# bs/KC7205871/KC7205871.xml.gz
# hr/KC7205871/KC7205871.xml.gz
(src)="s13.2"> Oeuru Šta je euro ? Gdje se može plaćati s euríma ?
(trg)="s12.2"> O euTU Što je euro Gdje možemo plaćati s eurom
(src)="s20.1"> Slovenija se članstvom u Evropskoj uniji odlučila za zajednič ku evropsku budućnost i time se obavezala i za njenu valutu -euro .
(trg)="s19.1"> Slovenija se uz članstvo u Europskoj uniji odlučila i za zajed ničku europsku budućnost te se time obvezala i za njenu valutu - euro .
(src)="s20.2"> Za uvođenje eura mora država koja je članica Evropske unije ispunjavati određene uslove koji su poznati kao konver gentni ili maastrichtski kriteriji .
(trg)="s19.2"> Da bi država članica Europske unije uvela euro , mora ispunjavati određene kriterije - zovu se konvergentni ili maastrichtski kriteriji .
(src)="s20.3"> Ključna karakteristika spome nutih mjerila je stabilnost : država-kandidat mora iskazivati stabilnost javnih finansija , stabilnost cijena , stabilnost kamatnih stopa i stabilnost deviznog kursa koji zajedno odra žavaju stabilnu privredu .
(trg)="s19.3"> Medu kriterijima je od najveće važnosti stabilnost : država kandidatka za preuzimanje eura mora pokazati stabilnost javnih financija , stabilnost cijena , stabil nost kamatnih stopa i stabilnost deviznog tečaja , što sve skupa odražava stabilno gospodarstvo .
(src)="s21.1"> Prvi korak ka preuzimanju eura je Slovenija napravila već ulas kom u mehanizam deviznih kurseva ( ERM II ) 28. juna 2004 .
(trg)="s20.1"> Slovenija je prvi korak k preuzimanju eura napravila 28. lipnja 2004 . , kada je ušla u mehanizam deviznih tečajeva ( ERM II ) .
(src)="s21.2"> Ako nakon dvije godine saradnje u spomenutom mehanizmu ispunimo sva kriterije , 1. januaTa 2007. euro će postati i naš novac . Slovenija je na dobrom putu da dobije zeleno svjetlo .
(trg)="s20.2"> Ako u dvije godine sudjelovanja u spomenutom mehanizmu budu zadovoljena sva mjerila , euro će 1. siječnja 2007. postati i naš novac .
(src)="s22.1"> lako su mišljenja 0 korisnosti zajedničke valute na evropskom nivou podijeljena , možemo za malu i otvorenu privredu kao stoje slovenačka sa pravom tvrditi da koristi stavljaju mogu ću rizičnost u drugi plan . A korist od jedinstvene valute neće imati samo država , privreda i preduzetnici , već će ju moći osjetiti i svako od nas . Euro je stabilna valuta . Sa njim već možemo kupovati u 12 država Europske unije , a ulaskom novih država u područje eura mogućnosti postaju još veće . Kad budemo u te države odlazili u posjete , na poslovna puto vanja , odmore , izlete ili u kupovinu , nećemo više morati pret hodno mijenjati novac .
(trg)="s21.1"> lako su razmišljanja 0 koristi zajedničke valute na europskoj razini podijeljena , za maleno i otvoreno gospodarstvo kakvo je slovensko možemo opravdano tvrditi da donosi više koristi nego rizika .
(src)="s22.6"> Euro će slovenačkoj privredi pomoći bolje iskoristiti prednosti zajedničkog evropskog tržišta , a potrošači ćemo jednostavno moći upoređivati cijene istih pro izvoda u različitim državama . Euro je uz to već odavno preras tao okvire EU i može se zamijeniti i u trećim državama .
(trg)="s22.4"> Slovenskom gospodarstvu će pomoći u iskorišta vanju prednosti zajedničkog evropskog tržišta , a potrošači će moći jednostavno uspoređivati cijene istih proizvoda u različi tim državama .
(src)="s23.1"> Jedna valuta znači veću međusobnu povezanost Evropske unije . Godinama euro nije stekao samo ugled jake i stabilne
(trg)="s23.1"> Jedna valuta znači veću međusobnu povezanost Europske unije .
(src)="s25.1"> Uvod međunarodne valute već je postao i simbol zajedničkog evropskog identiteta i zajedničkih vrijednosti više od tri stoti ne miliona ljudi .
(trg)="s25.1"> Uvod međunarodna valuta , nego i simbol zajedničkog europskog identiteta , zajedničkih vrijednosti više od tristo milijuna ljudi .
(src)="s25.2"> Dokazao je da može biti velika prilika za stva ranje konkurentnog i stabilnog privrednog prostora .
(trg)="s25.2"> Dokazao je da može biti velika prilika za stvaranje konkurent ne i stabilne gospodarske okoline .
(src)="s27.3"> U njoj želimo vas u godini intenzivnih priprema na preuzimanje eura , najprije upoznati sa djelova njem evropskog novčanog područja , ulogom Slovenije u njemu i naposljetku sa euro novčanicama i kovanicama . Ne sumnjamo u to da se je većina među vama već upoznala sa eurima , ali ipak vjerujemo daje ova publikacija dobrodošla .
(trg)="s26.6"> S njom vam , u godini intenzivnih priprema na preuzimanje eura , želimo predstaviti djelovanje europskog novčanog područja , ulogu Slovenije u njemu te europske novčanice i kovanice .
(src)="s27.5"> Naime , prilikom početka dvojnog označavanja cijena želimo vam i na ovaj način pomoći da biste se što lakše i što brže naviknuli na euro - naš budući novac , dio naše zajedničke evropske budućnosti .
(trg)="s27.2"> S početkom dvostrukog označavanja cijena želimo i ovom publikacijom pomoći da se što lakše i brže naviknete na euro - naš budući novac , dio naše zajedničke europske budućnosti .
(src)="s32.1"> Prilikom ulaska u Evropsku uniju ( i. maj 2004 . ) , Slovenija se obavezala na uvođenje zajedničke evropske valute - eura. lako je ta obaveza dio našeg pristupnog ugovora , moramo prije same zamjene tolara eurom ispuniti konvergentne kriterije i ka tom cilju su usmjerene i naša ekonomska i novčana politika .
(trg)="s32.1"> Slovenija se s ulaskom u Europsku uniju ( i. svibnja 2004 . ) obvezala i na uvođenje zajedničke europske valute - eura. lako je ta obveza dio našeg pristupnog sporazuma , moramo naj prije ispuniti konvergentne kriterije , a tim je ciljevima usmje rena i naša ekonomska i novčana politika .
(src)="s33.1"> Kad je zajedničku evropsku valutu kao zvanični novac uvelo prvih n država EU ( poslije je euro uvela još i Grčka ) , države čla nice još uvijek su imale mogućnost da same odluče hoće li preuzeti euro ili ne . Velika Britanija i Danska su odlučile saču vati vlastite valute : u pregovorima su se izborile za pravo na mogućnost da ne trebaju uvesti euro , čak ni u slučaju ispu njavanja konvergentnih kriterija . A Švedska za sad još uvijek formalno ne ispunjava konvergentne kriterije za uvođenje eura , jer ostaje van mehanizma deviznih kurseva ( ERM II ) .
(trg)="s33.1"> Kada je zajedničku europsku valutu kao službeni novac uvelo prvih 11 država EU ( kasnije je euro uvela i Grčka ) , još su posto jale mogućnosti da se države članice same odluče hoće li nas tojati preuzeti euro ili ne .
(src)="s33.4"> Za nove države-članice EU , uključujući i Sloveniju , ta mogućnost ne postoji . Sve moraju svoju ekonomsku i novčanu politiku voditi tako da čim prije ispune konvergentne kriterije i da se tako pripreme za uvođenje eura .
(trg)="s33.4"> Za nove države članice EU , uključujući i Sloveniju , te mogućnosti nema .
(src)="s34.1"> Šta nam donosi uvođenje ema ? Uvođenje eura u Sloveniji donosi nam i sljedeće ugodnosti : • oblikovanje stabilnije okoline za cjelokupnu privredu zbog uklanjanja nestabilnosti deviznih kurseva između država koje su uvele euro , a time i uklanjanja neizvjesnosti , rizič nosti i troškova mijenjanja valuta ; • lakše poslovanje i na neevropskim tržištima ; • bolju uporedivost domaćih cijena proizvoda i usluga sa cije nama u državama tzv. euro-područja ; • veću konkurenciju zbog bolje uporedivosti cijena na područ ju eura ; • otklanjanje troškova zbog mijenjanja novca ; • veći izbor različitih oblika štednje i lakše dizanje kredita , bez nepotrebnog traženja mjenjačnice prije putovanja na putu po Europi i svijetu .
(trg)="s34.1"> Što nam donosi uvođenje eura Uvođenje eura u Sloveniji donosi i sljedeće prednosti : • oblikovanje stabilnijeg okruženja za cjelokupno gospodar stvo zbog ukidanja njihanja deviznoga tečaja između država koje su uvele euro , a s tim i ukidanja nesigurnosti , rizika i troškova zamjene ; • lakše poslovanje i na ne-europskim tržištima ; • bolja usporedivost domaćih cijena proizvoda i usluga s cije nama u državama tzv. područja eura ; • veća konkurencija kao posljedica sve usporedivijih cijena u području eura ; • ukidanje troškova zbog zamjene novca ; • veći odabir različitih oblika štednje i lakšeg najma kredita ; • ukidanje nepotrebnih obilazaka mjenjačnica prije odlaska na putovanja .
(src)="s37.1"> Šta je euro ?
(src)="s37.2"> Euro je zajednička valuta Evropske unije .
(trg)="s37.1"> Što je euro Euro je zajednička valuta Europske unije .
(src)="s37.3"> Do sada gaje uvelo 12 država-članica EU , koje sačinjavaju tzv. područje eura .
(trg)="s37.2"> Do sada ga je uvelo 12 država članica EU , koje tvore tzv. područje eura .
(src)="s39.1"> Područje eura sačinjavaju Austrija , Belgija , Finska , Francuska , Črčka , Holandija , Irska , Italija , Luksemburg , Njemačka , Portugal i Španija .
(trg)="s38.1"> Dio područja eura su Austrija , Belgija , Finska , Francuska , Grčka , Irska , Italija , Luksemburg , Njemačka , Nizozemska , Portugal i Španjolska .
(src)="s40.1"> Gdje se može plaćati s eurima ? • u 12 država-članica EU : u Austriji , Belgiji , Finskoj , Francuskoj , Grčkoj , Holandiji , Irskoj , Italiji , Luksemburgu , Njemačkoj , Portugalu i Španiji ; • u Monaku , Vatikanu i San Marinu , koji su sa EU sklopili posebne sporazume o upotrebi eura ; • na francuskim prekomorskim teritorijima koji formalno nisu dio EU , ali su prije uvođenja eura koristili francuski franak ; • u državama , odnosno u dijelovima država u kojima se euro koristi kao naslijeđe starih valuta ; takvi primjeri su Andora koja nikad nije imala svoje valute , upotrebljavala je špansku pezetu i francuski franak , te Crna Gora i Kosovo u kojima se euro upotrebljava kao naslijeđe njemačke marke .
(trg)="s39.1"> Gdje možemo plaćati s eurom • u 12 država članica EU : u Austriji , Belgiji , Finskoj , Francuskoj , Grčkoj , Irskoj , Italiji , Luksemburgu , Njemačkoj , Nizozemskoj , Portugalu i Španjolskoj ; • u Monaku , Vatikanu i San Marinu , gdje su s EU sklopili posebne sporazume o upotrebi eura ; • u francuskim prekomorskim zemljama koje formalno nisu dio EU , ali su prije uvođenja eura upotrebljavale francuski franak ; • u državama odnosno u predjelima država , gdje se euro upot rebljava kao nasljednik starih valuta ; takvi su primjeri Andora , koja nikada nije imala svoju valutu , ali je upotrebljavala špa njolsku pezetu i francuski franak , te Crna Gora i Kosovo , gdje se euro upotrebljava kao nasljednik njemačke marke .
(src)="s47.1"> Po predviđanjima u junu 2006 : • ispunjenje konvergentnih kriterija • uklanjanje derogacije • određivanje neopozivo određenog kursa zamjene preuzimanje eura
(trg)="s45.1"> PTedviđeno lipanj 2006 : • ispunjavanje konvergentnih kriterija • ukidanje derogacije • određivanje neopozivog tečaja zamjene
(src)="s64.2"> Dobra priprema za preuzimanje eura na nivou države i privrede bitno će olakšati uvođenje novog novca i pojedincu . Dobra informisanost potrošača može biti od ključnog značaja za neometan proces zamjene tolara za eure .
(trg)="s61.2"> Dobra priprema na preuzi manje eura na nivou države i gospodarstva bitno će olakšati uvođenje novog novca i za pojedinca .
(src)="s65.1"> Važno je poznavati ključne datume vezane za uvođenje eura. i. januar 2007 . - ciljni datum uvođenja eura na koji su vezani svi ostali datumi ; dali će euro stvarno biti uveden 1. januara 2007. zavisi od toga hoće li Slovenija ispunja vati zatražene kriterije ; 1. januar 2007 . -14. januaT 2007 . - razdoblje dvojnog opticaja eura i tolara : u tom kratkom razdoblju euro će već biti naš novac , ali će se u gotovinskom plaćanju još uvijek moći koristiti tolari ; 1. januar 2007 . -1. mart 2007 . - bit će moguća zamjena tolar ske gotovine u bankama bez provizije , a nakon tog roka u Banci Slovenije bez vremenskog ograničenja za tolarske novčanice , a za tolarske kovanice do kraja 2016. godine ; sav uknjiženi novac , dakle novac na tran sakcijskim računima , automatski će se preračunati u euro sa 1. januarom 2007 .
(trg)="s62.1"> Važno je znati temeljne datume nacrta za uvođenje eura. i. siječnja 2007 . - planirani datum uvođenja eura , na kojega su vezani svi ostali datumi ; hoće li euro zaista biti uve den 1. siječnja 2007 . , ovisi 0 tome hoće li Slovenija ispunjavati zahtjevane kriterije ; 1. siječnja 2007 . -14. siječnja 2007 . - razdoblje dvostrukog opticaja eura i tolara : u tom je razdoblju euro već naš novac , iako se gotovinski još uvijek može plaćati i u tolarima ; 1. siječnja 2007 . -1. ožujak 2007 . - moguća zamjena tolar ske gotovine u bankama , bez provizije , a nakon isteka tog roka zamjena tolarskih novčanica u Banci Slovenije bez vremenskog ograničenja te tolarskih kovanica do kraja 2016. godine ; sav knjiženi novac , znači i novac na transakcijskim računima , bit će automatski preraču nat u euro već s 1. siječnjem 2007 .
(src)="s69.1"> Dvojno označavanje cijena će biti razdijeljeno na dva razdoblja : obavezno razdoblje informativnog dvojnog označavanja cijena će početi i. marta 2006. i završiti na dan određivanja neopozivog kursa razmjene \ U tom razdoblju cijene moraju biti označene zajedno i u tola rima i u eurima te preračunate po centralnom kursu2 ; razdoblje dvojnog označavanja cijena će početi sa danom određivanja kursa razmjene i završiti će se šest mjeseci nakon uveđenja eura .
(trg)="s68.1"> Dvostmko označavanje cijena bit će razdijeljeno na dva razdoblja : obvezno razdoblje informativnoga dvostrukog označavanja cijena će započeti i. ožujka 2006. i završiti na dan određivanja tečaja zamjene1 .
(trg)="s68.2"> U tom Tazdoblju moTaju biti cijene istovremeno označene u tolarima i eurima te preračunate po srednjom tečaju2 ; razdoblje dvostrukog označavanja cijena će započeti dan poslije određivanja tečaja i završiti šest mjeseci nakon uvođenja eura .
(src)="s70.2"> Međutim , predviđeni su i neki izuzeci : na benzinskim pumpama na automatima za točenje goriva ili u njihovoj neposrednoj blizini mora biti navedena cijena za jedan litar goriva u obje valute i kurs razmje ne .
(trg)="s69.2"> Predviđene su i neke iznimke : na benzinskim crpkama mora na automatima za točenje goriva ili u njihovoj neposrednoj blizini biti navedena cijena za jednu litru goriva u obje valute te tečajna lista .
(src)="s70.3"> Cijena jednog litra goriva navedena u eurima mora biti precizirana na tri decimalna mjesta ; preduzeća koja nude robu i usluge preko kataloga mogu u katalozima navesti cijene samo u vodećoj valuti na datum izdavanja kataloga , ali moraju priložiti informa ciju o kursu razmjene i cjenovnik sa navedenim svim cijenama iz kataloga u obje valute u rastućem redu ; na odjelima mesnice , ribarnice , delikatesa i hljeba na vidlji vom mjestu mora biti postavljen cjenovnik za svu robu u obje valute ;
(trg)="s69.3"> U eurima navedena cijena za jednu litru goriva mora imati tri decimalna mjesta ; poduzeća koja nude proizvode i usluge putem kataloga mogu u katalogu navesti cijene samo u vodećoj valuti na datum izlaska kataloga , no moraju priložiti infor maciju o tečajnoj listi i cjenik s navodom svih cijena iz kataloga u obje valute , u nadolazećem vrsnom redu ; na odjelima mesnice , ribarnice , delikatese i kruha mora biti na vidnom mjestu cjenik za sve proizvode u obje valute ;
(src)="s71.1"> 1 Kurs razmjene je neopoziv i trajan kurs razmjene između tolara i eura koji će postaviti Vijeće EU .
(trg)="s70.1"> ' Tečaj zamjene je neopoziv i trajan odnos zamjene između tolara i eura kojeg će odrediti Savjet EU .
(src)="s71.2"> 2 Centralni kurs je kurs koji je bio određen prilikom ulaska Slovenije u mehani zam deviznih kursova ( ERM il ) , tako zvanu euro čekaonicu ( 1 € = 239,640 SIT ) .
(trg)="s70.2"> 2 Srednji tečaj je tečaj koji je bio određen ulaskom Slovenije u mehanizam deviznih tečajeva ( ERM II ) , tzv. euro čekaonicom ( 1 € = 239,640 SIT ) .
(src)="s73.3"> Jednako važi za preduzeća koja obavljaju zanat sku djelatnost ; preduzeća koja nude Tobu ili usluge za sklapanje pTavnih poslova kod kojih se cijene , vrijednost potraživanja ili obaveze iskazuju u eurima ; zemljoradnici koji svoju robu prodaju neposredno krajnjem potrošaču .
(trg)="s72.3"> Isto važi za poduzeća koja obavljaju obrtničku djelat nost ; poduzeća koja nude proizvode ili usluge za sklapanje prav nog posla kod kojeg se cijene , vrijednost potraživanja ili obveze iskazuju u eurima ; seljaci koji svoje proizvode prodaju neposredno potrošaču .
(src)="s74.1"> Dvojno označavanje također neće biti obavezno za označava nje cijena na jedinicu proizvoda ( na primjer za kilogram , metar , komad ) , iznosa na ispisima vaga i digitalnih prikaziva ča cijena te vrijednosti poštanskih naljepnica .
(trg)="s73.1"> Dvostruko označavanje neće biti obvezno za označavanje cije na na jedinicu proizvoda ( npr. za kilogram , metar , komad ) , iznos na ispisu vage i digitalnim prikazima cijena te vrijed nosti poštanskih maraka .
(src)="s78.1"> Pravila preračunavanja u razdoblju obaveznog informativnog dvojnog označavanja cijena Od i. marta 2006. do određivanja kursa razmjene se iznosi informativno preračunavanje po centralnom kursu . Iznos u eurima se izračuna tako da se tolarski iznos dijeli centralnim kursem ( 1 € = 239,640 SIT ) . Kod zaokruživanja iznosa važe pravila zaokružavanja .
(trg)="s77.1"> Pravila preračunavanja u razdoblju obveznog , informativ nog , dvostrukog označavanja cijena Od i. ožujka 2006. do određivanja tečaja zamjene se iznosi informativno preračunavaju po srednjem tečaju .
(src)="s79.1"> Pravila preračunavanja u razdoblju dvojnog označavanja cijena Nakon određivanja neopozivog kursa Tazmjene odrediti će se kurs za 1 euro .
(trg)="s78.1"> Pravila preračunavanja u razdoblju dvostrukog označavanja cijena Nakon uvodivanja neopozivog tečaja zamjene bit će određen tečaj za i euro .
(src)="s79.2"> Kurs razmjene se prilikom preračunavanja ne zaokružuje ni skraćuje i upotrebljava se za preračunavanje jedinice eura i jedinice tolara u oba smjera . I u tom slučaju važe pravila zaokružavanja .
(trg)="s78.2"> Tečaj zamjene se kod preračunavanja ne zaokružuje niti skraćuje te se upotrebljava za preračunava nje između jedinice eura i jedinice tolara u oba smjera .
(src)="s80.1"> Pravila zaokružavanja Pravila zaokružavanja su sve vrijeme jednaka , bez obzira na to po kojem kursu se izvodi preračunavanje cijena .
(trg)="s79.1"> Pravila zaokruživanja Pravila zaokruživanja su cijelo vrijeme jednaka , bez obzira na to po kojem se tečaju preračunavaju cijene .
(src)="s81.2"> Ako je rezultat preračunava nja iznos koji je tačno na sredini , onda se taj iznos zaokružuje na gore .
(trg)="s80.2"> Ako je rezultat preračunava nja iznos koji je točno na sredini , tada se zaokruži na više .
(src)="s85.1"> Primjer zaokružavanja kod preračunavanja na osnovu cen tralnog kursa i. primjer : Soo SIT = soo : 23g , 640 = 2,0864 ... -2,09 EUR ( postoje broj trećeg decimalnog mjesta pet ili više , iznos u eurima se zaokružuje na gore )
(trg)="s84.1"> Primjer zaokruživanja kod preračunavanja na temelju srednjeg tečaja i. primjer : 500 SIT = 500 : 239,640 = 2,0864 ... -2 , og EUR ( iznos u eurima se zaokruži na više jer je broj trećeg decimalnog mjesta pet ili više )
(src)="s88.1"> Uvođenjem eura će plaćanje kovanicama i novčanicama nižih vrijednosti postati bitno , jer će cijene osnovnih životnih namirnica , recimo hljeba i peciva , iznositi oko 1 euro . Zbog toga će se u našim džepovima ubrzo primijetiti svaki cent koji ćemo bezbrižno ostaviti na kasi .
(trg)="s87.1"> Uvođenjem eura , plaćanje će kovanicama i novčanicama nižih vrijednosti postati važno jer će cijene osnovnih životnih potrepština , kao npr. kruha i peciva biti oko 1 euro .
(src)="s92.1"> Svaka novčanica prikazuje jednog od evropskih arhitekturnih stilova : • klasiku • romaniku • gotiku • renesansu • barok i rokoko - arhitekturu željeza i stakla • suvremenu arhitekturu 20. stoljeća .
(trg)="s92.1"> • gotika renesansa barok i rokoko • arhitektura željeza i stakla suvremena arhitektura 20. stoljeća .
(src)="s93.1"> Na prednjoj strani su prikazani prozori i vrata koji simboliziraju evropski duh otvorenosti i saradnje .
(trg)="s93.1"> Na prednjoj su strani uprizoreni prozori i vrata koji simboliziraju europski duh otvorenosti i sudjelovanja .
(src)="s93.2"> 12 zvijezda Evropske unije predstavljaju dinamiku i harmoniju savremene Evrope .
(trg)="s93.2"> 12 zvijezda Europske unije predstavlja dinamiku i harmoniju suvremene Europe .
(src)="s93.3"> Mostovi na naličju simboliziraju komunikaciju između evropskih naroda te između Evrope i ostalog svijeta .
(trg)="s93.3"> Mostovi na poleđini simboliziraju komunikaciju između europskih naroda te između Europe i ostalog svijeta .
# bs/KQ5203295/KQ5203295.xml.gz
# hr/KQ5203295/KQ5203295.xml.gz
(src)="s10.1"> Komesar vanjskih poslova EU Chris Patten
(trg)="s10.1"> Chrisa Pattena , europskog povjerenika za vanjske odnose
(src)="s11.1"> Zemlje Zapadnog Balkana postepeno nalaze svoj put ka sigurnijoj i stabilnijoj budu } nosti .
(trg)="s11.1"> Zemlje Zapadnog Balkana postupno se kre } u u smjeru sigurnije i stabilnije budu } nosti .
(src)="s12.1"> Narodi i vlade Albanije , Bosne i Hercegovine , Hrvatske i Biv { e Jugoslovenske Republike Makedonije kao i Srbije i Crne Gore , ulo`ili su dosta truda u samom regionu.
(trg)="s12.1"> Ve } ina ulo`enih napora odvija se u samoj regiji, a poduzimaju ih stanovni{tvo i vlade Albanije, Bosne i Hercegovine, Hrvatske, Biv{e Jugoslavenske Republike Makedonije, te Srbije i Crne Gore.
(src)="s12.2"> Ipak , pomo } Evropske unije ostaje klju ~ ni faktor u podr`avanju promjena, pru`anju stru~ne pomo}i iuspostavljanju struktura neophodnih za osiguravanje mira i prosperiteta u onome {to jepostalo zajedni~ki program.
(trg)="s12.2"> Me | utim , pomo } Europske unije i dalje je klju ~ an ~ imbenik u podupiranju promjena , pru`anju stru~ne pomo}i i uspostavljanju struktura potrebnih za osiguranje mira i prosperiteta, {to je postalo zajedni~ki prioritet.
(src)="s13.1"> Uz ukupnu pomo } u iznosu od 21 milijardu mkoju Evropska unija dodjeljuje { irom svijeta - { to je ~ ini jednim od najzna ~ ajnijih donatora - pomo } zemljama Zapadnog Balkana osigurava dugoro ~ nu podr { ku reformskim programima vlada ovih zemalja .
(trg)="s13.1"> Kao i pomo } Europske unije u svijetu , kao najzna ~ ajnijeg svjetskog donatora pomo } i , u ukupnoj vrijednosti od 21 milijarde eura godi { nje , potpora Zapadnom Balkanu predvi | a dugoro ~ nu pomo } vladama u provedbi reformskog programa .
(src)="s14.1"> Ova vrsta pomo } i dobra je ilustracija uloge koju Evropska unija ima u svijetu : zemlje ~ laniceula`u svoje resurse kao znak svoje obaveze prema zemljama i regionima kojima je ovapomo} potrebna i Evropska komisija djeluje u pravcu sna`enja svog uticaja.
(trg)="s14.1"> Pomo } EU-a na dobar na ~ in osvjetljava njezinu ulogu u svijetu : dr`ave ~lanice objedinjuju resurse u znak potpore zemljama i regijama kojima je pomo} potrebna, a Europska komisija svojim radom nastoji oja~ati njezin u~inak.
(src)="s14.2"> Komisija direktno osigurava tre } inu ukupne finansijske pomo } i Evropske unije , uz bli`e povezivanje saostalim vidovima politi~kog nastupa EU i pru`anja stru~ne pomo}i zemalja ~lanica EU kakobi se postigao maksimalni efekt jedinstvenog unapre|ivanja raspodjele pomo}i EU nezavisno od nacionalnih interesa.
(trg)="s14.2"> Komisija izravno osigurava tre } inu ukupne financijske pomo } i EU-a , te skrbi da se odr`ava uska povezanosts ostalim politikama EU-a i crpi iz stru~nog znanja dr`ava ~lanica kako bi u najve}ojmogu}oj mjeri iskoristila jedinstvenu prednost koju EU ima u pru`anju pomo}i, a kojaproisti~e iz njezinog nadnacionalnog karaktera.
(src)="s15.3"> Rezultati se mogu vidjeti u ve } ostvarenom napretku u regionu koji se kre } eka ostvarivanju svojih ciljeva ve } e sigurnosti , politi ~ ke stabilnosti , demokratije i ekonomskeobnove .
(trg)="s15.3"> Rezultati su vidljivi u postignutom napretku zahvaljuju } i koracima kojeje regija poduzela u smjeru ispunjavanja ciljeva ve } e sigurnosti , politi ~ ke stabilnosti , demokracije i gospodarskog oporavka .
(src)="s16.1"> Evropska unija u potpunosti dijeli ciljeve regiona i uva`ava njegov napredak. Pridru`ivanjeovih zemalja, na samim vratima pro{irene Unije, bit }e do~ekano sa dobrodo{licom, ~imzadovolje kriterijume kao i ostale zemlje ~lanice.
(trg)="s16.1"> EU u potpunosti podr`ava ciljeve regije te zajedno s njima slavi napredak.
(src)="s17.1"> Siroma { tvo , konflikt i nestabilnost u drugim mjestima u svijetu tako | e uti ~ u na EU i mi shvatamo zna ~ aj promoviranja reformi i konsolidiranja nastojanja ka ostvarenju mira u Evropi , uvjerenoj u vlastitu budu } nost .
(trg)="s17.1"> Siroma { tvo , sukobi i nestabilnost u ostalim dijelovima svijeta tako | er imaju utjecaja na Europsku uniju i mi smo svjesni va`nosti promicanja reformi i napora za konsolidacijomu cilju stvaranja mirnodopske Europe koja vjeruje u vlastitu budu}nost.
(src)="s18.3"> Primijenjuje se uz strpljivost i ~ esto nenametljiv rad kako bi sepomogla rekonstrukcija dru { tava i ekonomija kroz humani razvoj , te stvorilo okru`enje ukojem gra|ani vjeruju javnim slu`bama uz uvjerenost da mogu obavljati poslove i nalokalnom nivou i sa susjednim zemljama i regionima.
(trg)="s18.3"> Provedba programa odvija se kroz strpljiv i ~ estonenametljiv rad , a cilj je pomo } i u obnovi dru { tava i gospodarstava kroz razvoj ljudskihresursa , te stvoriti okru`enje u kojem }e gra|ani imati povjerenja u javne slu`be i sigurnoobavljati poslovne aktivnosti kako u zemlji tako i sa susjednim zemljama i regijama.
(src)="s19.2"> Na Samitu u Solunu , juna 2003. g . ~ lanice Ve } a Evrope su sve ~ ano izjavile da je budu } nostbalkanskih zemalja u Evropskoj uniji i istakle ~ vrstu podr { ku Unije integraciji zemalja Zapadnog Balkana u Uniju .
(trg)="s19.2"> Na sastanku navrhu u Solunu , odr`anom u lipnju 2003. godine, ~lanovi Europskog vije}a sve~ano suizjavili da je Zapadnom Balkanu mjesto u Europskoj uniji, te su naglasili svoju ~vrstupodr{ku integraciji Zapadnog Balkana u Uniju.
(src)="s21.1"> Ono { to EU mo`e i ~ini jeste podsticanje i pomo} razvoju bli`ih odnosa sa zemljama regiona.Ovom publikacijom se ukazuje na neka jasna dostignu}a skora{njeg uklju~enja EU u region.
(trg)="s20.2"> U ovoj publikaciji istaknuta su neka od opipljivih postignu } a nedavnihaktivnosti EU-a u regiji .
(src)="s22.1"> Chris Patten , Komesar vanjskih poslova EU
(trg)="s21.1"> Chris Patten , Povjerenik za vanjske poslove
(src)="s32.1"> Integrirano upravljanje granicama , Aerodrom u Skoplju , 2003 .
(trg)="s31.1"> Integrirano upravljanje granicama , zra ~ na luka u Skopju , 2003 .
(src)="s38.1"> Tokom posljednjih pedeset godina Evropska unija je { irom kontinenta izgradilazonu mira , stabilnosti i slobode . Dalje pro { irivanje Unije je stalna vizija .
(trg)="s37.1"> U proteklih pedeset godina Europska unija izgradila je podru ~ je mira , stabilnosti i slobode na kontinentu .
(src)="s38.3"> Poreddeset novih zemalja ~ lanica koje su joj se pridru`ile maja 2004. godine,Bugarska i Rumunija se pribli`avaju kraju pregovora o svom pridru`ivanju, a Turska preduzima korake ka ta~ki kada }e mo}i obaviti i zvani~ne razgovore otome.
(trg)="s37.3"> Bugarska i Rumunjska pribli`avajuse kraju pregovora o pristupanju, a Turska radi na isho|enju datuma za po~etakslu`benih pregovora.
(src)="s39.2"> Albanija , Bosna i Hercegovina , Hrvatska , Biv { a Jugoslovenska Republika Makedonija te Srbija i Crna Gora izrazile su svoju `elju da se kona~no pridru`e Evropskoj uniji - a EU je potvrdila svoju spremnost da ih rado prihvati ~im buduspremne za to.
(trg)="s38.2"> Albanija , Bosna i Hercegovina , Hrvatska , Biv { a Jugoslavenska Republika Makedonija , te Srbija i Crna Gora izrazile su `elju da se i one ukona~nici pridru`e Europskoj uniji, a EU je potvrdio spremnost da ih primi ~im zato budu spremne.
(src)="s40.3"> Odnedavno , sna`no se pove}ava obim sredstava EU za upravljanje u krizama - uklju~uju}isigurnosne operacije i policijske misije - radi suo~avanja sa izazovima koji sepostavljaju usljed tenzija koje jo{ vladaju me|u njenim susjedima.
(trg)="s39.3"> Od nedavno EU sve ~ e { } e koristi rastu } ibroj instrumenata za upravljanje kriznim situacijama , kao { to su sigurnosneoperacije i policijske misije u svrhu razrje { avanja napetosti izme | u susjeda .
(src)="s41.1"> Pa`nja je sada usmjerena na promoviranje reformi kojima }e se garantiratidugoro~na stabilnost u regionu kao cjelini.
(trg)="s40.1"> Sada je pozornost usmjerena na promicanje reformi koje } e jam ~ iti dugoro ~ nustabilnost u ~ itavoj regiji .
(src)="s46.1"> Izgledi za pristupanje EU su eksplicitno ponu | eni , uz obavezu da se ovim zemljamapomogne posti } i uslove za pristupanje , a koji se ti ~ u vladavine prava , stabilnihdemokratskih ustanova , djelovanja tr`i{ne ekonomije i dobrih odnosa sa susjednimzemljama.
(trg)="s45.1"> Zemljama je izri ~ ito ponu | ena perspektiva ~ lanstva , popra } ena odlu ~ no { } u daim se pomogne u ispunjavanju pristupnih uvjeta kao { to su vladavina prava , stabilne demokratske institucije , funkcionalno tr`i{no gospodarstvo i dobriodnosi sa susjednim zemljama.
(src)="s47.1"> Region se transformirao tokom posljednjih godina .
(trg)="s46.1"> U posljednjih nekoliko godina regija se preobrazila .
(src)="s50.1"> Zemlje regiona se intenzivno bave pitanjima procesa reformi .
(trg)="s49.1"> Zemlje u regiji sve vi { e uzimaju reformski proces u svoje ruke .
(src)="s50.2"> Svjesne su ~ injenice daih krhke institucije , lo { i kapaciteti organa uprave , slaba vladavina prava ili nepotpunereforme , vra } aju unazad . Shvataju da je njihovim gra | anima - uklju ~ uju } i izbjeglalica - potrebno zakonsko , socijalno i ekonomsko okru`enje i povjerenje u lokalneorgane vlasti.
(trg)="s49.2"> Svjesne su da ihnesigurne institucije , slab upravni kapacitet i nedovoljno sna`na vladavinaprava ili pak nepotpune reforme mogu ko~iti u napretku.
(src)="s50.5"> One djeluju u pravcuostvarivanja pune funkcije pravosudnog sistema , djelotvorne kontrole granica iuspje { nog suprotstavljanja ozbiljnim pojavama kriminala i korupcije . [ tavi { e , nezavisni mediji i agilno civilno dru { tvo se sve vi { e shvataju kao indikator dobrog upravljanja zemljom , a manje kao nametanje ( suprotnih ) stavova .
(trg)="s49.5"> Zemlje nastoje uspostaviti potpunofunkcionalno pravosu | e , u ~ inkovitu kontrolu granica i posti } i uspjeh u borbiprotiv te { kih oblika zlo ~ ina i korupcije .
(trg)="s49.6"> Nadalje , neovisni mediji i energi ~ no civilno dru { tvo sve vi { e se do`ivljavaju kao potpora dobroj vladavini, a ne kao smetnja.
(src)="s53.1"> U zemljama Zapadnog Balkana ima oko 25 miliona stanovnika .
(trg)="s52.1"> Stanovni { tvo u pet zemalja Zapadnog Balkana broji otprilike 25 milijuna .
(src)="s55.1"> To je bogata mje { avina civilizacija i etni ~ kih grupa koje pripadaju pravoslavlju , katoli ~ anstvu i islamu , a razvijala se pod uticajem razli ~ itih kultura , od otomanske i austrougarske do gr ~ ke i italijanske .
(trg)="s54.1"> Zapadni Balkan bogata je mje { avina raznolikih civilizacija i etni ~ kih skupina pravoslavne , katoli ~ ke imuslimanske vjeroispovijesti , s kulturnim utjecajima u rasponu od otomanskog i austrougarskog dogr ~ kog i talijanskog .
(src)="s59.1"> Obim ekonomije regiona ili bruto doma } i proizvod ( GDP ) iznosi oko 50 milijardi m . ( Bruto doma } iproizvod u Hrvatskoj iznosi oko 23 milijarde m , a u Srbiji i Crnoj Gori oko 14 milijardi m- dok jeukupni iznos u Albaniji , Biv { oj Jugoslovenskoj Republici Makedoniji i Bosni i Hercegovini oko 13milijardi m . )
(trg)="s58.1"> Gospodarstvo u regiji , bruto doma } i proizvod ( BDP ) iznosi oko 50 milijardi eura ( BDP Hrvatske oko23 milijarde eura , a Srbije i Crne Gore oko 14 milijardi eura - a Albanije , Biv { e Jugoslavenske Republike Makedonije i Bosne i Hercegovine ukupno iznosi 13 milijardi eura ) .
(src)="s68.1"> Proces stabilizacije i pridru`ivanja (SAP) dugoro~na je politika usmjerena na nove na~ine pru`anjapomo}i zemljama Zapadnog Balkana koje su prihvatile izazov koji proizilazi iz reformiranjademokratskih institucija, promoviranja trgovine i ekonomskog razvoja i borbe protiv korupcije, etni~kognasilja, siroma{tva i isklju~ivanja iz dru{tva.
(trg)="s67.1"> Proces stabilizacije i pridru`ivanja dugoro~na je politika koja sadr`i nove modalitete pomo}i zemljama Zapadnog Balkana u rje{avanju izazova koji proizlaze iz reforme demokratskih institucija, promicanjatrgovine i gospodarskog razvoja, borbe protiv korupcije, etni~kog nasilja, siroma{tva i socijalneisklju~enosti.
(src)="s69.1"> Od samog po ~ etka , u maju 1999. godine , njen glavni cilj je bio opremiti zemlje regiona sredstvima zaodr`avanje stabilnih demokratskih institucija; obezbijediti vladavinu prava; odr`ati otvorenu prosperitetnu ekonomiju zasnovanu na evropskoj praksi i standardima.
(trg)="s68.1"> Od pokretanja procesa , u svibnju 1999. godine , glavni je cilj bio opremiti zemlje regije mehanizmima zaodr`anje stabilnih demokratskih institucija, osigurati vladavinu prava i podr`ati otvorena i prosperitetnagospodarstva utemeljena na europskoj praksi i standardima.
(src)="s70.1"> Ova obaveza je zatim nagla { ena na Samitu u Zagrebu 2000. godine , kada su Evropska unija i zemlje Zapadnog Balkana - Albanija , Bosna i Hercegovina , Hrvatska , Biv { a Jugoslovenska Republika Makedonija , te Srbija i Crna Gora - ponovile svoje puno prihvatanje obaveza koje proisti ~ u iz Procesastabilizacije i pridru`ivanja kao i ostvarivanje cilja bli`e integracije sa Evropskom unijom i kona~no pristupanje Uniji.
(trg)="s69.1"> Ova je opredijeljenost ponovno istaknuta na Zagreba ~ kom sastanku na vrhu 2000. godine kada su Europska unija i zemlje Zapadnog Balkana - Albanija , Bosna i Hercegovina , Hrvatska i Biv { a Jugoslavenska Republika Makedonija , te Srbija i Crna Gora - opetovale svoju punu predanost procesustabilizacije i pridru`ivanja, kao i cilju pribli`avanja Europskoj uniji i punopravnog ~lanstva.
(src)="s71.4"> Osim toga , partnerstvo sa Evropom koje treba ostvariti svaka odzemalja obuhvata postavljanje ciljeva , utvr | ivanje prioriteta i jasnih planova za mjerenje napretka .
(trg)="s70.4"> Osim toga donesena je odluka ozaklju ~ ivanju Europskih partnerstava sa svim zemljama kako bi se postavili ciljevi , prioriteti i jasan programu svrhu mjerenja postignutog napretka .
(src)="s73.1"> Op } i ciljevi programa CARDS odnose se na podr { ku u ~ estvovanju Albanije , Bosne i Hercegovine , Hrvatske , Biv { e Jugoslovenske Republike Makedonije te Srbije i Crne Gore u Procesu stabilizacije ipridru`ivanja.
(trg)="s72.1"> Op } i ciljevi programa CARDS usmjereni su na potporu Albaniji , Bosni i Hercegovini , Hrvatskoj , Biv { oj Jugoslavenskoj Republici Makedoniji , Srbiji i Crnoj Gori u okviru procesa stabilizacije i pridru`ivanja.
(src)="s74.1"> Ukupni bud`et programa CARDS (2000-2006) iznosi 4,65 miliona mi namijenjen je slijede}im sektorima:
(trg)="s73.1"> Ukupni prora ~ un programa CARDS ( 2000.-2006 . ) iznosi 4,65 milijardi eura , a namijenjen je sljede } imsektorima :
(src)="s82.2"> U Srbiji i Crnoj Gori i Biv { oj Jugoslovenskoj Republici Makedoniji posebna agencija - Evropskaagencija za rekonstrukciju ( EAR ) sa operativnim sjedi { tem u Solunu , odgovorna je za raspodjelu glavninepomo } i EU . A u Briselu , iz sjedi { ta Evropske komisije , upravlja se programom TEMPUS koji se odnosi nareformu visokog obrazovanja , kao i programima modernizacije carina i oporezivanja ( poput Kancelarije zapru`anje carinske i fiskalne pomo}i - CAFAO), te svim regionalnim programima.
(trg)="s84.3"> U Srbiji i Crnoj Gori i Biv { oj Jugoslavenskoj Republici Makedoniji posebna je agencija , Europska agencija za obnovu ( EAR ) , s operativnim sjedi { tem u Solunu zadu`ena za pru`anje ve}eg dijela pomo}i Unije.
(src)="s83.2"> Konkursi seraspisuju pod jednakim uslovima za sva fizi ~ ka i pravna lica iz dr`ava ~lanica EU, zemalja korisnica programa CARDS i zemalja kandidata.
(trg)="s85.2"> Natje ~ aj je otvoren , pod istim uvjetima , svimfizi ~ kim i pravnim osobama iz dr`ava ~lanica EU-a, dr`ava korisnica CARDS-a i kandidata za ~lanstvo.
(src)="s88.3"> Evropska unija je zbog togaosmislila mehanizme pru`anja pomo}i.
(trg)="s90.3"> Europska unija je stoga uspostavila mehanizme za pru`anje pomo}i.
(src)="s90.1"> Ova strategija izri ~ ito se odnosi na mogu } nost pristupanja Evropskoj uniji ipode { ena je nivou razvoja svake od zainteresiranih zemalja , omogu } uju } i im dase kre } u vlastitim tempom .
(src)="s90.2"> Zauzvrat , ponudi da se priklju ~ e - i pomo } i da to ostvare - zemlje regiona moraju se obavezati da } e postupati po politi ~ kim iekonomskim uslovima koji se zahtijevaju od svih aspiranata .
(trg)="s92.1"> Rije ~ je o strategiji jasno povezanoj s perspektivom ~ lanstva i prilago | enoj razini razvoja pojedinih zemalja , { to im omogu } uje da napreduju vlastitim ritmom.Zemlje u regiji su kao odgovor na ponu | enu perspektivu i pomo } pri ostvarenju ~ lanstva , poduzele korake ka ispunjenju politi ~ kih i gospodarskih uvjetapostavljenih svim zemljama koje `ele pristupiti Uniji.
(src)="s91.1"> Proces je progresivno partnerstvo , kojim EU nudi mje { avinu trgova ~ kih koncesija , ugovornih odnosa , te ekonomsku i finansijsku pomo } . U sklopu procesa ve } jeostvaren uspjeh u stabilizaciji Zapadnog Balkana , postavljanjem temelja za daljereforme i br`u tranziciju.
(trg)="s93.1"> Sam proces zapravo predstavlja progresivno partnerstvo , u kojem EU nuditrgovinske ustupke , ugovorni odnos , te gospodarsku i financijsku pomo } .
(src)="s94.1"> Trgovina - prete`no trgovina sa EU - porasla je 2001. i u prvoj polovini 2002.godine.
(trg)="s96.1"> Trgovina , a posebice trgovina s EU-om , porasla je u 2001. i u prvoj polovici2002. godine .
(src)="s94.2"> Od septembra 1999. pove } an je uvoz EU za 40 % . Trebalo bi da trgovinai dalje bude u porastu dok lokalna preduze } a u ~ e kako da se { to potpunije slu`etrgova~kim olak{icama koje pru`a EU i sklapa {ire ugovore i uspostavlja novekanale za distribuciju artikala, ~ime se poma`u strukturne reforme i podi`e `ivotni standard.
(trg)="s96.2"> Uvoz EU-a pove } ao se za 40 % od rujna 1999 .
(src)="s97.2"> Zatim slijede pregovori o preciznim uslovima svakog ugovora posebno .
(trg)="s99.2"> Pregovori sezatim nastavljaju prema odredbama svakog pojedinog Sporazuma .
(src)="s98.1"> Svakim ugovorom obuhva } ena je implementacija niza bitnih obaveza , ali on seposebno priprema za svaku od zemalja , sa bri`ljivo definiranim obavezama upogledu postepene primjene u oblasti slobodne trgovine i reformi povezanih saevropskim standardima.
(trg)="s100.1"> Svaki sporazum o stabilizaciji i pridru`ivanju zahtijeva provedbu istih osnovnihobveza, no prilago|en je potrebama pojedina~nih zemalja, a sadr`i pomnodefinirane obveze glede postupne provedbe zone slobodne trgovine i reformivezanih uz europske standarde.
(src)="s98.2"> Zauzvrat , garantira se pomo } u postizanju dogovorenihstavki u oblastima kao { to su demokratska praksa , regionalni odnosi ili postupanje u skladu sa pravilima o takmi ~ enju , dr`avnoj pomo}i, intelektualnom blaguili pravima institucija.
(trg)="s100.2"> Zauzvrat je predvi | ena pomo } u ostvarivanjudogovorenih kriterija u podru ~ jima kao { to su demokratska praksa , regionalniodnosi , po { tivanje pravila o tr`i{nom natjecanju, dr`avna potpora, intelektualno vlasni{tvo ili pravo na uspostavu poslovnih aktivnosti.
(src)="s99.1"> Ugovori su potpisani sa Biv { om Jugoslovenskom Republikom Makedonijom ( aprila 2001 ) i Hrvatskom ( oktobra 2001 ) . Ugovor o stabilizaciji i pridru`ivanju, potpisan sa Biv{om Jugoslovenskom Republikom Makedonijom, stupio je na snaguaprila 2004.
(trg)="s101.1"> Sporazume su potpisale Biv { a Jugoslavenska Republika Makedonija ( travanj2001 . ) i Hrvatska ( listopad 2001 . ) .
(src)="s104.4"> U cilju pomaganja regionu , EU je tokom 2000. osmislilanovi program nazvan CARDS - Pomo } Zajednice za rekonstrukciju , razvoj i stabilizaciju - kao zamjenu prethodnim programima kao { to su Phare i Obnova .
(trg)="s106.3"> Odluka EU-a iz 2000. godine pojednostavnila jepomo } namijenjenu regiji u okviru novog programa CARDS - Pomo } Zajedniceu obnovi , razvoju i stabilizaciji - koji je zamijenio prethodne programe , Phare i Obnova .
(src)="s105.2"> Isprva je bila usmjerena na humanitarnui pomo } u vanrednim situacijama .
(trg)="s107.2"> U po ~ etku je u `ari{tu bilahumanitarna pomo} i pomo} za hitne situacije.
(src)="s105.3"> Kasnije je koncentrirana na obnovu infrastrukture i podsticanje izmirenja , te na povratak izbjeglica .
(trg)="s107.3"> Kasnije je naglasak stavljen naobnovu infrastrukture , poticanje pomirenja i povratak izbjeglica .
(src)="s105.4"> Danas je pa`njapomjerena ka razvoju vladinih institucija i zakonodavstva, kao i usagla{avanjusa normama Evropske unije.
(trg)="s107.4"> Sada jepozornost preusmjerena na razvoj dr`avnih institucija, zakonodavstvo iuskla|ivanje s normama Europske unije.
(src)="s105.5"> Pomo } je usmjerena na ja ~ anje demokratije i vladavinu prava , ljudskih prava , civilnog dru { tva i medija , te funkcioniranje slobodne tr`i{ne ekonomije.
(trg)="s107.5"> Pomo } je usmjerena na ja ~ anjedemokracije i vladavine prava , ljudska prava , civilno dru { tvo i medije , tefunkcioniranje tr`i{nog gospodarstva.
(src)="s105.6"> Pored toga , pomo } se daje radi stvaranja stabilneekonomske obnove i promoviranja razvoja dru { tva i strukturalnih reformi .
(trg)="s107.6"> Osim toga , pomo } se nudi za uspostavljanje odr`ivog gospodarskog oporavka, te promicanje dru{tvenog razvoja istrukturne reforme.
(src)="s106.1"> Za period od 2000 - 2006. godine , posredstvom programa CARDS , planiranaje dodjela pomo } i u iznosu od 4,65 milijardi m . Odre | eni su prioriteti kako bi sesvakoj od zemalja regiona pomoglo da shvati { ta je pribli`ava ba{tini EU - usmislu koristi i u smislu obaveza.
(trg)="s108.1"> U sklopu CARDS-a osigurano je 4,65 milijarde eura za razdoblje 2000.-2006.Zacrtani su prioriteti kako bi se pomoglo svakoj od zemalja u regiji da razumije { to pribli`avanje Europskoj uniji podrazumijeva, u smislu pogodnosti iobveza.
(src)="s106.3"> Dalji cilj je promovirati bli`e odnose i regionalnu saradnju me|u susjedima i saradnju EU sa ovih pet zemalja kandidataza ~lanstvo u Uniji.
(trg)="s108.2"> Sljede } i cilj jest poticati uspostavljanje tje { njih veza i regionalne suradnje izme | u susjeda , s EU-om i ovih pet zemalja kandidata .
(src)="s106.4"> Priroda i nivo podr { ke direktno se odnose na stepen politi ~ ke volje u svakoj od zemalja i unutar regiona u pogledu ostvarivanja napretka u procesu stabilizacije i pridru`ivanja.
(trg)="s108.3"> Priroda i razinapodr { ke u izravnoj su vezi s razinom politi ~ ke volje u pojedinim zemljama iunutar regije za postizanjem napretka u okviru procesa stabilizacije ipridru`ivanja.
(src)="s107.1"> Raspodjela pomo } i posredstvom programa CARDSza period 2002 - 2004. godina ( u milionima m )
(trg)="s109.1"> Sredstva programa CARDS za razdoblje od 2002. do 2004 . ( u milijunima eura )