# bg/TH3110694/TH3110694.xml.gz
# bs/TH3110694/TH3110694.xml.gz
(src)="s18.3"> DK — 000235 — еко етикетиране Nordic Swan , лиценз no . 541 176
(trg)="s20.3"> DK — 000235 — Ekooznačavanje sa Nordic Swan-om , Dozvola br . 541 176
(src)="s80.3"> 15 Връзки между точките на екологични натоварвания и екологичните системни рискове ... ... ... ... ... ... ... ... ... ... ... ... ... ... ... ... ... ... . .
(trg)="s88.2"> 55 Smanjuju se poljoprivredna područja , ali se upravljanje intenzivira : travnjaci bogati vrstama su u padu .................... 58Kopneni i slatkovodni sistemi su još uvijek pod pritiskomuprkossmanjenjuteretazagađenja ........................ 60Morskiokolišjejakopogođenzagađenjem i prekomjernim izlovljavanjem ................................................. 64Održavanjebioraznolikostinaglobalnom nivoujeključnozaljude ............................................................. 66
(src)="s103.1"> Изменениетонаклиматаможедадоведедокатастрофалнипоследици , аконесенаблюдава ... ... ... ... ... ... ... ... ... ... ... ... ... ... ... ... ... ... ..25 Амбицията на Европа е да ограничи средното глобално повишение на температурата до по-малко от 2 °C ... ... ... ... ... ... ... . .
(src)="s103.2"> 27 ЕС намалява емисиите си на парникови газове и ще изпълни своите задължения по Протокола от Киото ... ... ... ... ... ..28По-задълбоченпогледвърхувключовисекторинаемисии напарниковигазове , показвасмесенитенденции ... ... ... ... ... ... ... ... 31Вперспективадо2020г . иследтова : ЕСотбелязваизвестеннапредък ... ... ... ... ... ... ... ... ... ... ... ... ... ... ... ... ... ... ... ... ... ... ... ... ... ... ... ... ... ... ... ... .35 Въздействието на изменението на климата и нговата уязвимостсеразличаватвотделнитерегиони , секторииобщности ... ... ... ... ... ... ... ... ... ... ... ... ... ... ... ... ... ... ... ... ... ... ... ... ... ... ... ... ... ... ... ... .38 Очаква се изменението на климата да има сериозно въздействиевърхуекосистемите , воднитересурсии човешкотоздраве ... ... ... ... ... ... ... ... ... ... ... ... ... ... ... ... ... ... ... ... ... ... ... ... ... ... ... .40 За изграждането на устойчивост срещу климатичните влияния , на Европа е необходимо специализирано адаптиране ... ... ... ... ... ... ... ... ... ... ... ... ... ... ... ... ... ... ... ... ... ... ... ... ... ... ... ... ... ... ... .42 В отговор климатичната промяна засяга също и други екологични предизвикателства ... ... ... ... ... ... ... ... ... ... ... ... ... ... ... ... ... ... ... 44
(trg)="s111.1"> Cjelokupni okolišni uticaj europskih resursa nastavlja sa rastom ........................................................ 69Ambicija Europe je razdvojiti ekonomski rast od degradacije okoliša ........................................................ 70Upravljanje otpadom nastavlja pomicanje od prodaje do recikliranja i prevencije nastanka otpada .......................... 71Razmišljanjeoživotnomciklusuuupravljanju otpadom doprinosi smanjenju uticaja na okoliš i korištanja resursa ......................................................... 75Smanjenjem korištenja resursa u Europi smanjuje se uticaj na okoliš na globalnom nivou .................................... 80Zahtjevzaupravljanjevodamjeključanzakorištenjevodenih resursa u prirodnim granicama ................................ 81Obrascipotrošnjesuključnipokretači korištenja resursa i nastajanja otpada ...................................... 85Trgovina olakšava izvoz europskih resursa i mjenja neke uticaje na okoliš u inostranstvu ......................... 87Upravljanje prirodnim resursima je povezano s drugim ekološkim i društveno-ekonomskim pitanjima .................... 89
(src)="s104.1"> Общотовъздействиевърхуоколнатасредаотизползване на ресурсите на Европа продължава да расте ... ... ... ... ... ... ... ... ... ... . .
(src)="s104.2"> 69 Амбиция на Европа е разграничаването на икономическия растеж от влошаването на околната среда ... ... ... ... ... ... ... ... ... ... ... ... .70Управлениетонаотпадъцитепродължавадапроменя посоката–отдепонираненаотпадъцикъмрециклиране ипревенция ... ... ... ... ... ... ... ... ... ... ... ... ... ... ... ... ... ... ... ... ... ... ... ... ... ... ... ... ... ... . .
(trg)="s112.1"> Klimatske promjene mogu dovesti do katastrofalnih uticaja ako se ne provjeravaju ......................... 25Europskaambicijajeograničitiglobalnopovećanje prosječnetemperaturenamanjeod2 ° C ................................ 27EUsmanjujesvojeemisijestakleničkih gasova i ispunit će Kjoto obavezu ............................................. 28Poglednaključneemisijestakleničkihgasova po sektorima , otkriva mješovite trendove .............................. 31Gledajućinaprijeddo2020.idalje : EU ostvaruje napredak .............................................................. 35Uticaji i ranjivosti klimatskih promjena se razlikuju širom regija , sektora i zajednica .............................. 38Predviđasedaćeklimatskepromjeneimativelikiuticaj na ekosisteme , vodene resurse i ljudsko zdravlje .................. 40Hitno je potrebna namjenska adaptacija od strane Europe kako bi se izgradila otpornost protiv klimatskih utjecaja ......................................................... 42Reagovanjenaklimatskepromjenetakođerutiče i na druge izazove zaštite okoliša ............................................. 44
(src)="s163.1"> Различното през 2010 г . , в сравнение с предишните доклади на ЕАОС Европейската околна среда : състояние и перспективи , е засиленото разбиране на връзката между екологичните предизвикателства в съчетание с безпрецедентни глобални мега-тенденции .
(trg)="s174.1"> Ono što razlikuje izvještaj EEA Europski okoliš : Stanje i pregled iz 2010. godine , u odnosu na prethodni izvještaj EEA , je poboljšano razumijevanje veze između okolišnih izazova kombiniranih sa globalnim kretanjima . Ovo je omogućilo dublje uvažavanje sistemskih rizika izazvanih od strane ljudi i ranjivosti , koje ugrožavaju sigurnost ekosistema i pružaju uvid u nedostatke upravljanja .
(src)="s166.2"> Те включват несравним екологични информационни ресурси и технологии , счетоводни методи , разгръщащи ресурсите и подновен ангажимент към установените принципи за предпазване и предотвратяване , коригиране на щетите при източника и замърсителят плаща .
(trg)="s176.2"> To uključuje informacije o okolišu koje se odnose na resurse i tehnologije , metode “ brojanja ” resursa spremne za implementaciju i obnovljenu obavezu uspostavljenih principa opreza i prevencije , ispravljajući štete nastale na izvoru i zagađivač plaća . Ovi ključni zaključci su podržani sa narednih 10ključnihporuka :
(src)="s188.1"> Повишена ефективност на ресурсите и сигурност може да се постигне , например като се използват подходи на удължен жизнен цикъл за отразяване на всички екологични въздействия от продукти и дейности .
(trg)="s201.1"> Povećanaefikasnostisigurnostresursamožebitipostignuta , na primjer korištenjem pristupa produženog životnog ciklusa za prikazivanje punog uticaja proizvoda na okoliš . Ovo može smanjiti ovisnost Europe o resursima na globalnoj razini i promicati inovativnost .
(src)="s188.3"> Ценообразуване , отразяващо в пълен мащаб въздействието на използванитеа ресурси ще бъде от съществено значение за довеждането на бизнес и потребителското поведение до повишена ресурсна ефективност .
(trg)="s201.3"> Cijene koje u potpunosti uzimaju u obzir utjecaje korištenje resursa , biće veoma važne za upravljanje poslovnim i ponašanjem posmatrača prema poboljšanoj efikasnosti resursa .
(src)="s188.4"> Групирането на секторни политики в съответствие с техните нуждите от ресурси и натоварването им върху околната среда ще подобри съгласуваността , ще посрещне споделените предизвикателства ефективно , ще максимализира икономическите и социални ползи и ще спомогне да се избегнат нежелани последствия .
(trg)="s201.4"> Grupiranje sektorske politike u skladu sa potrebama resursa i okolišnim pritiscima , poboljšalo bi usklađenost , ukazalo bi na efikasnost zajedničkih izazova , povećali bi ekonomske i društvene koristi i pomoglo bi u izbjegavanju neželjenih posljedica .
(src)="s192.1"> Околната среда , здраве и качество на живот – замърсяването на водите и въздуха е намаляло , но не достатъчно за постигане на добро екологично качество във всички водни обекти или да се осигури добро качество на въздуха във всички градски райони .
(trg)="s205.1"> Okoliš , zdravljeikvalitetživota — zagađivanjevodeizrakasusmanjeni ali nedovoljno da bi se postigao dobar ekološki kvalitet u svim vodnim tijelima ili kako bi se osigurala dobra kvaliteta zraka u svim gradskim područjima . Širokorasprostranjena izloženost većem broju polutanata i kemikalija i zabrinutost zbog dugoročne štete na ljudsko zdravlje , zajedno impliciraju potrebu za više velikihprogramaprevencijezagađivanjaikorištenjepristupapredostrožnosti .
(src)="s193.2"> По-доброто прилагане на секторните и екологични политики ще допринесе за гарантиране постигането на целите и ще осигури регулативна стабилност за бизнеса .
(trg)="s206.2"> Bolja provedba sektorskih i okolišnih politika će pomoći u osiguranju postizanja ciljeva i pružiće regulatornu stabilnost za poslovne subjekte . Širu predanost okolišnom monitoring i pravovremeno izvještavanje o polutantima i otpadu , korištenjem najboljih raspoloživih informacija i tehnologija , učinit će upravljanje okolišem efikasnijim . Ovo uključuje reduciranje dugoročnih troškova sanacije kroz rano djelovanje .
(src)="s196.2"> Много от основните движещи сили на промяната са силно взаимозависими и развиващи се в продължение на десетилетия , а не на години .
(trg)="s209.2"> Mnogi kljuèni pokretaèi promjena su vrlo meðuovisni i vjerovatno æe se razvijati više od desetljeæa .
(src)="s196.3"> Тези взаимозависимости и тенденции , много от които извън прякото влияние на Европа , ще имат сериозни последици и потенциални рискове за устойчивостта и устойчивото развитие на европейската икономика и общество .
(trg)="s209.3"> Ove meðuovisnosti i trendovi , mnogi od njih izvan direktnog europskog uticaja , imaæe znaèajne posljedice i potencijalnerizikezaelastiènostiodrživostrazvojaeuropskoggospodarstva i društva . Kljuèno æe biti bolje poznavanje povezanostiipridruženenesigurnosti .
(src)="s197.3"> Заедно , регулаторните органи , бизнеса и гражданите могат да участват в по-широк аспект управлението на природния капитал и екосистемните услуги , създавайки нови и иновативни начини за използване на ресурсите ефективно и проектирайки справедливи данъчни реформи .
(trg)="s210.3"> Zajedno , regulatori , poslovni subjekti i građani mogu učestvovati u upravljanju prirodnim kapitalom i uslugama ekosustava , stvarajući novi i inovativni način za efikasnije korištenje resursa i dizajniranje nepristrasnih poslovnih reformi . Koristeći edukaciju i različite društvene medije , građani mogu biti angažirani u rješavanju globalnih problema , kao što je postizanje klimatskog cilja od 2 ˚ C.
(src)="s200.1"> Семената за бъдещите действия са посяти : предстоящите задачи са да им помогнем да покълнат и разцъвтят .
(trg)="s213.1"> Pojamposvećenogupravljanjaprirodnimkapitalomiuslugamaekosistema je uvjerljiv koncept integrisanja za rješavanje okolišnih pritisaka iz više ekosistema .
(src)="s201.1"> 10 европейската околна среда | Състояние и перспективи 2010 европейската околна среда | Състояние и перспективи 2010
(trg)="s213.2"> Prostorno planiranje , upravljanje resursima i usklađenost između sektorskih politika implementiranih na svim nivoima , može pomoći u balansiranju
(src)="s208.1"> Европа разчита основно на природния капитал и екосистеми в страната и чужбина
(trg)="s223.1"> Europa se dijelom oslanja na prirodni kapital i ekosisteme u zemlji i inostranstvu
(src)="s209.1"> Европа която разгледждаме в настоящия доклад е дом на около 600 милиона души и обхваща около 5850 хиляди кв . км .
(trg)="s224.1"> Europa o kojoj govorimo u ovom izvještaju je dom za oko 600 miliona
(src)="s209.2"> Най-голям дял както
(trg)="s225.1"> 2 ljudi i obuhvata oko 5.85 miliona km
(src)="s211.2"> Със средно 100 души на кв . км , Европа е един от най-гъсто населените райони на света ; около
(trg)="s227.1"> 4 miliona km2iblizu500milionaljudi.Saprosjekomod100ljudipo km2 , Europajejednaodnajgušćenaseljenihregijasvijeta ; nekih
(src)="s246.1"> Общи екологични теми
(trg)="s265.1"> Zajedničke okolišne teme
(src)="s249.1"> В качеството си на доклад на европейско ниво , той допълва докладите на национално ниво относно състоянието на околната среда в страните в Европа ( B ) .
(trg)="s271.1"> Ovo je izvještaj na nivou Europe i dopunjuje izvještaje o stanju okoliša na državnom nivou širom Eurokontinenta ( B ) . Njegov cilj je da omogući analize i uvid u stanje , trendove i izglede za Europu , i da pruži naznake gdje postoji nesigurnosti praznina u znanju , kako bi se poboljšala diskusija i odluke vezene za presudne politike i društvena pitanja .
(src)="s272.2"> Освен това , основната цел за ограничаване в рамките на ЕС (
(trg)="s299.2"> Također , sveobuhvatni cilj ograničavanja neće biti postignut ( klimatskih promjena na smanjenje temperature ispod 2 ° C na globalnom nivou tokom ovog stoljeća , vjerovatno neće biti ispunjen , djelomično i zbog emisija stakleničkih gasova iz drugih dijelova svijeta .
(src)="s283.1"> Състоянието на околната среда в европа таблица 1.1 кои страни и региони покрива този доклад ?
(trg)="s311.1"> Na koje zemlje i regije se odnosi ovaj izvještaj ?
(src)="s284.1"> отпадъци и емисиите на парникови газове , има съществени различия по икономически сектори и по държави .
(trg)="s312.1"> ključne trendove ; detaljnije analize koje slijede pokazuju da u nekim slučajevima , kao što su otpad i emisije stakleničkih gasova , postoje značajne razlike po sektorima i zemljama .
(src)="s287.1"> Австрия , Белгия , Дания , Финландия , Франция , Германия , Гърция , ирландия , италия , Люксембург , Холандия , португалия , испания , Швеция , обединеното кралство
(trg)="s318.1"> Austrija , Belgija , Danska , Finska , Francuska , Njemačka , Grčka , Irska , Italija , Luksemburg , Holandija , Portugal , Španija , Švedska , Engleska
(src)="s288.3"> Те обаче са разгледани в определена степен в следващите глави на този доклади резултатите от техните анализи са допринесли за заключенията в доклада .
(trg)="s320.3"> Međutim , ova pitanja će se razmatrati u sljedećim poglavljima ovog izvještaja , a rezultati njihovih analiza će doprinjeli njegovim zaključcima .
(src)="s292.1"> Цялостната нововъзникващита картина на напредъка в постигането на екологичните цели , потвърждава резултатите от предишни доклади за състоянието на околната среда в Европа , а именно , че има значителни подобрения в много области , но и доста големи предизвикателства .
(trg)="s331.1"> Cjelokupna slika napretka u ispunjavanju ciljeva zaštite okoliša potvrđuje rezultate prethodnih izvještaja o stanju europskog okoliša , a to jeste daje bilo značajnih poboljšanja u mnogim područjima , ali broj glavnih izazova i dalje ostaje .
(src)="s292.2"> Тази картина е отразена и в последния " Годишен преглед на политиката за околната среда " на Европейската комисия , в която повече от две трети от 30 избрани индикатора за околната среда показват лоши нива или тревожни тенденции , а останалата част сочат добри нива или най-
(trg)="s331.2"> Ova slika je prikazana i u nedavno objavljenom “ Godišnjem pregledu ” ( ‘ Annual Environment Policy Reviews ’ ) od strane Europske Komisije , u kojem do dvije trećine od 30 odabranih okolišnih pokazatelja prikazuje slabe performanse ili pak zabrinjava njihov trend , a kod ostatka pokazatelja ukazuje ilinadobreperformanseilinabaremdjelomičannapredakprema
(src)="s296.1"> ) ( еС и страните кандидатки
(trg)="s338.1"> Iz praktičnih razloga korištene grupe se zasnivaju na uspostavljenim političkim grupacijama ( od 2010 ) , prije nego samo na okolišnom pitanjima . Zbog toga u okviru grupa postoje varijacije u okolišnoj efikasnosti , kao i značajna preklapanja između njih .
(src)="s302.1"> Анализите подчертават факта , че съвременното разбиране и възприемане на екологичните предизвикателства се промени : вече не могат да се разглеждат като независими , прости и специфични въпроси .
(trg)="s344.1"> Analize ukazuju na činjenice koje mjenjaju današnje razumijevanje i percepciju izazova zaštite okoliša : više ih se ne može posmatrati kao nezavisna , jednostavna i specifična pitanja . Prije da su izazovi povećano prošireni i kompleksni , i dio su mreže povezanih i međuovisnih funkcija , koje pružaju različiti prirodni i društveni
(src)="s335.1"> ) възобновяеми енергийни източници þ î
(trg)="s385.1"> Emisije stakleničkih gasova þ ( î þ î
(src)="s354.1"> Да се задържи на това ниво загубата на e f ý ( Морски )
(trg)="s402.1"> Smanjiti primarno korištenje energije ; do 20 % do 2020 naspram ‘ kao i obično ’ ( b )
(src)="s375.1"> Еволюция на екологичните проблеми и предизвикателства околна среда и здраве изменение на климата в центъра на вниманието по време на природа и биологично разнообразие природни ресурси и отпадъци
(trg)="s467.1"> Prirodni resursi i otpad sistemi.Toneznačidaekološkebrigekojesusepojavileuprošlomstoljeću , kaoštoje su kako smanjiti emisije stakleničkih gasova ili zaustaviti gubitak bioraznolikosti , nisu više važne .
(trg)="s467.2"> Donekle to pokazuje povećan stepen složenosti u načinu na kojim i razumijemo i odgovaramo na izazove zaštite okoliša .
(src)="s378.1"> Докладът има за цел да хвърли светлина от различни гледни точки върху сложните връзки между проблемите на околната среда .
(trg)="s471.1"> U izvještaju se , sa različitih tačaka gledišta , nastoje osvijetliti ključne karakteristike složenosti veza između pitanja zaštite okoliša .
(src)="s378.2"> Това става чрез предоставяне на по-внимателен анализ на връзките между различните екологични предизвикателства , както и между околната среда и секторни тенденции и съответните им политики .
(trg)="s471.2"> To se radi tako što se daje pobliža analiza veza između različitih izazova zaštite okoliša , kao i između okolišnih i sektorskih trendova i njihovih odgovarajućih politika . Npr . : smanjenje stope klimatskih promjena zahtijeva ne samo smanjenje emisije stakleničkih gasova iz elektrana , nego također i smanjenje difuznijih emisija od iz transporta i poljoprivrede , kao i promjenu potrošnje u kućanstvima .
(src)="s381.2"> Системните рискове могат да бъдат предизвикани от внезапно събитие или изградени с течение на времето , като последиците често са големи и вероятно катастрофални ( 14 ) .
(trg)="s478.2"> Sistematski rizici mogu biti potaknuti od strane neočekivanih događaja ili se mogu izgraditi tokom vremena , a uticaj često može biti veći i vjerovatno katastrofalan ( 14 ) .
(src)="s387.1"> т те са тясно свързани с други предизвикателства , като неустойчиво използване на ресурсите , които обхващат социални и икономически сфери и подкопават важни екосистемни услуги ;
(trg)="s487.1"> Uskosupovezanasadrugimizazovima , kaoštojeneodrživokorištenje resursa , koje obuhvata društvene i ekonomske sfere i narušavavažneuslugeekosistema ;
(src)="s393.1"> намалели ресурси и конкуренция ; по-чиста продукция .
(trg)="s493.1"> Poboljšati efikasnost korištenja resursa ( kao što su materijali , hrana , energija , voda ) i potrošnje uprkos sve većoj potražnji , smanjenim resursima i konkurenciji ; čišća proizvodnja .
(src)="s394.1"> земи , биологично разнообразие , почви ) във вземането на решения относно секторното управление .
(trg)="s494.1"> prilagođavanja. prirodnih dobara ( tj. vode , zemlje , bioraznolikosti , tla ) u odlukama o sektorskom upravljanju .
(src)="s406.1"> Докладът не представя никакви предупреждения за предстоящ срив в околната среда .
(trg)="s510.1"> Izvještaj ne daje nikakva upozorenja od neposrednog ekološkog kolapsa . Međutim , upozorava da su neke lokalne i globalne granice pređene , te da negativni okolišni trendovi mogu dovesti do dramatične i nepopravljive štete za neke ekosisteme i usluge koje uzimamo zdravo za gotovo . Drugim riječima , trenutna nedovoljna stopa napretka , posmatranog tokom posljednjih nekoliko desetljeća , može ozbiljno narušiti našu sposobnost da se nosimo sa mogućim budućim negativnim uticajima .
(src)="s408.1"> с поглед към състоянието на околна среда и бъдещите предизвикателства от различни гледни точки
(trg)="s511.1"> Posmatranje stanja okoliša i budući izazovi iz različitih perspektiva
(src)="s410.1"> Глава 6 отразява много преки и косвени връзки между тези проблеми от гледна точка на природния капитал и екосистемните услуги , като се съсредоточава върху земята , почвите и водните ресурси .
(trg)="s513.1"> Poglavlje 6 prikazuje , kroz mnoge direktne i indirektne veze , pitanja perspektive prirodnog kapitala i usluga ekosistema , fokusirajući se na zemlju , tlo i vodene resurse .
(src)="s411.1"> Глава 7 използва друга гледна точка на поглед към останалата част от света по отношение на ключови социалноикономически и екологични мега-тенденции , за които се очаква да повлияят върху околната среда на Европа .
(trg)="s514.1"> Poglavlje 7 koristi druge leće , posmatrajući ostatak svijeta u smislu ključnih sociekonomskih kretanja za koje se očekuje da će uticati na okoliš Europe .
(src)="s417.1"> 2 изменение на климата изменението на климата може да доведе до катастрофални последици , ако не се наблюдава
(trg)="s529.1"> Klimatske promjene mogu dovesti do katastrofalnih uticaja ako se ne provjeravaju
(src)="s420.1"> ) показват значителни увеличения от преди индустриализацията , с нива на въглероден двуокис ( C O
(trg)="s533.1"> A ) pokazuju atmosferske koncentracije stakleničkih gasova ( GHG ) ( značajno povećanje od predindustrijskog vremena , sa nivoom karbon dioksida ( CO
(src)="s428.1"> човешкото влияние (
(trg)="s543.1"> sredine 20. stoljeća vrlo vjerovatno nastalo zbog ljudskih uticaja (
(src)="s436.1"> Промените в климата и повишенията на температурата от такава величина са свързани с широк кръг от потенциални въздействия .
(trg)="s548.1"> Promjeneuklimiipovećanjetemperaturetakvemagnitude , povezane su sa širokim rasponom potencijalnih uticaja .
(src)="s436.2"> Още през последните три десетилетия затоплянето оказва видимо влияние
(trg)="s548.2"> Već tokom posljednja tri desetljeća , zagrijavanje na globalnom nivou ima zamjetan uticaj na posmatrane promjene u mnogim ljudskim i prirodnim sistemima — uključujući i pomake u uzorcima padavina , povećanju globalnog prosječnog nivoa mora , povlačenje ledenjaka i smanjenja pokrivenosti
(src)="s443.1"> Освентова , сувеличаваненаглобалнитетемператури , имавсе по-голямрискотзадействаненамащабни , нелинейнипромени(вижглава7 ) .
(trg)="s563.1"> Osim toga , sa porastom globalne temperature , postoji povećani rizik od prelaženja “ tačaka prevrata ” ( tipping points ) koje mogu potaknuti velike nelinearne promjene ( vidi Poglavlje 7 ) .
(src)="s446.1"> Глобално затопляне на повърхността ( °C )
(trg)="s567.1"> Prošle i projicirane globalne površinske promjene temperature ( u odnosu 1980 . – 19 . ) , zasnovane na prosjeku više modela za odabrane IPCC scenarije
(src)="s447.1"> Водеща политическите дискусии , към начини за ограничаване вредното влияние над климатичната система , е международно признатата цел да се ограничи средното глобално повишаване на температурата от пред индустриалния период до под 2 °C ( 7 ) .
(trg)="s568.1"> Vođenje političkih diskusija na temu kako ograničiti opasno miješanje u klimatski sistem , je međunarodno priznato i ima za cilj da ograniči globalno povećanje prosječne temperature od predindustrijskog perioda do ispod 2 ° C ( 7 ) . Ispunjavanje ovog cilja zahtijevat će znatna smanjenja globalne emisije GHG-a . Uzevši u obzir samo atmosfersku
(src)="s486.1"> Забележка : клетките от дясно на фигурата показват найдобрата оценка ( твърда линия в рамките на всяка лента ) и вероятният обхат определен за всичките шест набелязани сценарии на IPCC в 2090–2099 ( в сравнение с 1980–1999 ) .
(trg)="s605.1"> Stupci sa desne strane slike pokazuju najbolje procjene ( linije unutar svakog stupca ) , a raspon vjerovatnoće procijenjen za svih šest IPCC marker scenarija u periodu od 2090 . – 2099. godine ( u odnosu na period od 1980 . – 1999 . ) .
(src)="s486.2"> Хоризонталната черна линия е добавена от еАоС да покаже изводите на Съвета на еС и споразумението на рконик в копенхаген за постигане на целта от 2 °C максимално повишаване на температурата над пред индустрализацията ( 1.4 °С над 1990 , защото от около 0,6 °C температурно увеличение от пред индустриалния период до 1990 г . ) .
(trg)="s605.2"> Horizontalna crna linija je dodata od strane EEA da bi ukazala na zaključak Vijeća EU i cilj UNFCCC Kopenhagenskog ugovora od 2 ° C maksimalnog povećanja temperature prethodnog predindustrijskog perioda ( 1.4 ° C više od 1990. godine Zbog oko 6 ° C povećanja temperature od predindustrijskog perioda dao 1990 ) .
(src)="s487.1"> Въпреки това , дори с 2 °C не се дава гаранция за избягване на всички неблагоприятни въздействия на изменението на климата и тя е обект на несигурност .
(trg)="s607.1"> Međutim , čak i 2 ° C ne pružaju garancije za izbjegavanje svih negativnih uticaja klimatskih promjena i podliježu neizvjesnosti .
(src)="s487.2"> Рамковата конвенция по изменение на климата ( РКОНИК ) Конференцията на страните , проведена в Копенхаген през 2009г . се запознава с Копенхаген споразумение , което изисква оценка за източник :
(trg)="s607.2"> UN okvirna konferencija o klimatskim promjenama ( UNFCCC ) , održana u Kopenhagenu 2009. godine , primila je na znanje Kopenhagenski ugovor koji poziva na procjenu njegove realizacije do 2015. godine : ‘ To će uključivati razmatranje jačanja dugoročnog cilja , napominjući različita pitanja od strane nauke , uključujući i porast temperature od 1.5 ° C ’ ( 7 ) .
(src)="s495.1"> Протокола от Монреал , като хлорофлуоровъглеводороди ( CFC ) , също са мощни ПГ .
(trg)="s620.1"> EU smanjuje svoje emisije stakleničkih gasova i ispunit će Kjoto obavezu
(src)="s498.1"> Емисиите на парникови газове , като метричен тон и CO еквивалент на човек от страната през
(trg)="s624.1"> Emisije stakleničkih gasova kao tone CO po osobi po
(src)="s502.1"> Годишните емисии на парникови газове в ЕС през 2008г . съответстват
(trg)="s627.1"> Godišnje emisije stakleničkih gasova u EU u 2008. godini odgovaraju
(src)="s508.1"> Междувременно , тенденциите при емисиите на парникови газове в ЕС по отношение на икономическото развитие – измерени като брутен вътрешен продукт ( БВП ) – в ЕС показват общото отделяне на емисиите от икономическото развитие във времето .
(trg)="s632.2"> U međuvremenu , EU trendovi stakleničkih gasova u odnosu na ekonomski razvoj — mjeri se kao bruto domaći proizvod ( BDP ) — pokazuju razdvajanje ukupne emisije iz ekonomskog razvoja u EU tokom vremena . Između 1990. i 2007.godine , emisija po jedinici BDP-a smanjena je za više od trećine u EU-27 ( 11 ) .
(src)="s526.1"> Заслужава да се отбележи , че по РКОНИК и Протокола от Киото не обхващат всички ПГ .
(trg)="s650.1"> Treba napomenuti da UNFCCC i Kjoto protokol ne obuhvataju sve stakleničke gasove . Mnoge supstance , koje se regulišu Montrealskim protokolom , kao što su hlorofluorougljikovodici ( CFC ) , su takođe snažni staklenički gasovi .
(src)="s543.1"> Основните източници на емисии на парникови газове в резултат на човешка дейност в световен мащаб са изгарянето на изкопаеми горива за производство на електроенергия , транспорта , промишлеността и домакинствата – които заедно съставляват около две-трети от общото количество на емисиите .
(trg)="s676.1"> Glavniizvoriemisijastakleničkihgasova , uzrokovanih ljudskim djelovanjem na globalnom nivou , su sagorijevanje fosilnih goriva za proizvodnju električne energije , prevoz , industrija i domaćinstva — koji zajedno čine oko dvije trećine ukupne globalne emisije .
(src)="s543.2"> Други източници са обезлесяването – което допринася за една пета – селското стопанство , сметищата и употребата на промишлени флуорни газове .
(trg)="s676.2"> Drugi izvori uključuju krčenje šuma — što doprinosi petini emisije , poljoprivreda , odlaganje otpada i korištenje industrijskih fluoriranih gasova . Sveukupno , potrošnja energije u EU — proizvodnja električne i toplinske energije i potrošnja u industriji , obuhvaća blizu 80 % GHG emisija ( 9 ) .
(src)="s549.1"> фактори ( 11
(trg)="s682.1"> 11 gasova u EU- su posljedica su dvije vrste suprotstavljenih faktora (
(src)="s561.1"> ЕС-27 общите емисии на парникови газове ЕС-15 , общите емисии на парникови газове
(trg)="s696.1"> EU-27 ukupna emisija stakleničkih gasova EU-15 ukupna emisija stakleničkih gasova
(src)="s572.1"> От друга страна , емисиите са били задвижвани надолу за същия период от фактори като :
(trg)="s719.1"> Emisije stakleničkih gasova u EU-27 po sektorima u 2008 . , i promjene između 1990. i 2008. godine
(src)="s575.1"> Общо количество на емисиите на парникови газове от сектора в ЕС-27 , 2008
(trg)="s723.1"> Povećanje energetske efikasnosti posebno od strane industrije , korisnika i energijskih industrija ;
(src)="s580.1"> Производство на енергия 31,1 % по-добро управление на отпадъците и подобряване на възстановяването от отпадъчен газ ( сектор “ Отпадъци ” постига найвисоко относително намаление ) ;
(trg)="s731.1"> Bolje upravljanje otpadom i poboljšano obnavljanje gasova sa deponija ( sektorzaotpadjepostigaonajvećesmanjenjeemisije ) ;
(src)="s593.1"> Тенденциите на емисиите на парникови газове в ЕС между 1990 и 2008г . са били доминирани от двете най-големи източници на емисии , Германия и Обединеното кралство , които заедно са отговорни за повече от половината от общото намаление в ЕС .
(trg)="s745.1"> EU trendovima emisija stakleničkih gasova , između 1990. i 2008. godine , dominirala su dva najveća emitera , Njemačka i Britanija , koje su zajedno bile odgovorne za više od polovice ukupnog smanjenja emisije u EU .
(src)="s593.2"> Значителни намаления са постигнати и от някои страни от EU12 , като България , Чешката Република , Полша и Румъния .
(trg)="s745.2"> Značajna smanjenja su također postigle zemlje EU-12 , kao što su Bugarska , Republika Češka , Poljska i Rumunija .
(src)="s593.3"> Това общо намаление се компенсира отчасти от нарастването на емисиите в Испания и в по-малка степен : Италия , Гърция и Португалия ( 9 ) .
(trg)="s745.3"> Ovo cjelokupno smanjenje djelomično je nadoknađeno povećanim emisijama u Španiji , te u manjoj mjeri u Italiji , Grčkoj i Portugalu ( 9 ) .
(src)="s609.1"> В частност , транспорта , все още остава проблемен сектор .
(trg)="s755.2"> Da su uključene , udio transporta bi dosegao oko 24 % ukupne emisije stakleničkih gasova u EU-27 u 2008. godini .
(src)="s618.1"> Увеличаването на емисиите на парникови газове в транспортния сектор – както и няколко други въздействия върху околната среда на транспорта – продължават да бъдат тясно свързани с икономическия растеж .
(trg)="s770.1"> Povećanje emisije stakleničkih gasova u sektoru transporta — kao i nekoliko drugih okolišnih utjecaja transporta — i dalje je usko vezano za ekonomski rast .
(src)="s619.1"> Годищният транспорт на еАоС и механизмът за следене на околната среда ( Срок ) отбелязват напредъка и ефективността на усилията за интегриране на транспорта и стратегиите за околната среда .
(trg)="s771.1"> EEA godišnji Mehanizam o izvještavanju i okolišu ( TERM ) pokazuje napredak i uspješnost napora u integrisanju transportnih i okolišnih strategija .
(trg)="s771.2"> U 2009. godini , izvještaj naglašava sljedeće trendove i rezultate :
(src)="s620.1"> В своя Пакет за климата и енергетиката ( 15 ) , Е Се поел ангажимента за понататъшно намаляване на емисиите от ( поне ) 20 % от нивата от 1990 г . до 2020 г. .
(trg)="s773.1"> U svom Klimatskom i Energetskom paketu ( Climate and Energy Package ) ( 15 ) , EU se obavezala na daljnja smanjenja emisije za ( najmanje ) 20 % do 2020. godine u odnosu na 1990. godinu .
(src)="s620.2"> Освен това ЕС ще се ангажира да намали емисиите с 30 % до 2020 г . , при условие че други развити страни се ангажират с подобно намаляване на емисиите и развиващите се страни дадат своя принос според отговорностите и съответните си възможности .
(trg)="s773.2"> Nadalje , EU će napraviti smanjenje emisija za 30 % do 2020 . , u slučaju ako se druge razvijene zemlje obavežu na usporedivo smanjenje emisija iako zemlje u razvoju značajno doprinesu tome , u skladu sa svojim obavezama i mogućnostima . Švicarska i Lihteštajn ( obje doprinose sa 20 do 30 % redukcije emisije ) , kao i Norveška ( 30 do 40 % ) imaju slične opredjeljenosti .
(src)="s621.2"> Делът на железопътния транспорт и вътрешните водни пътища в общия обем товари намалява през този период .
(trg)="s775.1"> • Emisije stakleničkih gasova iz prometa ( isključujući međunarodni avio i pomorski promet ) su porasle za 28 % između 1990. i 2007. u EEA zemljama ( za 24 % u EU-27 ) , i sada čine oko 19 % ukupnih emisija .
(src)="s623.1"> • емисиите на парникови газове от транспорта ( с изключение на международната авиация и морския транспорт ) са нараснали с 28 % между 1990 и 2007 г . в страните от еАоС ( с 24 % в еС-27 ) , а сега съставляват около 19 % от общите емисии .
(trg)="s777.1"> • Uprkos nedavnom smanjenju emisija onečiščavajućih tvari u zraku , cestovni promet je najveći emiter nitrogen oksida i drugi najveći zagađivač u 2007. koji doprinosi stvaranju onečišćenih čestica ( vidjeti Poglavlje 5 )
(src)="s625.1"> Други ключови усилия включват разширяване и укрепване на
(trg)="s780.1"> Ključni vezani napori uključuju širenje i jačanje EU Sistema trgovnja
(src)="s627.1"> • в европейския съюз , само Германия и Швеция са на път да изпълнят своите 2010 индикативни цели за ползване на биогоривата ( но също така да виж . дискусиите , свързани с производството на биоенергия в глава 6 ) .
(trg)="s782.1"> U izvještaju zaključeno je da ukazivanje na aspekte zaštite okoliša u prometnoj politici iziskuje viziju izgleda transportnog sistema do sredine 21. stoljeća . Proces uspostavljanja nove Zajedničke politike transporta je ključan prilikom stvaranja ove vizije i njenog ostvarivanja .
(src)="s629.1"> за увеличаване на дела на възобновяемата енергия до 20 % от общото потребление на енергия , включително 10 % дял в транспортния сектор , в сравнение с общия дял от по-малко от 9 % през 2005 г . ( 18 ) .
(trg)="s784.1"> 18 b u poređenju sa ukupnim udjelom za manje od 9 % u 2005. godini (
(src)="s634.1"> Ограничаване увеличаването на глобалната средна температура до под 2 °C в дългосрочен план и за намаляване на глобалните емисии парникови газове с 50 % или повече в сравнение с 1990 г . от 2050 г . , обикновено се смятат за извън това , което може да се постигне с поголямо намаляване на емисиите .
(trg)="s790.1"> Ograničavanje globalne prosječne temperature se povećalo do ispod 2 ° C na dugoročnom planu , a smanjenje globalnih emisija stakleničkih gasova na 50 % ili više do 2050. godine u odnosu na 1990. godinu , i generalno se smatra daje i za onoga što se može postići sa dodatnim smanjenjem emisije . Nadalje , potrebne su sistematske promjene unačinunakojigeneriramoikoristimoenergiju , inačinunakojiproizvodimo i konzumiramo energetska dobra .
(src)="s634.3"> По този начин по-нататъшни подобрения както в енергийната ефективност , така и в ресурсното потребление на енергия трябва да продължат дейността си като ключов елемент от стратегията на емисиите на парникови газове .
(trg)="s790.3"> Dakle , daljnja poboljšanja energetske efikasnosti i efikasnosti korištenja resursa se moraju nastaviti kao ključna komponenta strategija GHG emisija .
(src)="s642.2"> Също така , енергийна ефективност на сгради в Европа имат значителен потенциал за дългосрочно подобряване ( 19 ) .
(trg)="s802.2"> Također , energetska efikasnost zgrada u Europi ima značajan potencijal za dugoročno poboljšanje ( 19 ) .
(src)="s642.3"> В по-голям мащаб , интелигентни уреди и интелигентни мрежи също могат да помогнат за подобряване на цялостната ефективност на електрически системи , които дават възможност неефективното производство да се използва по-рядко чрез намаляване на върховите натоварвания .
(trg)="s802.3"> Na širem planu , tehnologije pametnih aparata i pametne mreže također mogu pomoći cjelokupnoj efikasnosti električnih sistema , omogućavajući neefikasnoj proizvodnji energije da se koristi manje kroz smanjenje vršnih opterećenja .
(src)="s646.1"> Част от промяната се очаква да идва от осъществяване генериране , на разстояния далеч от потребителите , и ефективното й предаване между държави и по морета . програми , като например инициативата
(trg)="s806.1"> Očekuje se da će dio promjene doći iz omogućavanja velike proizvodnje energije na velikoj udaljenosti od korisnika , i da će se efikasno transportovati između zemalja i preko mora . Programi kao što su : DESERTEC inicijativa ( c ) , Inicijativa pomorske mreže zemalja sjevernog mora ( the
(src)="s648.1"> Словакия Гърция Чехия Полша Унгария Италия Кипър Ирландия Нидерландия Белгия Люксембург
(trg)="s808.1"> Slovačka Grčka Republika Češka Poljska Mađarska Italija Kipar Irska Holandija Belgija Luksemburg Velika Britanija
(src)="s697.5"> Въпреки това , за по-дълъг период от време и с увеличаване на екстремни явления , неблагоприятни последици е вероятно да доминират в много части на Европа ( 6 ) .
(trg)="s868.5"> Međutim , tokom dužeg perioda i uz povećanje ekstremnih događaja , nuspojave će vjerojatno dominirati u mnogim dijelovima Europe ( 6 ) .
(src)="s721.3"> Междувременно в северозападна Европа , ниските крайбрежни области са изправени пред предизвикателството на покачване на морското равнище и свързаната с това повишена опасност от приливни вълни при бури .
(trg)="s891.3"> U međuvremenu , u sjevero-zapadnoj Europi , niska obalna područja će se suočiti sa izazovom porasta nivoa mora i povećanim rizikom od povezanih olujnih udara . Predviđa se da će se temperature povećati i da će biti visočije od prosječne temperature na Arktiku , vršeći poseban pritisak na vrlo osjetljive ekosisteme . Dodatni pritisci na zaštitu okoliša mogu rezultirati lakšim pristupom rezervama nafte i plina , kaoinovimpomorskimrutama , akosepokrivačledasmanji ( 20 ) .
(src)="s744.1"> обобщение обобщение изменение на климата изменение на климата очаква се изменението на климата да има сериозно въздействие върху екосистемите , водните ресурси и човешкото здраве
(trg)="s917.1"> Predviđa se da će klimatske promjene imati veliki uticaj na ekosisteme , vodene resurse i ljudsko zdravlje
(src)="s745.1"> Следващото голямо потенциално въздействие на изменението на климата , в съчетание с промените в земеползването и практики за управление на водите , е задълбочаването на хидроложкия цикъл – в резултат на промени в температурата , валежите , ледниците и снежната покривка .
(trg)="s918.1"> Dodatni glavni potencijalni uticaj klimatskih promjena , u kombinaciji s promjenama u korištenju zemljišta i praksi upravljanja vodama , je intenziviranje hidrološkog ciklusa — zbog promjena u temperaturi , padavinama , ledenjacima i snježnom pokrivaču . Općenito , godišnji riječni tokovi su u porastu na sjeveru , a u opadanju na jugu — trend za koji se predviđa da će ubuduće povećati globalno zagrijavanje . Velike sezonske promjene su također projicirane , sa nižim tokovima ljeti , a većim zimi . Kao posljedica toga , suša i vodeni napon će porasti , naročito u južnoj Europi , i naročito tokom ljeta . Predviđa se da će se poplave javljati češće u mnogim riječnim bazenima , naročito tokom zime i proljeća , iako procjene promjena u frekvenciji i veličini poplava ostaju nepouzdane .
(src)="s751.5"> Такива промени в цикъла на земеделски култури се очаква да продължат – потенциално това ще на ерозия .
(trg)="s930.3"> Predviđa se da će se takve promjene u ciklusima poljoprivrednih kultura nastaviti — što može potencijalno ozbiljno uticati na poljoprivredu ( G
(src)="s755.1"> По същия начин , климатичните промени се очаква да засегнат водните екосистеми .
(trg)="s933.1"> Slično tome , očekuje se uticaj klimatskih promjena na vodene ekosisteme .
(src)="s755.2"> Затоплянето на повърхностните води , може да окаже влияние върху качеството на водата , а оттам и върху човешкото потребление .
(trg)="s933.2"> Zagrijavanje površinske vode može imati više uticaja na kvalitetu vode , a time i na ljudsku upotrebu iste . To uključuje veću vjerojatnoću da se dogodi cvjetanje algi i kretanje slatkovodnih vrsta prema sjeveru , kao i promjene u fenologiji .
(src)="s755.4"> Също така в рамките на морските екосистеми , климатичните промени биха могли да засегнат географското разпределение на планктона и рибите , например промени във времето на цъфтежа на фитопланктона , и да доведат до допълнителен натиск върху рибните запаси и свързаните с тях икономически дейности .
(trg)="s933.4"> Također , u okviru morskih ekosistema , klimatske promjene će vjerovatno uticati i na geografsku rasprostranjenost planktona i riba , npr. promjena vremena cvjetanja proljetnihfitoplanktona , štoćestavitidodatnipritisaknaribljisvijetisrodne ekonomske aktivnosti .
(src)="s766.1"> Хората , изложени на риск от наводнения ( Хиляди / година )
(trg)="s945.1"> Ljudi koji su u opasnosti od poplava , štete i troškovi prilagođavanja na nivou EU-27 , bez prilagođavanja i sa prilagođavanjem