# bs/TH3110694/TH3110694.xml.gz
# et/TH3110694/TH3110694.xml.gz
(src)="s20.3"> DK — 000235 — Ekooznačavanje sa Nordic Swan-om , Dozvola br . 541 176
(trg)="s20.2"> Litsents nr DK-000235 — Ökomärgistatud Põhjamaade luigemärgiga , litsents nr 541 176
(src)="s87.1"> Europa se dijelom oslanja na prirodni kapital i ekosisteme u zemlji i inostranstvu ......................................... 13Pristup najnovijim pouzdanim informacijama ookolišupružaosnovuzadjelovanje ...................................... 13 Preispitivanje stanja okoliša u Europi otkriva značajan napredak , ali izazovi još uvijek ostaju .................................... 15Vezeizmeđupritisakanazaštituokolišaukazuju na sistemske rizike zaštite okoliša ........................................... 17Posmatranjestanjaokolišaibudućiizazovi izrazličitihperspektiva .............................................................. 22
(trg)="s85.1"> Euroopa toetub olulisel määral nii kodu- kui ka välsimaisele looduskapitalile ja ökosüsteemidele ... ... ... ... ... ... 13Juurdepääs usaldusväärsele ajakohasele keskkonnateabele on tegutsemise alus ... ... ... ... ... ... ... ... ... ... ... ... 13Euroopa keskkonnaseisundi aruanne avaldab mitmed märkimisväärsed edusammud ja ka lahendust ootavad probleemid ... ... ... ... ... ... ... ... ... ... ... ... ... ... ... ... ... ... ... ... ... ... ... ... ... ... ... . .
(src)="s112.1"> Klimatske promjene mogu dovesti do katastrofalnih uticaja ako se ne provjeravaju ......................... 25Europskaambicijajeograničitiglobalnopovećanje prosječnetemperaturenamanjeod2 ° C ................................ 27EUsmanjujesvojeemisijestakleničkih gasova i ispunit će Kjoto obavezu ............................................. 28Poglednaključneemisijestakleničkihgasova po sektorima , otkriva mješovite trendove .............................. 31Gledajućinaprijeddo2020.idalje : EU ostvaruje napredak .............................................................. 35Uticaji i ranjivosti klimatskih promjena se razlikuju širom regija , sektora i zajednica .............................. 38Predviđasedaćeklimatskepromjeneimativelikiuticaj na ekosisteme , vodene resurse i ljudsko zdravlje .................. 40Hitno je potrebna namjenska adaptacija od strane Europe kako bi se izgradila otpornost protiv klimatskih utjecaja ......................................................... 42Reagovanjenaklimatskepromjenetakođerutiče i na druge izazove zaštite okoliša ............................................. 44
(trg)="s106.1"> Kliimamuutus võib viia katastroofiliste tagajärgedeni ... ... .25Euroopa sihikindel eesmärk on hoida maailma keskmise temperatuuri tõus alla 2°C ... ... ... ... ... ... ... ... ... ... ... ... ... ... ... ... ... ... ..27EL on vähendanud oma kasvuhoonegaaside heitkoguseid ning suudab täita Kyoto protokolli kohustused ... ... ... ... ... ... ... 28Põhjalikum pilk peamistest majandusharudest lähtuvatele kasvuhoonegaaside heitkogustele paljastab segaseid suundumusi ... ... ... ... ... ... ... ... ... ... ... ... ... ... ... ... ... ... ... ... ... .31Pilk aastasse 2020 ja kaugemalegi : ELis on märgata edusamme ... ... ... ... ... ... ... ... ... ... ... ... ... ... ... ... ... ... ... ... ... ... ... ... ... ... ... ... 35Kliimamuutuse mõju erineb piirkonniti , majandusharude ja riikide kaupa ... ... ... ... ... ... ... ... ... ... ... ... ... ... ... ... ... ... ... ... ... ... ... ... ... .38Prognooside järgi mõjutab kliimamuutus oluliselt ökosüsteeme , veevaru ja inimeste tervist ... ... ... ... ... ... ... ... ... ... ..40Et pidada vastu kliimamuutuse mõjudele , peab Euroopa kasutusele võtma kohanemismeetmed ... ... ... ... ... ... ... ... ... ... ... ..42Kliimamuutusega võitlemine mõjutab ka teisi keskkonnaprobleeme ... ... ... ... ... ... ... ... ... ... ... ... ... ... ... ... ... ... ... ... ... ..44
(src)="s174.1"> Ono što razlikuje izvještaj EEA Europski okoliš : Stanje i pregled iz 2010. godine , u odnosu na prethodni izvještaj EEA , je poboljšano razumijevanje veze između okolišnih izazova kombiniranih sa globalnim kretanjima . Ovo je omogućilo dublje uvažavanje sistemskih rizika izazvanih od strane ljudi i ranjivosti , koje ugrožavaju sigurnost ekosistema i pružaju uvid u nedostatke upravljanja .
(trg)="s161.1"> 2010� aasta Euroopa keskkonnaseisundi aruanne erineb eelmistest selle poolest , et on kasvanud arusaam keskkonnaprobleemide omavahelistest sidemetest ja nende seosest peamiste üleilmsete arengusuundadega .
(src)="s176.2"> To uključuje informacije o okolišu koje se odnose na resurse i tehnologije , metode “ brojanja ” resursa spremne za implementaciju i obnovljenu obavezu uspostavljenih principa opreza i prevencije , ispravljajući štete nastale na izvoru i zagađivač plaća . Ovi ključni zaključci su podržani sa narednih 10ključnihporuka :
(trg)="s163.2"> Näiteks keskkonna teabevõrgud ja tehnoloogia , kasutusvalmis ressursiarvestusmeetodid , ettevaatusabinõude ja ennetusmeetmete ajakohastamine , kahju likvideerimine kohapeal ja saastaja-maksab põhimõte .
(src)="s186.2"> Ipak , svjetska i europska smanjenja emisije stakleničkih gasova su daleko od dovoljnih kako bi se održao prosječni porast temperature u svijetu ispod 2 ˚ C. Potrebni su veći napori za ublažavanje posljedica klimatskih promjena i za uspostavljanje mjera prilagođavanja kako bi se povećala otpornost Europe .
(trg)="s169.2"> Sellegipoolest on kasvuhoonegaaside heitkoguste kärped nii globaalselt kui ka Euroopas ebapiisavad , et hoida maailma keskmise temperatuuri tõus alla 2°C . Kliimamuutuse mõjude leevendamiseks on vaja suuremaid
(src)="s201.1"> Povećanaefikasnostisigurnostresursamožebitipostignuta , na primjer korištenjem pristupa produženog životnog ciklusa za prikazivanje punog uticaja proizvoda na okoliš . Ovo može smanjiti ovisnost Europe o resursima na globalnoj razini i promicati inovativnost .
(trg)="s185.1"> Efektiivsem ja ohutum ressursikasutus on võimalik näiteks kasutades laiendatud elutsükli põhimõtteid .
(src)="s201.3"> Cijene koje u potpunosti uzimaju u obzir utjecaje korištenje resursa , biće veoma važne za upravljanje poslovnim i ponašanjem posmatrača prema poboljšanoj efikasnosti resursa .
(trg)="s185.3"> Maksustamine , mis võtaks arvesse ressursikasutuse kõiki mõjusid , muudaks ettevõtete ja tarbijate käitumist säästlikumaks .
(src)="s201.4"> Grupiranje sektorske politike u skladu sa potrebama resursa i okolišnim pritiscima , poboljšalo bi usklađenost , ukazalo bi na efikasnost zajedničkih izazova , povećali bi ekonomske i društvene koristi i pomoglo bi u izbjegavanju neželjenih posljedica .
(trg)="s185.4"> Valdkondlike poliitikate rühmitamine vastavalt nende ressursivajadusele ja keskkonnasurvele parandaks sidusust , tegeleks tõhusalt nende ühiste väljakutsetega , maksimeeriks majanduslikku ja sotsiaalset kasu ning aitaks vältida soovimatuid tagajärgi .
(src)="s205.1"> Okoliš , zdravljeikvalitetživota — zagađivanjevodeizrakasusmanjeni ali nedovoljno da bi se postigao dobar ekološki kvalitet u svim vodnim tijelima ili kako bi se osigurala dobra kvaliteta zraka u svim gradskim područjima . Širokorasprostranjena izloženost većem broju polutanata i kemikalija i zabrinutost zbog dugoročne štete na ljudsko zdravlje , zajedno impliciraju potrebu za više velikihprogramaprevencijezagađivanjaikorištenjepristupapredostrožnosti .
(trg)="s189.1"> Keskkonnapoliitika rakendamine ja keskkonnajuhtimise tugevdamine toob kasu .
(trg)="s189.2"> Valdkondliku ja keskkonnapoliitika parem rakendamine aitab tagada eesmärkide täitmist ja pakub õiguslikku stabiilsust ettevõtetele .
(src)="s206.2"> Bolja provedba sektorskih i okolišnih politika će pomoći u osiguranju postizanja ciljeva i pružiće regulatornu stabilnost za poslovne subjekte . Širu predanost okolišnom monitoring i pravovremeno izvještavanje o polutantima i otpadu , korištenjem najboljih raspoloživih informacija i tehnologija , učinit će upravljanje okolišem efikasnijim . Ovo uključuje reduciranje dugoročnih troškova sanacije kroz rano djelovanje .
(trg)="s190.2"> Veereostus ja õhusaaste on küll vähenenud , kuid mitte piisavalt , et saavutada kõikide veekogude hea ökoloogiline kvaliteet või tagada linnade hea õhukvaliteet .
(src)="s209.2"> Mnogi kljuèni pokretaèi promjena su vrlo meðuovisni i vjerovatno æe se razvijati više od desetljeæa .
(trg)="s193.2"> Selle juures on oluline suhtumise muutumine .
(src)="s209.3"> Ove meðuovisnosti i trendovi , mnogi od njih izvan direktnog europskog uticaja , imaæe znaèajne posljedice i potencijalnerizikezaelastiènostiodrživostrazvojaeuropskoggospodarstva i društva . Kljuèno æe biti bolje poznavanje povezanostiipridruženenesigurnosti .
(trg)="s193.3"> Seaduseloojad , ettevõtjad ja elanikud võiksid teha enam koostööd looduskapitali ja ökosüsteemiteenuste majandamisel , luues uusi ja innovatiivseid viise ressursside efektiivseks kasutamiseks ning kujundades õiglaseid rahandusreforme .
(src)="s210.3"> Zajedno , regulatori , poslovni subjekti i građani mogu učestvovati u upravljanju prirodnim kapitalom i uslugama ekosustava , stvarajući novi i inovativni način za efikasnije korištenje resursa i dizajniranje nepristrasnih poslovnih reformi . Koristeći edukaciju i različite društvene medije , građani mogu biti angažirani u rješavanju globalnih problema , kao što je postizanje klimatskog cilja od 2 ˚ C.
(trg)="s194.2"> Selle nähtuse mõned peamised tõuketegurid on omavahel väga suures sõltuvuses ja tõenäoliselt ilmutavad end pigem aastakümnete kui aastate möödudes .
(src)="s213.1"> Pojamposvećenogupravljanjaprirodnimkapitalomiuslugamaekosistema je uvjerljiv koncept integrisanja za rješavanje okolišnih pritisaka iz više ekosistema .
(trg)="s195.1"> Tulevaste meetmete võrsed on olemas : edasine ülesanne on aidata neil juurduda ja õide puhkeda .
(src)="s223.1"> Europa se dijelom oslanja na prirodni kapital i ekosisteme u zemlji i inostranstvu
(trg)="s204.1"> Euroopa toetub olulisel määral nii kodu- kui ka välsimaisele looduskapitalile ja ökosüsteemidele
(src)="s224.1"> Europa o kojoj govorimo u ovom izvještaju je dom za oko 600 miliona
(trg)="s205.1"> Euroopa , millest räägib siinne aruanne , on koduks ligi 600 miljonile inimesele ja katab ligikaudu 5 850 000 km2 maakera pindalast .
(src)="s225.1"> 2 ljudi i obuhvata oko 5.85 miliona km
(trg)="s206.1"> Suurim pindala ja rahvaarv kuulub Euroopa Liidule ( EL ) – umbes
(src)="s227.1"> 4 miliona km2iblizu500milionaljudi.Saprosjekomod100ljudipo km2 , Europajejednaodnajgušćenaseljenihregijasvijeta ; nekih
(trg)="s207.2"> Euroopa on üks kõige tihedamini asustatud piirkondi maailmas , kus ühel ruutkilomeetril elab keskmiselt 100 elanikku ning umbes 75 % kogu elanikkonnast elab linnapiirkondades ( 1
(src)="s262.1"> Ovaj izvještaj : Europski okoliš : stanje i pregled 2010 ( SOER2010 ) ( A ) , pruža procjenu najnovijih informacija i podataka iz 32 zemlje članice EEA i šest pridruženih članica Zapadnog Balkana . Također se odnosi i na četiri regionalna mora : Sjeveroistočni Atlantik , Baltičko more , Mediteransko more i Crno more .
(trg)="s234.1"> Aruanne „ Euroopa keskkond : seisund ja väljavaade 2010 ” ( SOER 2010 ) ( A ) on hinnang Euroopa keskkonnaseisundile , mis tugineb kõige värskemale teabele ja andmetele , mille on esitanud EEA 32 liikmesriiki ja kuus Lääne-Balkani koostööriiki .
(src)="s311.1"> Na koje zemlje i regije se odnosi ovaj izvještaj ?
(trg)="s260.1"> Milliseid riike ja piirkondi see aruanne hõlmab ?
(src)="s318.1"> Austrija , Belgija , Danska , Finska , Francuska , Njemačka , Grčka , Irska , Italija , Luksemburg , Holandija , Portugal , Španija , Švedska , Engleska
(trg)="s267.1"> Austria , Belgia , Soome , Prantsusmaa , Saksamaa , Kreka , Iirimaa , Itaalia , Luksemburg , Holland , Portugal , Hispaania , Rootsi , Suurbritannia
(src)="s328.1"> Hrvatska , Bivša Jugoslovenska Republika Mekedonija
(trg)="s277.1"> Horvaatia , endine Jugoslaavia Makedoonia Vabariik
(src)="s385.1"> Emisije stakleničkih gasova þ ( î þ î
(trg)="s328.1"> E ) þ ( î þ î kasvuhoonegaaside heitkogused
(src)="s402.1"> Smanjiti primarno korištenje energije ; do 20 % do 2020 naspram ‘ kao i obično ’ ( b )
(trg)="s340.1"> Vähendada primaarenergia kasutust 20 % võrra aastaks 2020 vs tavapärane areng ( b )
(src)="s467.2"> Donekle to pokazuje povećan stepen složenosti u načinu na kojim i razumijemo i odgovaramo na izazove zaštite okoliša .
(trg)="s402.1"> Kaitsta konkreetseid liike ja elupaiku .
(src)="s471.1"> U izvještaju se , sa različitih tačaka gledišta , nastoje osvijetliti ključne karakteristike složenosti veza između pitanja zaštite okoliša .
(trg)="s404.3"> See ei eelda , et eelmisel sajandil kerkinud keskkonnaprobleemid , nagu kasvuhoonegaaside heitkogused ja elurikkuse vähenemine , ei oleks enam tähtsad .
(src)="s471.2"> To se radi tako što se daje pobliža analiza veza između različitih izazova zaštite okoliša , kao i između okolišnih i sektorskih trendova i njihovih odgovarajućih politika . Npr . : smanjenje stope klimatskih promjena zahtijeva ne samo smanjenje emisije stakleničkih gasova iz elektrana , nego također i smanjenje difuznijih emisija od iz transporta i poljoprivrede , kao i promjenu potrošnje u kućanstvima .
(trg)="s404.4"> Pigem viitab see sellele , et keskkonnaprobleemide lahendused muutuvad samuti keerulisemaks .
(src)="s478.2"> Sistematski rizici mogu biti potaknuti od strane neočekivanih događaja ili se mogu izgraditi tokom vremena , a uticaj često može biti veći i vjerovatno katastrofalan ( 14 ) .
(trg)="s409.3"> Näiteks kliimamuutuste tempo vähendamiseks on lisaks kasvuhoonegaaside heitkoguste vähendamisele elektrijaamadest vajalik vähendada ka transpordist ja põllumajandusest lähtuvat hajureostuskoorumust ning muuta tarbimisharjumusi .
(src)="s487.1"> Uskosupovezanasadrugimizazovima , kaoštojeneodrživokorištenje resursa , koje obuhvata društvene i ekonomske sfere i narušavavažneuslugeekosistema ;
(trg)="s414.2"> Süsteemse riski võib vallandada mingi äkiline sündmus või ka pikema aja jooksul kuhjunud tegurid , kusjuures mõju on enamasti lai ja isegi katastroofiline ( 14 ) .
(src)="s493.1"> Poboljšati efikasnost korištenja resursa ( kao što su materijali , hrana , energija , voda ) i potrošnje uprkos sve većoj potražnji , smanjenim resursima i konkurenciji ; čišća proizvodnja .
(trg)="s419.1"> Loodusvarade kasutamise tõhustamine ( nt materjalid , toore , toit , energia , vesi ) ja tarbimise tõhustamine arvestades kasvavat nõudlust , vähenevaid ressursse ja konkurentsi ; puhtam tootmine .
(src)="s494.1"> prilagođavanja. prirodnih dobara ( tj. vode , zemlje , bioraznolikosti , tla ) u odlukama o sektorskom upravljanju .
(trg)="s420.1"> Integreerida kliimamuutusega , loodusvarade kasutamisega ja tervisega seotud ökosüsteemiteenused ; arvestada looduskapitaliga ( nt vesi , maa , elurikkus , pinnas ) otsuste tegemisel eri valdkondades .
(src)="s510.1"> Izvještaj ne daje nikakva upozorenja od neposrednog ekološkog kolapsa . Međutim , upozorava da su neke lokalne i globalne granice pređene , te da negativni okolišni trendovi mogu dovesti do dramatične i nepopravljive štete za neke ekosisteme i usluge koje uzimamo zdravo za gotovo . Drugim riječima , trenutna nedovoljna stopa napretka , posmatranog tokom posljednjih nekoliko desetljeća , može ozbiljno narušiti našu sposobnost da se nosimo sa mogućim budućim negativnim uticajima .
(trg)="s438.1"> Aruanne ei hoiata peatse keskkonnakrahhi eest .
(src)="s511.1"> Posmatranje stanja okoliša i budući izazovi iz različitih perspektiva
(trg)="s439.1"> Pilk keskkonna seisundile ja tulevastele ülesannetele teisest vaatenurgast
(src)="s513.1"> Poglavlje 6 prikazuje , kroz mnoge direktne i indirektne veze , pitanja perspektive prirodnog kapitala i usluga ekosistema , fokusirajući se na zemlju , tlo i vodene resurse .
(trg)="s441.1"> 6. peatükk arutleb mitmete otseste ja kaudsete seoste üle loodusliku kapitali ja ökosüsteemiteenuste vaatenurgast , keskendudes maale , mullastikule ja veevarule .
(src)="s514.1"> Poglavlje 7 koristi druge leće , posmatrajući ostatak svijeta u smislu ključnih sociekonomskih kretanja za koje se očekuje da će uticati na okoliš Europe .
(trg)="s442.1"> 7. peatükk läheneb teisest vaatenurgast ning vaatab ülejäänud maailmale peamiste sotsiaalmajanduslike ja keskkondlike arengusuundade kaudu , mis võivad mõjutada Euroopa keskkonda .
(src)="s529.1"> Klimatske promjene mogu dovesti do katastrofalnih uticaja ako se ne provjeravaju
(trg)="s453.1"> Kliimamuutus võib viia katastroofiliste tagajärgedeni
(src)="s533.1"> A ) pokazuju atmosferske koncentracije stakleničkih gasova ( GHG ) ( značajno povećanje od predindustrijskog vremena , sa nivoom karbon dioksida ( CO
(trg)="s459.1"> Kasvuhoonegaaside ( GHG ) ( viitavad tähelepanuväärsele tõusule alates tööstusajastueelsest perioodist , kusjuures süsinikdioksiidi ( CO
(src)="s543.1"> sredine 20. stoljeća vrlo vjerovatno nastalo zbog ljudskih uticaja (
(trg)="s468.1"> tõenäoliselt tingitud inimtegevusest (
(src)="s548.1"> Promjeneuklimiipovećanjetemperaturetakvemagnitude , povezane su sa širokim rasponom potencijalnih uticaja .
(trg)="s475.1"> Kliimamuutused ja temperatuuritõus sellises ulatuses avaldavad olulist mõju ümbritsevale keskkonnale .
(src)="s548.2"> Već tokom posljednja tri desetljeća , zagrijavanje na globalnom nivou ima zamjetan uticaj na posmatrane promjene u mnogim ljudskim i prirodnim sistemima — uključujući i pomake u uzorcima padavina , povećanju globalnog prosječnog nivoa mora , povlačenje ledenjaka i smanjenja pokrivenosti
(trg)="s475.2"> Juba viimase kolmekümne aasta jooksul on soojenemine avaldanud märgatavat mõju paljudele inim- ja loodussüsteemidele kogu maailmas , sh muutused sademetemustris , globaalne keskmise mereveetaseme tõus , liustike
(src)="s563.1"> Osim toga , sa porastom globalne temperature , postoji povećani rizik od prelaženja “ tačaka prevrata ” ( tipping points ) koje mogu potaknuti velike nelinearne promjene ( vidi Poglavlje 7 ) .
(trg)="s488.1"> Lisaks ülemaailmse temperatuuri kasvule suureneb ka oht , et nn murdepunktid lähevad mööda , mis omakorda võib vallandada äärmiselt laiaulatuslikke ning pöördumatuid muutusi ( 7. peatükk ) .
(src)="s567.1"> Prošle i projicirane globalne površinske promjene temperature ( u odnosu 1980 . – 19 . ) , zasnovane na prosjeku više modela za odabrane IPCC scenarije
(trg)="s490.2"> Kui midagi ette ei võeta , toob kliimamuutus kaasa pöördumatuid mõjusid .
(src)="s568.1"> Vođenje političkih diskusija na temu kako ograničiti opasno miješanje u klimatski sistem , je međunarodno priznato i ima za cilj da ograniči globalno povećanje prosječne temperature od predindustrijskog perioda do ispod 2 ° C ( 7 ) . Ispunjavanje ovog cilja zahtijevat će znatna smanjenja globalne emisije GHG-a . Uzevši u obzir samo atmosfersku
(trg)="s491.1"> Poliitiliste arutelude tulemusena on jõutud järeldusele , et ohtlikku sekkumist kliimasüsteemi saab piirata rahvusvaheliselt heakskiidetud eesmärgi abil hoida maailma keskmise temperatuuri tõus alla 2°C võrreldes tööstusajastueelse perioodiga ( 7 ) .
(src)="s605.1"> Stupci sa desne strane slike pokazuju najbolje procjene ( linije unutar svakog stupca ) , a raspon vjerovatnoće procijenjen za svih šest IPCC marker scenarija u periodu od 2090 . – 2099. godine ( u odnosu na period od 1980 . – 1999 . ) .
(trg)="s532.1"> parempoolsed tulbad joonisel näitavad parimat hinnangut ( horisontaalne joon läbi iga tulba ) ja tõenäolist vahemikku , mida analüsiti kõigi kuue IPCC markerstsenaariumi osas aastateks 2090–2099 ( võrreldes aastatega 1980–1999 ) .
(src)="s605.2"> Horizontalna crna linija je dodata od strane EEA da bi ukazala na zaključak Vijeća EU i cilj UNFCCC Kopenhagenskog ugovora od 2 ° C maksimalnog povećanja temperature prethodnog predindustrijskog perioda ( 1.4 ° C više od 1990. godine Zbog oko 6 ° C povećanja temperature od predindustrijskog perioda dao 1990 ) .
(trg)="s532.2"> Horisontaalse musta joone lisas EEA , et viidata ELi nõukogu järeldusele ning ÜRO kliimamuutuste raamkonventsiooni Kopenhaageni kokkuleppe eesmärgile , mis on temperatuuri tõus maksimaalselt 2ºC võrreldes töstusajastueelse perioodiga ( 1,4°C üle 1990. aasta taseme seoses umbes 0,6°C temperatuuri tõusuga alates töstusajastueelsest perioodist kuni aastani 1990 ) .
(src)="s620.1"> EU smanjuje svoje emisije stakleničkih gasova i ispunit će Kjoto obavezu
(trg)="s546.1"> EL on vähendanud oma kasvuhoonegaaside heitkoguseid ning suudab täita Kyoto protokolli kohustused potentsiaalsed kasvuhoonegaasid .
(src)="s627.1"> Godišnje emisije stakleničkih gasova u EU u 2008. godini odgovaraju
(trg)="s551.1"> Aastane kasvuhoonegaaside heitkoguste hulk ELis aastal 2008
(src)="s650.1"> Treba napomenuti da UNFCCC i Kjoto protokol ne obuhvataju sve stakleničke gasove . Mnoge supstance , koje se regulišu Montrealskim protokolom , kao što su hlorofluorougljikovodici ( CFC ) , su takođe snažni staklenički gasovi .
(trg)="s574.1"> Tuleb märkida , et UNFCCC ja Kyoto protokoll ei hõlma kõiki kasvuhoonegaase .
(src)="s663.1"> Emisija stakleničkih gasova u EU-15 i EU-27 između
(trg)="s587.1"> Olmest lähtuv kasvuhoonegaaside heitkogus EL-15 ja
(src)="s667.1"> Pogled na ključne emisije stakleničkih gasova po sektorima , otkriva mješovite trendove
(trg)="s590.1"> Põhjalikum pilk peamistest majandusharudest lähtuvatele kasvuhoonegaaside heitkogustele paljastab segaseid suundumusi
(src)="s721.1"> Ukupna emisija stakleničkih gasova po sektoru u EU-27 , 2008
(trg)="s636.1"> Kasvuhoonegaaside heitkogused majandusharude kaupa 2008. aastal , EL-27 ja muutused aastatel 190–2008
(src)="s723.1"> Povećanje energetske efikasnosti posebno od strane industrije , korisnika i energijskih industrija ;
(trg)="s638.1"> Kasvuhoonegaaside heitkoguste koguhulk majandusharude kaupa 2008. aastal , EL-27 energiatõhususe parandamine , eelkõige tööstusliku lõpptarbija tõttu , ja energiatööstused ; jäätmemajandus
(src)="s731.1"> Bolje upravljanje otpadom i poboljšano obnavljanje gasova sa deponija ( sektorzaotpadjepostigaonajvećesmanjenjeemisije ) ;
(trg)="s641.1"> • tööstusprotsessid 8,3 % parem jäätmemajandus ja täiustatud prügilagaasi taaskasutus ( suurim suhteline vähenemine oli jäätmemajanduses ) ; lendheitmed 1,7 %
(src)="s741.1"> I djelimično zbog ekonomskog restruktuiranja u istočnim zemljama članicama u toku ranih 90tih godina .
(trg)="s646.1"> * v. a rahvusvaheline lennundus ja laevandus = 6 % kasvuhoonegaaside heitkoguste koguhulgast
(src)="s745.1"> EU trendovima emisija stakleničkih gasova , između 1990. i 2008. godine , dominirala su dva najveća emitera , Njemačka i Britanija , koje su zajedno bile odgovorne za više od polovice ukupnog smanjenja emisije u EU .
(trg)="s648.1"> Euroopa Liidu kasvuhoonegaaside heitkoguste suundumustes aastatel 1990–2008 mängisid pearolli kaks suurimat saastajat Saksamaa ja Suurbritannia , kelle osa ELi kasvuhoonegaaside heitkoguste vähenemisel moodustas rohkem kui poole .
(src)="s745.2"> Značajna smanjenja su također postigle zemlje EU-12 , kao što su Bugarska , Republika Češka , Poljska i Rumunija .
(trg)="s648.2"> Oluliselt aitasid vähenemisele kaasa ka mõned EL-12 riigid , nagu Bulgaaria , Tšehhi Vabariik , Poola ja Rumeenia .
(src)="s745.3"> Ovo cjelokupno smanjenje djelomično je nadoknađeno povećanim emisijama u Španiji , te u manjoj mjeri u Italiji , Grčkoj i Portugalu ( 9 ) .
(trg)="s648.3"> Üldist vähenemist kõigutas heitkoguste suurenemine Hispaanias , vähemal määral Itaalias , Kreekas ja Portugalis ( 9 ) .
(src)="s755.2"> Da su uključene , udio transporta bi dosegao oko 24 % ukupne emisije stakleničkih gasova u EU-27 u 2008. godini .
(trg)="s660.1"> Vahemikus 1995–2006 langes raudtee- ja siseveeteede vedude turu osakaal , kuid autode arv EL-27 riikides kasvas 22 % ehk 52 miljoni
(src)="s756.2"> Emisija stakleničkih gasova iz transporta u EU-27 povećala se za 24 % između 1990. i 2008. godine , isključujući emisije iz međunarodnog avio i morskog transporta ( 9 ) . Dok teretni transport i unutarnji vodeni putevi pokazuju pad tržišnog udjela , broj automobila u EU-27 — nivo vlasništva automobila – je povećan za 22 % , odnosno 52 milijuna automobila , između 1995. i 2006. godine ( 14 ) .
(trg)="s661.2"> Kui lisada see koguhulka , moodustaks transport umbes 24 % kogu EL-27 kasvuhoonegaaside heitkogustest 2008. aastal .
(src)="s768.1"> Polje 2.1 U cilju efikasnog transportnog sistema
(trg)="s675.1"> Kast 2.1 Tõhusama transpordisüsteemi poole
(src)="s770.1"> Povećanje emisije stakleničkih gasova u sektoru transporta — kao i nekoliko drugih okolišnih utjecaja transporta — i dalje je usko vezano za ekonomski rast .
(trg)="s677.1"> Kasvuhoonegaaside heitkoguste suurenemine transpordisektoris , nagu ka paljud teised transpordisektori mõjud keskkonnale , on jätkuvalt tugevasti seotud majanduse kasvuga .
(src)="s771.1"> EEA godišnji Mehanizam o izvještavanju i okolišu ( TERM ) pokazuje napredak i uspješnost napora u integrisanju transportnih i okolišnih strategija .
(trg)="s678.1"> EEA iga-aastane TERM aruanne jälgib transpordi ja keskkonnastrateegiate integreerimise edukust ja tõhusust .
(src)="s771.2"> U 2009. godini , izvještaj naglašava sljedeće trendove i rezultate :
(trg)="s678.2"> 2009. aasta aruanne tõi esile alljärgneva .
(src)="s772.2"> Udio željeznice i unutrašnjih vodenih puteva u ukupnoj količini tereta se smanjio tokom tog perioda .
(trg)="s679.2"> Raudtee- ja siseveeteede kaubaveo osakaal kaubaveo üldmahus sel perioodil vähenes .
(src)="s773.1"> U svom Klimatskom i Energetskom paketu ( Climate and Energy Package ) ( 15 ) , EU se obavezala na daljnja smanjenja emisije za ( najmanje ) 20 % do 2020. godine u odnosu na 1990. godinu .
(trg)="s680.1"> Kliima- ja energeetikapaketiga ( 15 ) on EL võtnud kohustuse vähendada heitkoguseid vähemalt 20 % võrra 2020. aastaks võrreldes 1990. aastaga .
(src)="s773.2"> Nadalje , EU će napraviti smanjenje emisija za 30 % do 2020 . , u slučaju ako se druge razvijene zemlje obavežu na usporedivo smanjenje emisija iako zemlje u razvoju značajno doprinesu tome , u skladu sa svojim obavezama i mogućnostima . Švicarska i Lihteštajn ( obje doprinose sa 20 do 30 % redukcije emisije ) , kao i Norveška ( 30 do 40 % ) imaju slične opredjeljenosti .
(trg)="s680.2"> Veelgi enam , EL lubab vähendada heitkoguseid 30 % võrra aastaks 2020 , kui teised arenenud riigid kohustuvad samuti vähendama heitkoguseid ning arenguriigid vähendavad oma heitkoguseid vastavalt võetud kohustustele ja võimalustele .
(src)="s775.1"> • Emisije stakleničkih gasova iz prometa ( isključujući međunarodni avio i pomorski promet ) su porasle za 28 % između 1990. i 2007. u EEA zemljama ( za 24 % u EU-27 ) , i sada čine oko 19 % ukupnih emisija .
(trg)="s682.1"> • Kasvuhoonegaaside heitkogused transpordist ( v. a rahvusvaheline lennundus ja meretransport ) kasvasid EEA liikmesriikides ( 24 % EL-27 riikides ) 28 % ajavahemikus 1990–2007 , moodustades praegu ligi 19 % kogu heitkogusest .
(src)="s777.1"> • Uprkos nedavnom smanjenju emisija onečiščavajućih tvari u zraku , cestovni promet je najveći emiter nitrogen oksida i drugi najveći zagađivač u 2007. koji doprinosi stvaranju onečišćenih čestica ( vidjeti Poglavlje 5 )
(trg)="s684.1"> • Hoolimata õhusaasteainete heitkoguste vähenemisest viimasel ajal , oli maanteetransport suurim lämmastikoksiididega saastaja ning teine suurim tahkete osakeste õhkupaiskaja 2007. aastal ( vt ka 5. ptk ) .
(src)="s779.2"> Očekuje se da će se povećati broj ljudi , koji su izloženi štetnom nivou buke , pogotovo noću , osim ako ne dođe do ekifasne politike smanjenja buke i njene realizacije u potpunosti ( takođe vidjeti Poglavlje 5 ) .
(trg)="s686.2"> Kahjustava müratasemega kokkupuutuvate inimeste arv , eriti öösiti , arvatakse tõusvat , kui ei töötata välja ega rakendata tõhusat mürapoliitikat ( vt ka 5. ptk ) .
(src)="s780.1"> Ključni vezani napori uključuju širenje i jačanje EU Sistema trgovnja
(trg)="s687.1"> Selleks on esmajärjekorras vaja laiendada ja tugevdada ELi kasvuhoonegaaside heitkoguste ühikutega kauplemise
(src)="s782.1"> U izvještaju zaključeno je da ukazivanje na aspekte zaštite okoliša u prometnoj politici iziskuje viziju izgleda transportnog sistema do sredine 21. stoljeća . Proces uspostavljanja nove Zajedničke politike transporta je ključan prilikom stvaranja ove vizije i njenog ostvarivanja .
(trg)="s689.1"> ) ning kehtestada juriidiliselt siduvad eesmärgid taastuvenergia osakaalu suurendamiseks 20%-ni kogu energiatarbimises , sh 10 % osakaal transpordi sektoris võrreldes
(src)="s789.1"> Udioobnovljivihizvorauproizvodnjienergijesepovećava , tejegeneriranje energije putem biomase , vjetroturbina i solarnih sistema znatno poraslo .
(trg)="s694.2"> Positiivne on , et taastuvate loodusvarade kasutamise osakaal energiatootmises on suurenenud , eriti on kasvanud biomassi , tuuleparkide ja päikesepaneelide kasutamine .
(src)="s790.1"> Ograničavanje globalne prosječne temperature se povećalo do ispod 2 ° C na dugoročnom planu , a smanjenje globalnih emisija stakleničkih gasova na 50 % ili više do 2050. godine u odnosu na 1990. godinu , i generalno se smatra daje i za onoga što se može postići sa dodatnim smanjenjem emisije . Nadalje , potrebne su sistematske promjene unačinunakojigeneriramoikoristimoenergiju , inačinunakojiproizvodimo i konzumiramo energetska dobra .
(trg)="s695.1"> Globaalse keskmise temperatuuri kasvu hoidmist alla 2°C kaugemas perspektiivis ja üleilmset kasvuhoonegaaside heitkoguste vähendamist 50 % võrra või enam 2050. aastaks võrreldes 1990. aastaga peetakse saavutamatuks eesmärgiks järkjärgulise heitkoguste vähendamise puhul .
(src)="s802.2"> Također , energetska efikasnost zgrada u Europi ima značajan potencijal za dugoročno poboljšanje ( 19 ) .
(trg)="s710.2"> Palju saab parandada ka Euroopa ehitiste energiatõhusust ( 19 ) .
(src)="s802.3"> Na širem planu , tehnologije pametnih aparata i pametne mreže također mogu pomoći cjelokupnoj efikasnosti električnih sistema , omogućavajući neefikasnoj proizvodnji energije da se koristi manje kroz smanjenje vršnih opterećenja .
(trg)="s710.3"> Nutiseadmed aitaksid samuti parandada üldist elektrisüsteemide energiatõhusust , võimaldades tippkoormust vähendades hoiduda ebatõhusast energiatootmisest .
(src)="s806.1"> Očekuje se da će dio promjene doći iz omogućavanja velike proizvodnje energije na velikoj udaljenosti od korisnika , i da će se efikasno transportovati između zemalja i preko mora . Programi kao što su : DESERTEC inicijativa ( c ) , Inicijativa pomorske mreže zemalja sjevernog mora ( the
(trg)="s714.1"> Muudatusi arvatakse toovat ka suurtootmiste viimine kasutajast kaugemale , energia riikidevahelisest ja ülemerelisest ülekandest .
(trg)="s714.2"> Programmid , nagu
(src)="s808.1"> Slovačka Grčka Republika Češka Poljska Mađarska Italija Kipar Irska Holandija Belgija Luksemburg Velika Britanija
(trg)="s717.1"> Slovakkia Kreeka Tšehhi Vabariik Poola Ungari Itaalia Küpros Iirimaa Madalmaad Belgia Luksemburg Ühendkuningriik
(src)="s810.3"> Ova vrsta sistema može također pomoći razvoju električnih automobila , a zauzvrat doprinijeti stabilnosti i održivosti takve mreže ( f ) .
(trg)="s719.3"> See võiks soosida ka elektriliste sõidukite kasutuselevõttu , mis omakorda aitaks kaasa selliste võrgustike stabiilsusele ja jätkusuutlikkusele ( f ) .
(src)="s812.1"> Na duži rok , uvođenje takve mreže može smanjiti buduće investicije , potrebne za nadogradnju prijenosnog sistema u Europi .
(trg)="s721.1"> Kaugemas perspektiivis võib nende võrgustike rakendamine aidata kaasa Euroopa ülekandesüsteemide uuendamisele kuluvate investeeringute vähendamisele .
(src)="s868.5"> Međutim , tokom dužeg perioda i uz povećanje ekstremnih događaja , nuspojave će vjerojatno dominirati u mnogim dijelovima Europe ( 6 ) .
(trg)="s766.6"> Sellegipoolest , pikema aja jooksul ja kasvavates erakordsetes oludes jäävad domineerima ebasoodsad tingimused mitmel pool Euroopas ( 6 ) .
(src)="s917.1"> Predviđa se da će klimatske promjene imati veliki uticaj na ekosisteme , vodene resurse i ljudsko zdravlje
(trg)="s797.1"> Prognooside järgi mõjutab kliimamuutus oluliselt ökosüsteeme , veevaru ja inimeste tervist ja talvel suuremaks .
(src)="s918.1"> Dodatni glavni potencijalni uticaj klimatskih promjena , u kombinaciji s promjenama u korištenju zemljišta i praksi upravljanja vodama , je intenziviranje hidrološkog ciklusa — zbog promjena u temperaturi , padavinama , ledenjacima i snježnom pokrivaču . Općenito , godišnji riječni tokovi su u porastu na sjeveru , a u opadanju na jugu — trend za koji se predviđa da će ubuduće povećati globalno zagrijavanje . Velike sezonske promjene su također projicirane , sa nižim tokovima ljeti , a većim zimi . Kao posljedica toga , suša i vodeni napon će porasti , naročito u južnoj Europi , i naročito tokom ljeta . Predviđa se da će se poplave javljati češće u mnogim riječnim bazenima , naročito tokom zime i proljeća , iako procjene promjena u frekvenciji i veličini poplava ostaju nepouzdane .
(trg)="s797.2"> Selle tagajärjel ennustatakse põuaperioodide sagenemist ja veepuuduse kasvu , eriti Lõuna-Euroopas ja suvel .
(src)="s930.3"> Predviđa se da će se takve promjene u ciklusima poljoprivrednih kultura nastaviti — što može potencijalno ozbiljno uticati na poljoprivredu ( G
(trg)="s810.5"> Sarnased muutused põlluviljade kasvatamisel jätkuvad , kahjustades tõsiselt põllumajandustegevust ( G
(src)="s933.1"> Slično tome , očekuje se uticaj klimatskih promjena na vodene ekosisteme .
(trg)="s813.1"> Tervisega seotud riskid sõltuvad paljuski inimeste käitumisest ja tervishoiuteenuste kvaliteedist .
(src)="s933.2"> Zagrijavanje površinske vode može imati više uticaja na kvalitetu vode , a time i na ljudsku upotrebu iste . To uključuje veću vjerojatnoću da se dogodi cvjetanje algi i kretanje slatkovodnih vrsta prema sjeveru , kao i promjene u fenologiji .
(trg)="s813.2"> Koos temperatuuri tõusuga ja sagenevate erakordsete ilmastikutingimustega võib kasvada ka vektorhaiguste ning vee ja toidu kaudu levivate haigusjuhtude arv ( 6 ) .
(src)="s933.4"> Također , u okviru morskih ekosistema , klimatske promjene će vjerovatno uticati i na geografsku rasprostranjenost planktona i riba , npr. promjena vremena cvjetanja proljetnihfitoplanktona , štoćestavitidodatnipritisaknaribljisvijetisrodne ekonomske aktivnosti .
(trg)="s813.4"> Arvatakse siiski , et temperatuuri tõusust põhjustatud negatiivne mõju kaalub üles kliimamuutusest tuleneva kasu inimeste tervisele ( 6 ) .
(src)="s945.1"> Ljudi koji su u opasnosti od poplava , štete i troškovi prilagođavanja na nivou EU-27 , bez prilagođavanja i sa prilagođavanjem
(trg)="s826.1"> Et pidada vastu kliimamuutuse mõjudele , peab Euroopa kasutusele võtma kohanemismeetmed
(src)="s949.1"> Troškovi prilagođavanja ( mlrd eura / god )
(trg)="s830.1"> Kohandumise kulud ( miljardit eurot/aasta )
(src)="s951.2"> ' Adaptacija ' se definiše kao prilagođavanje prirodnim ili ljudskim sistemima u skladu sa stvarnim ili očekivanim promjenama klime i njenim posljedicama , a u cilju obuzdavanja štete ili iskorištavanja povoljnih prilika ( 23 ) .
(trg)="s832.2"> Kohanemise all mõistetakse muutusi organismi ehituses või talitluses , mis aitab paremini sobituda või kasutada võimalusi tegeliku või oodatava kliimamuutusega või selle tagajärgedega toimetulekuks , et kahju oleks võimalikult väike ( 23 ) .
(src)="s1009.2"> Nadalje , mnoge inicijative prilagođavanja ne bi trebalo poduzimati kao samostalne akcije , nego kao ugrađene mjere u okviru šireg smanjenja rizika u sektoru , uključujući upravljanje vodenim resursima i strategiju obalne odbrane .
(trg)="s892.3"> Osa kohanemismeetmeid tuleb rakendada koos teiste meetmetega , nt siduda majandusharude riski vähendamise meetmega , sh veevaru majandamine ja rannikukaitse strateegiad .
(src)="s1010.1"> knjiga EU o Adaptaciji ( 24 ) je prvi korak prema usvajanju strategije smanjenja osjetljivosti na uticaj klimatskih promjena , i nadopunjuje djelovanje na nacionalnom , regionalnom i lokalnom nivou .
(trg)="s893.1"> kohanemisstrateegia ( H ) .
(trg)="s893.2"> Euroopa tasemel on ELi kliimamuutusega kohanemise valge raamat ( the EU White Paper on Adaptation ) ( 24 ) esimene samm kohanemisstrateegia suunas , et vähendada
(src)="s1011.1"> Troškovi prilagođavanja u Europi potencijalno mogu biti veliki — i mogu iznositi do milijarde eura godišnje u srednjeročnom i dugogoročnom smislu . Međutim , ekonomska procjena troškova i koristi je izazvala veliku nesigurnost .
(trg)="s894.1"> Kohanemisele kuluvad summad võivad Euroopas küündida kõrgele – miljardid eurod aastas keskmises ja pikas perspektiivis .
(src)="s1011.3"> Ipak , procjene mogućnosti prilagođavanja su pokazale da pravovremene mjere prilagođavanja čine ekonomska , društvena i okolišna ispitivanja , jer ona mogu vrlo značajno smanjiti potencijalne štete i isplatiti se mnogo puta u odnosu na mirovanje .
(trg)="s894.3"> Samas on kohanemismeetmete analüüsides arvatud , et õigeaegne meetmete tarvituselevõtt on majanduslikus , sotsiaalses ja ka keskkonna mõttes mõistlik , kuna see võib tuntavalt vähendada võimalikke kahjusid ja osutuda mitu korda kasulikumaks kui tegevusetus .
(src)="s1040.1"> Provođenje mjera za borbu protiv klimatskih promjena će vjerovatno dovesti do znatne usputne dobrobiti u smanjivanju onečišćenja zraka do 2030 . To uključuje niže ukupne troškove kontrole emisija polutanata , od 10 milijardi EUR-a godišnje , i smanjenje štetnosti
(trg)="s908.1"> Kliimamuutusega võitlemise meetmete rakendamine annab tõenäoliselt märkimisväärseid lisahüvesid õhusaaste vähendamisel aastaks 2030.
(src)="s1057.1"> ' Bioraznolikost ' obuhvata sve žive organizme koje nalazimo u atmosferi , na kopnu i u vodi . Sve vrste imaju svoju ulogu i omogućavaju " proizvodnju života " od čega ovisimo : od najmanjih bakterija u tlu do najvećeg sisavca u okeanu ( 1 ) . Četiri osnovna izgradbena bloka biološke raznolikosti su : geni , vrsta , stanište i ekosistem ( A ) . Očuvanje biološke raznolikosti je stoga veoma bitno za ljudsko zdravlje i održivo
(trg)="s939.1"> Elurikkus hõlmab kõiki atmosfääris , maismaal ja vees leiduvaid elusorganisme .
(src)="s1058.1"> B obezbjeđivanje prirodnih resursa (
(trg)="s942.1"> A elupaigad ja ökosüsteemid (
(src)="s1061.2"> U tom smislu , opsežne poljoprivredne strukture , kao što se može vidjeti u europskim tradicionalnim poljoprivrednim krajolicima , doprinjele su većoj raznolikosti vrsta na regionalnom nivou , u odnosu na ono što se moglo očekivati u strogo prirodnim sistemima . Međutim , prekomjerno iskorištavanje može dovesti do degradacije prirodnih ekosistema i konačno do izumiranja vrsta . Primjeri takvih ekoloških informacija su : kolaps komercijalnih zaliha ribe kroz prekomjerno izlovljavanja , smanjenje oprašivača zbog intenzivne poljoprivrede i smanjene zadržavanja vode , te povećani rizik od poplava zbog uništenja vrijesišta .
(trg)="s946.2"> Selles mõttes on ulatuslikud põllunduslikud mustrid , nagu neid on võimalik täheldada Euroopa traditsioonilistes põllumaastikes , aidanud kaasa regionaalsel tasandil suuremale liigirikkusele , kui see oleks võimalik puhtalt looduslikes paikades .