uz vidi visā pasaulē .................................................... 80Pieprasījums pēc ūdens resursiem ir jāregulē , lai izmantošana tos nenoplicinātu ................................................. 81Patēriņa ieradumi ir resursu izmantošanas un atkritumu radīšanas galvenais virzītājspēks .......................... 85Tirdzniecība veicina resursu importu uz Eiropu un daļēji novirza uz ārzemēm ietekmi uz vidi ...................... 87Dabas resursu apsaimniekošana ir saistīta ar citām vides un sociāli-ekonomiskām problēmām ........................... 89
(src)="s174.1"> Ono što razlikuje izvještaj EEA Europski okoliš : Stanje i pregled iz 2010. godine , u odnosu na prethodni izvještaj EEA , je poboljšano razumijevanje veze između okolišnih izazova kombiniranih sa globalnim kretanjima . Ovo je omogućilo dublje uvažavanje sistemskih rizika izazvanih od strane ljudi i ranjivosti , koje ugrožavaju sigurnost ekosistema i pružaju uvid u nedostatke upravljanja .
(trg)="s169.1"> Salīdzinājumā ar iepriekšējiem EVA pārskatiem „ Vide Eiropā – stāvoklis un perspektīvas ” 2010. gadā sagatavotajam raksturīga labāka izpratne , kā savstarpēji saistītas vides problēmas , ko papildina līdz šim nepieredzētas globālas megatendences .
(src)="s176.2"> To uključuje informacije o okolišu koje se odnose na resurse i tehnologije , metode “ brojanja ” resursa spremne za implementaciju i obnovljenu obavezu uspostavljenih principa opreza i prevencije , ispravljajući štete nastale na izvoru i zagađivač plaća . Ovi ključni zaključci su podržani sa narednih 10ključnihporuka :
(trg)="s173.2"> Tām pamatā ir agrāk nepieredzēti vides informācijas resursi un tehnoloģijas , lietošanai gatavas resursu uzskaites metodes un atjaunota uzticība jau agrāk ieviestajiem principiem „ piesardzība ” , ” novēršana ” , “ novērst kaitējumu tā rašanās vietā ” un “ piesārņotājs maksā ” .
(src)="s186.2"> Ipak , svjetska i europska smanjenja emisije stakleničkih gasova su daleko od dovoljnih kako bi se održao prosječni porast temperature u svijetu ispod 2 ˚ C. Potrebni su veći napori za ublažavanje posljedica klimatskih promjena i za uspostavljanje mjera prilagođavanja kako bi se povećala otpornost Europe .
(trg)="s184.2"> Tomēr siltumnīcefekta gāzu emisiju samazinājums pasaulē un Eiropā nebūt nav pietiekams , lai panāktu , ka globālā temperatūra nepaaugstinās vairāk kā par 2 ° C. Lai samazinātu klimata pārmaiņu sekas , ir jādara vēl vairāk un jāievieš pielāgošanās pasākumi , lai palielinātu Eiropas pretestības spēju .
(src)="s201.1"> Povećanaefikasnostisigurnostresursamožebitipostignuta , na primjer korištenjem pristupa produženog životnog ciklusa za prikazivanje punog uticaja proizvoda na okoliš . Ovo može smanjiti ovisnost Europe o resursima na globalnoj razini i promicati inovativnost .
(trg)="s197.1"> Efektīvākuresursuizmantošanuunlielākudrošībuvarpanākt , piemēram , izmantojot paplašināta dzīves cikla pieeju , kas pilnībā atspoguļo produktu un darbību ietekmi uz vidi .
(src)="s201.3"> Cijene koje u potpunosti uzimaju u obzir utjecaje korištenje resursa , biće veoma važne za upravljanje poslovnim i ponašanjem posmatrača prema poboljšanoj efikasnosti resursa .
(trg)="s197.3"> Lai uzņēmējdarbību un patērētāju ieradumus vadītu daudz efektīvākas resursu izmantošanas virzienā , svarīga būs cenu politika , kas ņems vērā visas resursu izmantošanas izmaksas .
(src)="s201.4"> Grupiranje sektorske politike u skladu sa potrebama resursa i okolišnim pritiscima , poboljšalo bi usklađenost , ukazalo bi na efikasnost zajedničkih izazova , povećali bi ekonomske i društvene koristi i pomoglo bi u izbjegavanju neželjenih posljedica .
(trg)="s197.4"> Apvienojot nozaru politiku atbilstoši to vajadzībai pēc resursiem un radītajām vides slodzēm , varētu uzlabot saskaņotību , efektīvi risināt kopīgās problēmas , vairot ekonomiskos un sociālos ieguvumus un izvairīties no nevēlamām sekām .
(src)="s205.1"> Okoliš , zdravljeikvalitetživota — zagađivanjevodeizrakasusmanjeni ali nedovoljno da bi se postigao dobar ekološki kvalitet u svim vodnim tijelima ili kako bi se osigurala dobra kvaliteta zraka u svim gradskim područjima . Širokorasprostranjena izloženost većem broju polutanata i kemikalija i zabrinutost zbog dugoročne štete na ljudsko zdravlje , zajedno impliciraju potrebu za više velikihprogramaprevencijezagađivanjaikorištenjepristupapredostrožnosti .
(trg)="s201.1"> Videspolitikasīstenošanaunvidespārvaldībasstiprināšanaturpinās nest augļus .
(trg)="s201.2"> Labāk īstenojot nozaru un vides politiku , varēsim nodrošināt , ka mērķi tiek sasniegti un ka uzņēmējdarbībai izvirzītās prasības ir stabilas .
(src)="s206.2"> Bolja provedba sektorskih i okolišnih politika će pomoći u osiguranju postizanja ciljeva i pružiće regulatornu stabilnost za poslovne subjekte . Širu predanost okolišnom monitoring i pravovremeno izvještavanje o polutantima i otpadu , korištenjem najboljih raspoloživih informacija i tehnologija , učinit će upravljanje okolišem efikasnijim . Ovo uključuje reduciranje dugoročnih troškova sanacije kroz rano djelovanje .
(trg)="s202.1"> Vide , veselībaundzīveskvalitāte – ir samazinājies ūdens un gaisa piesārņojums , bet ar to nepietiek , lai sasniegtu visu ūdensobjektu labu ekoloģisko kvalitāti vai nodrošinātu labu gaisa kvalitāti visās pilsētās .
(src)="s209.2"> Mnogi kljuèni pokretaèi promjena su vrlo meðuovisni i vjerovatno æe se razvijati više od desetljeæa .
(trg)="s205.2"> Šajā ziņā svarīgas būs attieksmes izmaiņas .
(src)="s209.3"> Ove meðuovisnosti i trendovi , mnogi od njih izvan direktnog europskog uticaja , imaæe znaèajne posljedice i potencijalnerizikezaelastiènostiodrživostrazvojaeuropskoggospodarstva i društva . Kljuèno æe biti bolje poznavanje povezanostiipridruženenesigurnosti .
(trg)="s205.3"> Kontrolējošās iestādes , uzņēmēji un iedzīvotāji kopā varētu plašāk iesaistīties dabas kapitāla un ekosistēmu pakalpojumu pārvaldībā , radot jaunus un inovatīvus paņēmienus , kā efektīvāk izmantot resursus , un izstrādājot objektīvas fiskālās reformas .
(src)="s210.3"> Zajedno , regulatori , poslovni subjekti i građani mogu učestvovati u upravljanju prirodnim kapitalom i uslugama ekosustava , stvarajući novi i inovativni način za efikasnije korištenje resursa i dizajniranje nepristrasnih poslovnih reformi . Koristeći edukaciju i različite društvene medije , građani mogu biti angažirani u rješavanju globalnih problema , kao što je postizanje klimatskog cilja od 2 ˚ C.
(trg)="s206.3"> Eiropa lielākoties nevar tieši ietekmēt šādu savstarpēju atkarību un tendences , tomēr to sekas būs ievērojamas un , iespējami , apdraudēs Eiropas ekonomikas un sabiedrības pretestības spēju un ilgtspējīgu attīstību .
(src)="s213.2"> Prostorno planiranje , upravljanje resursima i usklađenost između sektorskih politika implementiranih na svim nivoima , može pomoći u balansiranju
(trg)="s209.1"> Mums ir sēklas tālākai darbībai – uzdevums ir palīdzēt tām iesakņoties un plaukt .
(src)="s223.1"> Europa se dijelom oslanja na prirodni kapital i ekosisteme u zemlji i inostranstvu
(trg)="s219.1"> Eiropai raksturīga ievērojama atkarība no pašmāju un aizrobežu dabas kapitāla un ekosistēmām
(src)="s224.1"> Europa o kojoj govorimo u ovom izvještaju je dom za oko 600 miliona
(trg)="s220.1"> Šajā pārskatā aplūkotā Eiropa ir mājas apmēram 600 miljoniem
(src)="s225.1"> 2 ljudi i obuhvata oko 5.85 miliona km
(trg)="s221.1"> 2 cilvēku un plešas 5.85 miljonu km platībā .
(src)="s227.1"> 4 miliona km2iblizu500milionaljudi.Saprosjekomod100ljudipo km2 , Europajejednaodnajgušćenaseljenihregijasvijeta ; nekih
(trg)="s222.2"> Eiropa , kur vidēji ir 100 iedzīvotāju uz kvadrātkilometru , ir viens no visblīvāk apdzīvotajiem reģioniem
(src)="s255.1"> izvještaj u nizu (
(trg)="s241.1"> A struktūra ( nu l l
(src)="s311.1"> Na koje zemlje i regije se odnosi ovaj izvještaj ?
(trg)="s252.2"> Kuras valstis un reģionus aptver šis pārskats ?
(src)="s318.1"> Austrija , Belgija , Danska , Finska , Francuska , Njemačka , Grčka , Irska , Italija , Luksemburg , Holandija , Portugal , Španija , Švedska , Engleska
(trg)="s258.1"> Austrija , Beļģija , Dānija , Somija , Francija , Vācija , Grieķija , Īrija , Itālija , Luksemburga , Nīderlande , Portugāle , Spānija , Zviedrija , Apvienotā Karaliste
(src)="s320.3"> Međutim , ova pitanja će se razmatrati u sljedećim poglavljima ovog izvještaja , a rezultati njihovih analiza će doprinjeli njegovim zaključcima .
(trg)="s261.3"> Tomēr tālākajās šī pārskata nodaļās tās ir aplūkotas , un to analīzes rezultāti ir ietekmējuši izdarītos secinājumus .
(src)="s328.1"> Hrvatska , Bivša Jugoslovenska Republika Mekedonija
(trg)="s268.1"> Potenciālās ES kandidātvalstis
(src)="s331.1"> Cjelokupna slika napretka u ispunjavanju ciljeva zaštite okoliša potvrđuje rezultate prethodnih izvještaja o stanju europskog okoliša , a to jeste daje bilo značajnih poboljšanja u mnogim područjima , ali broj glavnih izazova i dalje ostaje .
(trg)="s271.1"> Kopaina par progresu ceļā uz izvirzītajiem vides mērķiem apstiprina iepriekšējo vides stāvokļa pārskatu secinājumus , proti , ka daudzās jomās konstatēti būtiski uzlabojumi , tomēr saglabājas virkne nozīmīgu problēmu .
(src)="s331.2"> Ova slika je prikazana i u nedavno objavljenom “ Godišnjem pregledu ” ( ‘ Annual Environment Policy Reviews ’ ) od strane Europske Komisije , u kojem do dvije trećine od 30 odabranih okolišnih pokazatelja prikazuje slabe performanse ili pak zabrinjava njihov trend , a kod ostatka pokazatelja ukazuje ilinadobreperformanseilinabaremdjelomičannapredakprema
(trg)="s271.2"> Par šādu ainu liecina arī Eiropas Komisijas nesen sagatavotais „ Ikgadējais vides politikas novērtējums ” ( Annual Environment Policy Reviews ) , kurā teju divas trešdaļas no 30 īpaši izvēlētiem vides indikatoriem liecina par sliktu veikumu vai satraucošu tendenci , kamēr pārējie norāda vai nu uz labu veikumu
(src)="s338.1"> Iz praktičnih razloga korištene grupe se zasnivaju na uspostavljenim političkim grupacijama ( od 2010 ) , prije nego samo na okolišnom pitanjima . Zbog toga u okviru grupa postoje varijacije u okolišnoj efikasnosti , kao i značajna preklapanja između njih .
(trg)="s277.1"> Praktisku iemeslu dēļ valstis ir grupētas pēc to piederības politiskiem blokiem ( atbilstoši situācijai 2010. gadā ) , nevis vienīgi vides apsvērumiem .
(src)="s338.3"> To je označeno u izvještaju , tamo gdje je to bilo moguće uraditi .
(trg)="s277.3"> Šādi apstākļi ziņojumā ir īpaši atzīmēti , kur vien ir bijis iespējams .
(src)="s344.1"> Analize ukazuju na činjenice koje mjenjaju današnje razumijevanje i percepciju izazova zaštite okoliša : više ih se ne može posmatrati kao nezavisna , jednostavna i specifična pitanja . Prije da su izazovi povećano prošireni i kompleksni , i dio su mreže povezanih i međuovisnih funkcija , koje pružaju različiti prirodni i društveni
(trg)="s283.1"> Analīze norāda uz faktu , ka mainās pašreizējā vides problēmu izpratne un uztvere – tās vairs nevar uzskatīt par atsevišķiem , vienkāršiem un konkrētiem jautājumiem .
(src)="s385.1"> Emisije stakleničkih gasova þ ( î þ î
(trg)="s305.1"> Energoefektivitāte ì
(src)="s387.1"> Smanjiti emisije stakleničkih gasova ; do b
(trg)="s306.1"> Līdz 2020. g. samazināt primāro enerģijas patēriņu par 20 % , salīdzinot ar business-as-usualscenāriju ( b )
(src)="s402.1"> Smanjiti primarno korištenje energije ; do 20 % do 2020 naspram ‘ kao i obično ’ ( b )
(trg)="s308.1"> Atjaunojamās enerģijas avoti palielināt atjaunojamās enerģijas patēriņu ( b
(src)="s467.1"> Prirodni resursi i otpad sistemi.Toneznačidaekološkebrigekojesusepojavileuprošlomstoljeću , kaoštoje su kako smanjiti emisije stakleničkih gasova ili zaustaviti gubitak bioraznolikosti , nisu više važne .
(trg)="s353.2"> Tas nenozīmē , ka vairs nebūtu svarīgas pagājušajā gadsimtā parādījušās vides problēmas , piemēram , kā samazināt siltumnīcefekta gāzu emisijas vai kā apturēt bioloģiskās daudzveidības samazināšanos .
(src)="s467.2"> Donekle to pokazuje povećan stepen složenosti u načinu na kojim i razumijemo i odgovaramo na izazove zaštite okoliša .
(trg)="s353.3"> Drīzāk tas norāda , cik ļoti pieaugusi sarežģītības pakāpe mūsu izpratnei par vides problēmām un tam , kā uz tām reaģējam .
(src)="s471.1"> U izvještaju se , sa različitih tačaka gledišta , nastoje osvijetliti ključne karakteristike složenosti veza između pitanja zaštite okoliša .
(trg)="s358.1"> Uzlabot , darbības ar atkritumiem , lai kontrolētu tajos esošās bīstamās vielas , samazinātu atkritumu apglabāšanas , atkritumu poligonu un to piesārņojuma ietekmi .
(src)="s471.2"> To se radi tako što se daje pobliža analiza veza između različitih izazova zaštite okoliša , kao i između okolišnih i sektorskih trendova i njihovih odgovarajućih politika . Npr . : smanjenje stope klimatskih promjena zahtijeva ne samo smanjenje emisije stakleničkih gasova iz elektrana , nego također i smanjenje difuznijih emisija od iz transporta i poljoprivrede , kao i promjenu potrošnje u kućanstvima .
(trg)="s359.2"> Tas darīts , dziļāk analizējot saistību starp dažādām vides problēmām , kā arī starp vides un nozaru tendencēm un atbilstošo politiku .
(src)="s478.2"> Sistematski rizici mogu biti potaknuti od strane neočekivanih događaja ili se mogu izgraditi tokom vremena , a uticaj često može biti veći i vjerovatno katastrofalan ( 14 ) .
(trg)="s364.2"> Sistēmiskus riskus var izraisīt pēkšņi notikumi , tie var veidoties laika gaitā , bet to ietekme bieži ir milzīga un , iespējams , katastrofāla ( 14 ) .
(src)="s487.1"> Uskosupovezanasadrugimizazovima , kaoštojeneodrživokorištenje resursa , koje obuhvata društvene i ekonomske sfere i narušavavažneuslugeekosistema ;
(trg)="s372.1"> • tās ir cieši saistītas ar citām problēmām , piemēram , neilgtspējīgu resursu izmantošanu , kas caurvij sociālo un ekonomisko sfēru un apdraud būtiskus ekosistēmu pakalpojumus ;
(src)="s494.1"> prilagođavanja. prirodnih dobara ( tj. vode , zemlje , bioraznolikosti , tla ) u odlukama o sektorskom upravljanju .
(trg)="s377.1"> daudzveidības , tīrāku augsnes ) ražošanu.izmantošanu.
(src)="s510.1"> Izvještaj ne daje nikakva upozorenja od neposrednog ekološkog kolapsa . Međutim , upozorava da su neke lokalne i globalne granice pređene , te da negativni okolišni trendovi mogu dovesti do dramatične i nepopravljive štete za neke ekosisteme i usluge koje uzimamo zdravo za gotovo . Drugim riječima , trenutna nedovoljna stopa napretka , posmatranog tokom posljednjih nekoliko desetljeća , može ozbiljno narušiti našu sposobnost da se nosimo sa mogućim budućim negativnim uticajima .
(trg)="s390.1"> Pārskats nebrīdina par draudošu vides katastrofu .
(src)="s511.1"> Posmatranje stanja okoliša i budući izazovi iz različitih perspektiva
(trg)="s391.1"> Vides stāvokļa un nākotnes problēmu vērtējums no dažādiem skatupunktiem
(src)="s513.1"> Poglavlje 6 prikazuje , kroz mnoge direktne i indirektne veze , pitanja perspektive prirodnog kapitala i usluga ekosistema , fokusirajući se na zemlju , tlo i vodene resurse .
(trg)="s393.1"> 6. nodaļā runāts par daudzajām tiešajām un netiešajām saiknēm starp problēmām dabas kapitāla un ekosistēmu pakalpojumu skatījumā , galveno uzmanību pievēršot zemes , augsnes un ūdens resursiem .
(src)="s514.1"> Poglavlje 7 koristi druge leće , posmatrajući ostatak svijeta u smislu ključnih sociekonomskih kretanja za koje se očekuje da će uticati na okoliš Europe .
(trg)="s394.1"> 7. nodaļa izmanto citu skatupunktu , aplūkojot pārējo pasauli būtiskāko sociāli-ekonomisko un vides megatendenču skatījumā , kuras , kā sagaidāms , var ietekmēt Eiropas vidi .
(src)="s529.1"> Klimatske promjene mogu dovesti do katastrofalnih uticaja ako se ne provjeravaju
(trg)="s406.1"> Nekontrolētas klimata pārmaiņas var novest pie katastrofas
(src)="s533.1"> A ) pokazuju atmosferske koncentracije stakleničkih gasova ( GHG ) ( značajno povećanje od predindustrijskog vremena , sa nivoom karbon dioksida ( CO
(trg)="s411.1"> ) koncentrāciju mērījumi Zemes atmosfērā liecina , ka kopš rūpnieciskā laikmeta sākuma tās ir ievērojami palielinājušās un ka oglekļa dioksīda
(src)="s543.1"> sredine 20. stoljeća vrlo vjerovatno nastalo zbog ljudskih uticaja (
(trg)="s422.1"> vidus vērojamo globālo sasilšanu ir izraisījusi cilvēka darbība (
(src)="s548.1"> Promjeneuklimiipovećanjetemperaturetakvemagnitude , povezane su sa širokim rasponom potencijalnih uticaja .
(trg)="s430.1"> Tāda mēroga klimata pārmaiņas un temperatūras paaugstināšanās ir saistītas ar daudzām dažādām iespējamām ietekmēm .
(src)="s548.2"> Već tokom posljednja tri desetljeća , zagrijavanje na globalnom nivou ima zamjetan uticaj na posmatrane promjene u mnogim ljudskim i prirodnim sistemima — uključujući i pomake u uzorcima padavina , povećanju globalnog prosječnog nivoa mora , povlačenje ledenjaka i smanjenja pokrivenosti
(trg)="s430.2"> Jau pēdējo trīsdesmit gadu laikā sasilšanas ietekmē visā pasaulē ir manāmi mainījušās cilvēku un dabas sistēmas – tostarp ir mainījies nokrišņu
(src)="s564.1"> Ostale posljedice mijenjanja klimatskih uslova uključuju povećanje globalne prosječne temperature okeana , rasprostranjeno otapanja snijega i leda , povećan rizik od poplava u urbanim područjima i ekosistemima , acidifikaciju okeana , i ekstremne klimatske događaje , uključujući i valove vrućine . Očekuje se da će uticaj klimatskih
(trg)="s442.1"> Citas mainīgo klimatisko apstākļu sekas ir pasaules okeāna ūdens vidējās temperatūras paaugstināšanās , plaši izplatītā sniega segas un ledāju kušana , paaugstināts apdzīvoto vietu un ekosistēmu applūšanas risks , okeāna paskābināšanās , kā arī ekstremālas klimatiskas parādības , piemēram , karstuma viļņi .
(src)="s568.1"> Vođenje političkih diskusija na temu kako ograničiti opasno miješanje u klimatski sistem , je međunarodno priznato i ima za cilj da ograniči globalno povećanje prosječne temperature od predindustrijskog perioda do ispod 2 ° C ( 7 ) . Ispunjavanje ovog cilja zahtijevat će znatna smanjenja globalne emisije GHG-a . Uzevši u obzir samo atmosfersku
(trg)="s444.1"> Vadot politiskas diskusijas par to kā ierobežot klimatiskajai sistēmai bīstamus traucējumus , visa pasaule ir atzinusi mērķi – panākt , lai planētas vidējās temperatūras paaugstināšanās salīdzinājumā ar pirmsrūpniecisko laikmetu nepārsniegtu 2 ° C ( 7 ) .
(src)="s605.1"> Stupci sa desne strane slike pokazuju najbolje procjene ( linije unutar svakog stupca ) , a raspon vjerovatnoće procijenjen za svih šest IPCC marker scenarija u periodu od 2090 . – 2099. godine ( u odnosu na period od 1980 . – 1999 . ) .
(trg)="s481.1"> Piezīme : līknes attēla labajā pusē ataino visticamāko pieņēmumu ( nepārtrauktā līnija ) un iespējamo izmaiņu amplitūdu , kas novērtēta visiem sešiem KPSP izstrādātajiem scenārijiem līdz 2090 . – 2099. gadam ( salīdzinājumā ar 1980 . – 1999. gadu ) .
(src)="s605.2"> Horizontalna crna linija je dodata od strane EEA da bi ukazala na zaključak Vijeća EU i cilj UNFCCC Kopenhagenskog ugovora od 2 ° C maksimalnog povećanja temperature prethodnog predindustrijskog perioda ( 1.4 ° C više od 1990. godine Zbog oko 6 ° C povećanja temperature od predindustrijskog perioda dao 1990 ) .
(trg)="s481.2"> EVA ir pievienojusi horizontālo melno līniju , lai norādītu ES Padomes secinājumos un ANO Vispārējās konvencijas par klimata pārmaiņām Kopenhāgenas vienošanās tekstā ietverto mērķi panākt , ka maksimālā temperatūras paaugstināšanās nepārsniedz 2 ° C salīdzinājumā ar līmeni pirms rūpnieciskā laikmeta ( 1,4 ° C salīdzinājumā ar 1990. gada līmeni , jo no pirmsrūpnieciskā laikmeta līdz 1990. gadam temperatūra paaugstinājās par apmēram 0,6 ° C ) .
(src)="s607.1"> Međutim , čak i 2 ° C ne pružaju garancije za izbjegavanje svih negativnih uticaja klimatskih promjena i podliježu neizvjesnosti .
(trg)="s483.1"> Tomēr arī 2 ° C robežpunkts ir saistīts ar zināmu nenoteiktību un negarantē , ka izvairīsimies no visām klimata pārmaiņu nelabvēlīgajām sekām .
(src)="s607.2"> UN okvirna konferencija o klimatskim promjenama ( UNFCCC ) , održana u Kopenhagenu 2009. godine , primila je na znanje Kopenhagenski ugovor koji poziva na procjenu njegove realizacije do 2015. godine : ‘ To će uključivati razmatranje jačanja dugoročnog cilja , napominjući različita pitanja od strane nauke , uključujući i porast temperature od 1.5 ° C ’ ( 7 ) .
(trg)="s483.2"> 2009. gadā notikusī ANO Vispārējās konvencijas par klimata pārmaiņām Kopenhāgenas konference pieņēma zināšanai Kopenhāgenas vienošanos , kas aicina izvērtēt tās izpildi līdz 2015. gadam : Tas nozīmētu arī apsvērt , vai nevajag izvirzīt stingrāku globālo
(src)="s624.1"> Emisije stakleničkih gasova kao tone CO po osobi po
(trg)="s495.2"> Valstu siltumnīcefekta gāzu emisijas , izteiktas kā CO nu l l
(src)="s663.1"> Emisija stakleničkih gasova u EU-15 i EU-27 između
(trg)="s516.2"> SEG iekšzemes emisijas ES-15 un ES-27 valstīs laikā no nu l l
(src)="s667.1"> Pogled na ključne emisije stakleničkih gasova po sektorima , otkriva mješovite trendove
(trg)="s518.1"> Detalizēti aplūkojot galveno tautsaimniecības nozaru siltumnīcefekta gāzu emisijas , atklājas neviendabīgas tendences
(src)="s676.1"> Glavniizvoriemisijastakleničkihgasova , uzrokovanih ljudskim djelovanjem na globalnom nivou , su sagorijevanje fosilnih goriva za proizvodnju električne energije , prevoz , industrija i domaćinstva — koji zajedno čine oko dvije trećine ukupne globalne emisije .
(trg)="s519.1"> Cilvēka darbības izraisīto SEG emisiju galvenie avoti visā pasaulē ir fosilā kurināmā sadedzināšana elektroenerģijas ieguvei , transports , rūpniecība un mājsaimniecības , kas kopumā rada apmēram divas trešdaļas globālo emisiju .
(src)="s676.2"> Drugi izvori uključuju krčenje šuma — što doprinosi petini emisije , poljoprivreda , odlaganje otpada i korištenje industrijskih fluoriranih gasova . Sveukupno , potrošnja energije u EU — proizvodnja električne i toplinske energije i potrošnja u industriji , obuhvaća blizu 80 % GHG emisija ( 9 ) .
(trg)="s519.2"> Pie citiem avotiem pieskaitāma mežu izciršana ( rada apmēram piekto daļu emisiju ) , lauksaimniecība , atkritumu apglabāšana un fluoru saturošo gāzu lietošana rūpniecībā .
(src)="s719.1"> Emisije stakleničkih gasova u EU-27 po sektorima u 2008 . , i promjene između 1990. i 2008. godine
(trg)="s539.2"> Dažādu nozaru kopējās siltumnīcefekta gāzu emisijas ES-27 valstīs 2008. gadā un izmaiņas laikā no 1990. gada līdz 2008. gadam
(src)="s721.1"> Ukupna emisija stakleničkih gasova po sektoru u EU-27 , 2008
(trg)="s541.1"> Nozaru kopējās siltumnīcefekta gāzu emisijas ES-27 valstīs , 2008.g.
(src)="s723.1"> Povećanje energetske efikasnosti posebno od strane industrije , korisnika i energijskih industrija ;
(trg)="s542.1"> • efektīvāks transportlīdzekļu degvielas patēriņš ;
(src)="s731.1"> Bolje upravljanje otpadom i poboljšano obnavljanje gasova sa deponija ( sektorzaotpadjepostigaonajvećesmanjenjeemisije ) ;
(trg)="s547.1"> Rūpnieciskā ražošana 8.3 % labāka atkritumu apsaimniekošana un uzlabota biogāzes savākšana atkritumu poligonos ( atkritumu apsaimniekošanas sektorā panākts lielākais relatīvais samazinājums ) ;
(src)="s741.1"> I djelimično zbog ekonomskog restruktuiranja u istočnim zemljama članicama u toku ranih 90tih godina .
(trg)="s554.1"> • daļēji – arī ekonomikas pārstrukturēšanās Austrumeiropas valstīs 20. gadsimta 90-to gadu sākumā .
(src)="s745.1"> EU trendovima emisija stakleničkih gasova , između 1990. i 2008. godine , dominirala su dva najveća emitera , Njemačka i Britanija , koje su zajedno bile odgovorne za više od polovice ukupnog smanjenja emisije u EU .
(trg)="s558.1"> Laikā no 1990. gada līdz 2008. gadam SEG emisiju tendences ES noteica divi lielākie emitētāji – Vācija un Apvienotā Karaliste , kas kopā bija atbildīgas par vairāk nekā pusi no kopējā samazinājuma ES .
(src)="s745.2"> Značajna smanjenja su također postigle zemlje EU-12 , kao što su Bugarska , Republika Češka , Poljska i Rumunija .
(trg)="s558.2"> Ievērojami mazāks emisiju apjoms kļuva arī vairākās ES-12 valstīs – Bulgārijā , Čehijā , Polijā un Rumānijā .
(src)="s745.3"> Ovo cjelokupno smanjenje djelomično je nadoknađeno povećanim emisijama u Španiji , te u manjoj mjeri u Italiji , Grčkoj i Portugalu ( 9 ) .
(trg)="s558.3"> Šis kopējais samazinājums daļēji kompensēja emisiju pieaugumu Spānijā un – mazākā mērā – Itālijā , Grieķijā un Portugālē ( 9 ) .
(src)="s755.2"> Da su uključene , udio transporta bi dosegao oko 24 % ukupne emisije stakleničkih gasova u EU-27 u 2008. godini .
(trg)="s569.2"> Ja tie būtu ņemti vērā , transporta daļa ES-27 valstu kopējās SEG emisijās 2008. gadā būtu apmēram 24 % .
(src)="s756.2"> Emisija stakleničkih gasova iz transporta u EU-27 povećala se za 24 % između 1990. i 2008. godine , isključujući emisije iz međunarodnog avio i morskog transporta ( 9 ) . Dok teretni transport i unutarnji vodeni putevi pokazuju pad tržišnog udjela , broj automobila u EU-27 — nivo vlasništva automobila – je povećan za 22 % , odnosno 52 milijuna automobila , između 1995. i 2006. godine ( 14 ) .
(trg)="s570.2"> ES-27 valstīs transporta radītās SEG emisijas laikā no 1990. gada līdz 2008. gadam pieauga par 24 % , neskaitot starptautisko aviopārvadājumu un jūras transporta radīto apjomu ( 9 ) .
(src)="s771.1"> EEA godišnji Mehanizam o izvještavanju i okolišu ( TERM ) pokazuje napredak i uspješnost napora u integrisanju transportnih i okolišnih strategija .
(src)="s771.2"> U 2009. godini , izvještaj naglašava sljedeće trendove i rezultate :
(trg)="s583.1"> Transporta radīto siltumnīcefekta gāzu emisiju pieaugums , tāpat kā šīs nozares cita veida ietekme uz vidi , vēl arvien cieši saistās ar ekonomisko izaugsmi .
(src)="s772.2"> Udio željeznice i unutrašnjih vodenih puteva u ukupnoj količini tereta se smanjio tokom tog perioda .
(trg)="s584.2"> 2009. gadā ziņojumā izceltas šādas tendences un secinājumi .
(src)="s773.1"> U svom Klimatskom i Energetskom paketu ( Climate and Energy Package ) ( 15 ) , EU se obavezala na daljnja smanjenja emisije za ( najmanje ) 20 % do 2020. godine u odnosu na 1990. godinu .
(trg)="s585.1"> Klimata un enerģētikas tiesību aktu paketē ( 15 ) ES ir apņēmusies līdz 2020. gadam turpināt samazināt emisijas par ( vismaz ) 20 % salīdzinājumā ar 1990. gada līmeni .
(src)="s773.2"> Nadalje , EU će napraviti smanjenje emisija za 30 % do 2020 . , u slučaju ako se druge razvijene zemlje obavežu na usporedivo smanjenje emisija iako zemlje u razvoju značajno doprinesu tome , u skladu sa svojim obavezama i mogućnostima . Švicarska i Lihteštajn ( obje doprinose sa 20 do 30 % redukcije emisije ) , kao i Norveška ( 30 do 40 % ) imaju slične opredjeljenosti .
(trg)="s585.2"> Turklāt ES ir gatava apņemties līdz 2020. gadam samazināt emisijas par 30 % , ja vien citas attīstītās valstis uzņemsies nodrošināt līdzīgu emisiju samazinājumu un attīstības valstis dos to saistībām un iespējām adekvātu ieguldījumu .
(src)="s775.1"> • Emisije stakleničkih gasova iz prometa ( isključujući međunarodni avio i pomorski promet ) su porasle za 28 % između 1990. i 2007. u EEA zemljama ( za 24 % u EU-27 ) , i sada čine oko 19 % ukupnih emisija .
(trg)="s588.1"> • No 1990. gada līdz 2007. gadam transporta ( neskaitot starptautiskos aviopārvadājumus un jūras transportu ) emitētais siltumnīcefekta gāzu apjoms EVA valstīs pieauga par 28 % ( par 24 % ES-27 ) un tagad veido ap 19 % no kopējā emisiju apjoma .
(src)="s779.2"> Očekuje se da će se povećati broj ljudi , koji su izloženi štetnom nivou buke , pogotovo noću , osim ako ne dođe do ekifasne politike smanjenja buke i njene realizacije u potpunosti ( takođe vidjeti Poglavlje 5 ) .
(trg)="s590.1"> • Eiropas Savienībā vienīgi Vācija un Zviedrija dara pietiekami , lai 2010. gadā sasniegtu indikatīvos mērķus biodegvielas lietošanai ( tomēr sk. arī diskusiju par bioenerģijas ražošanu 6. nodaļā ) .
(src)="s780.1"> Ključni vezani napori uključuju širenje i jačanje EU Sistema trgovnja
(trg)="s591.1"> Būtiskākie no atbilstošajiem pasākumiem ir ES emisijas kvotu
(src)="s782.1"> U izvještaju zaključeno je da ukazivanje na aspekte zaštite okoliša u prometnoj politici iziskuje viziju izgleda transportnog sistema do sredine 21. stoljeća . Proces uspostavljanja nove Zajedničke politike transporta je ključan prilikom stvaranja ove vizije i njenog ostvarivanja .
(trg)="s594.1"> Ziņojumā secināts – lai transporta politikā efektīvi ietvertu vides aizsardzības intereses , ir nepieciešama vīzija , kādai transporta sistēmai vajadzētu būt 21. gadsimta vidū .
(src)="s784.1"> 18 b u poređenju sa ukupnim udjelom za manje od 9 % u 2005. godini (
(trg)="s595.2"> Daudzsološi ir tas , ka laika gaitā pieaug atjaunojamo resursu izmantošana enerģijas ražošanā , jo īpaši palielinājies biomasas , vēja turbīnu un saules bateriju ( photovoltaics ) lietojums .
(src)="s790.1"> Ograničavanje globalne prosječne temperature se povećalo do ispod 2 ° C na dugoročnom planu , a smanjenje globalnih emisija stakleničkih gasova na 50 % ili više do 2050. godine u odnosu na 1990. godinu , i generalno se smatra daje i za onoga što se može postići sa dodatnim smanjenjem emisije . Nadalje , potrebne su sistematske promjene unačinunakojigeneriramoikoristimoenergiju , inačinunakojiproizvodimo i konzumiramo energetska dobra .
(trg)="s598.1"> Kopumā tiek uzskatīts – aprobežojoties ar vienmērīgu un nepārtrauktu emisiju samazinājumu , nebūs iespējams ilgstoši nepieļaut Zemes vidējās temperatūras paaugstināšanos vairāk nekā par 2 ° C un līdz 2050. gadam reducēt globālo SEG izmešu apjomu par 50 % vai vairāk salīdzinājumā ar 1990. gada līmeni .
(src)="s790.3"> Dakle , daljnja poboljšanja energetske efikasnosti i efikasnosti korištenja resursa se moraju nastaviti kao ključna komponenta strategija GHG emisija .
(trg)="s598.3"> Tādējādi energoefektivitātes un resursu racionālas izmantošanas uzlabojumiem
(src)="s802.2"> Također , energetska efikasnost zgrada u Europi ima značajan potencijal za dugoročno poboljšanje ( 19 ) .
(trg)="s611.2"> Arī Eiropas ēku energoefektivitātes jomā vēl ir vieta ilgtermiņa uzlabojumiem ( 19 ) .
(src)="s802.3"> Na širem planu , tehnologije pametnih aparata i pametne mreže također mogu pomoći cjelokupnoj efikasnosti električnih sistema , omogućavajući neefikasnoj proizvodnji energije da se koristi manje kroz smanjenje vršnih opterećenja .
(trg)="s611.3"> Plašākā mērogā arī „ viedās ” elektroiekārtas un sadales tīkli var uzlabot elektrosistēmu kopējo efektivitāti , samazinot maksimumslodzes un tādējādi ļaujot retāk izmantot neefektīvās ierīces .
(src)="s806.1"> Očekuje se da će dio promjene doći iz omogućavanja velike proizvodnje energije na velikoj udaljenosti od korisnika , i da će se efikasno transportovati između zemalja i preko mora . Programi kao što su : DESERTEC inicijativa ( c ) , Inicijativa pomorske mreže zemalja sjevernog mora ( the
(trg)="s616.1"> Paredzams , ka daļu izmaiņu radīs iespējas ražot enerģiju lielos apjomos tālu no lietotājiem un to efektīvi pārvadīt no vienas valsts uz otru , kā arī pāri jūrām .
(src)="s808.1"> Slovačka Grčka Republika Češka Poljska Mađarska Italija Kipar Irska Holandija Belgija Luksemburg Velika Britanija
(trg)="s618.1"> Grieķija Čehija Polija Ungārija Itālija Kipra Īrija Nīderlande Beļģija
(src)="s810.3"> Ova vrsta sistema može također pomoći razvoju električnih automobila , a zauzvrat doprinijeti stabilnosti i održivosti takve mreže ( f ) .
(trg)="s621.3"> Šāda veida sistēmas var veicināt arī elektromobiļu izplatību un sekmēt šādu energosistēmu stabilitāti un dzīvotspēju ( f ) .
(src)="s891.3"> U međuvremenu , u sjevero-zapadnoj Europi , niska obalna područja će se suočiti sa izazovom porasta nivoa mora i povećanim rizikom od povezanih olujnih udara . Predviđa se da će se temperature povećati i da će biti visočije od prosječne temperature na Arktiku , vršeći poseban pritisak na vrlo osjetljive ekosisteme . Dodatni pritisci na zaštitu okoliša mogu rezultirati lakšim pristupom rezervama nafte i plina , kaoinovimpomorskimrutama , akosepokrivačledasmanji ( 20 ) .
(trg)="s698.3"> Savukārt par jūras līmeni zemāk esošās piekrastes zonas Eiropas ziemeļrietumos saskaras ar jūras ūdens līmeņa celšanos un vētras radītu uzplūdu paaugstinātu risku .
(src)="s917.1"> Predviđa se da će klimatske promjene imati veliki uticaj na ekosisteme , vodene resurse i ljudsko zdravlje
(trg)="s725.1"> Prognozē , ka klimata pārmaiņām būs ievērojama ietekme uz ekosistēmām , ūdens resursiem un cilvēku veselību
(src)="s918.1"> Dodatni glavni potencijalni uticaj klimatskih promjena , u kombinaciji s promjenama u korištenju zemljišta i praksi upravljanja vodama , je intenziviranje hidrološkog ciklusa — zbog promjena u temperaturi , padavinama , ledenjacima i snježnom pokrivaču . Općenito , godišnji riječni tokovi su u porastu na sjeveru , a u opadanju na jugu — trend za koji se predviđa da će ubuduće povećati globalno zagrijavanje . Velike sezonske promjene su također projicirane , sa nižim tokovima ljeti , a većim zimi . Kao posljedica toga , suša i vodeni napon će porasti , naročito u južnoj Europi , i naročito tokom ljeta . Predviđa se da će se poplave javljati češće u mnogim riječnim bazenima , naročito tokom zime i proljeća , iako procjene promjena u frekvenciji i veličini poplava ostaju nepouzdane .
(trg)="s726.1"> Kopumā upju gada vidējā notece palielinās ziemeļos un samazinās dienvidos – un tiek prognozēts , ka tālākas globālās sasilšanas rezultātā šī tendence kļūs izteiktāka .
(src)="s930.3"> Predviđa se da će se takve promjene u ciklusima poljoprivrednih kultura nastaviti — što može potencijalno ozbiljno uticati na poljoprivredu ( G
(trg)="s735.5"> Turklāt , paaugstinoties temperatūrai un atkārtoti iestājoties ekstremāliem laikapstākļiem , biežāki var kļūt slimību pārnēsātāju ierosinātu saslimšanu , kā arī atsevišķu ar ūdeni un pārtiku saistību slimību uzliesmojumi ( 6 ) .
(src)="s933.1"> Slično tome , očekuje se uticaj klimatskih promjena na vodene ekosisteme .
(trg)="s738.1"> Sagaidāms , ka klimata pārmaiņas ietekmēs arī ūdeņu ekosistēmas .
(src)="s933.2"> Zagrijavanje površinske vode može imati više uticaja na kvalitetu vode , a time i na ljudsku upotrebu iste . To uključuje veću vjerojatnoću da se dogodi cvjetanje algi i kretanje slatkovodnih vrsta prema sjeveru , kao i promjene u fenologiji .
(trg)="s738.2"> Virszemes ūdeņu sasilšana var dažādi ietekmēt ūdens kvalitāti un – tādējādi – arī to izmantošanu cilvēku vajadzībām .
(src)="s933.4"> Također , u okviru morskih ekosistema , klimatske promjene će vjerovatno uticati i na geografsku rasprostranjenost planktona i riba , npr. promjena vremena cvjetanja proljetnihfitoplanktona , štoćestavitidodatnipritisaknaribljisvijetisrodne ekonomske aktivnosti .
(trg)="s738.4"> Arī jūras ekosistēmās klimata pārmaiņas , visticamāk , ietekmēs planktona un zivju izplatības areālus , piemēram , mainot fitoplanktona pavasara ziedēšanas laiku un radot papildu slodzi uz zivju krājumiem un ar tiem saistīto saimniecisko darbību .
(src)="s951.2"> ' Adaptacija ' se definiše kao prilagođavanje prirodnim ili ljudskim sistemima u skladu sa stvarnim ili očekivanim promjenama klime i njenim posljedicama , a u cilju obuzdavanja štete ili iskorištavanja povoljnih prilika ( 23 ) .
(trg)="s749.2"> Jēdzienu “ pielāgošanās ” definē kā dabisko un cilvēku radīto sistēmu piemērošanos reālajām vai prognozētajām klimata pārmaiņām vai to sekām , lai mazinātu kaitējumu vai izmantotu pavērušās iespējas ( 23 ) .
(src)="s995.2"> Praktični primjeri mjera prilagođavanja obuhvataju sisteme za rano upozoravanje , vezane za toplinske udare , sušu i upravljanje rizikom nestašice vode , upravljanje potrošnjom vode , raznolikost usjeva , odbranu od obalnih iriječnihpoplava , rizikodkatastrofelošegupravljanja , ekonomskaraznolikost , osiguranje , korištenje zemljišta , poboljšanje zelenih infrastruktura .
(trg)="s750.2"> Šo pasākumu praktiski piemēri ir agrīnās brīdināšanas sistēmas , kas informē par karstuma viļņiem , sausuma un ūdens trūkuma riska pārvaldība , ūdens pieprasījuma vadība , lauksaimniecības kultūru dažādošana , pretplūdu aizsardzības būves upju krastos un jūras piekrastē , katastrofu riska vadība , tautsaimniecības diversifikācija , apdrošināšana , zemes lietošanas pārvaldība un zaļās infrastruktūras paplašināšana .
(src)="s1009.2"> Nadalje , mnoge inicijative prilagođavanja ne bi trebalo poduzimati kao samostalne akcije , nego kao ugrađene mjere u okviru šireg smanjenja rizika u sektoru , uključujući upravljanje vodenim resursima i strategiju obalne odbrane .
(trg)="s752.2"> Turklāt vairumā gadījumu mēģinājumi adaptēties nedrīkstētu būt vienreizēji pasākumi , tie jāiekļauj plašākos nozaru riska samazināšanas plānos , tostarp ūdens resursu apsaimniekošanas un piekrastes aizsardzības stratēģijās .
(src)="s1010.1"> knjiga EU o Adaptaciji ( 24 ) je prvi korak prema usvajanju strategije smanjenja osjetljivosti na uticaj klimatskih promjena , i nadopunjuje djelovanje na nacionalnom , regionalnom i lokalnom nivou .
(trg)="s753.1"> līmenī , ir ES Baltā grāmata par pielāgošanos klimata pārmaiņām ( 24 ) , lai samazinātu jutību pret to rosinātajām izmaiņām .
(src)="s1010.2"> Integracija prilagođavanjanaokolišisektorskepolitikedomena — poputonihkoje se odnose na vodu , prirodu i bioraznolikost , kao i efikasnost resursa , važanjecilj .
(trg)="s753.2"> Būtisks mērķis ir pielāgošanās iekļaušana vides un nozaru politikā , piemēram tajā , kas saistīta ar ūdeni , dabu , bioloģisko daudzveidību un resursu racionālu izmantošan .
(src)="s1011.1"> Troškovi prilagođavanja u Europi potencijalno mogu biti veliki — i mogu iznositi do milijarde eura godišnje u srednjeročnom i dugogoročnom smislu . Međutim , ekonomska procjena troškova i koristi je izazvala veliku nesigurnost .
(trg)="s754.1"> Visticamāk , ka pielāgošanās Eiropai izmaksās dārgi – vidējā vai ilgā termiņā prasot pat miljardiem Eiro ik gadu .