# hr/aar_14_aar_14.xml.gz
# sl/aar_14_aar_14.xml.gz


(src)="2"> EUROPSKI REVIZORSKI SUD 12 , rue Alcide De Gasperi 1615 Luxembourg LUKSEMBURG Tel . + 352 4398-1 E-pošta : eca-info @ eca.europa.eu Internet : http : / / eca.europa.eu Twitter : @ EUAuditorsECA YouTube : EUAuditorsECA Više informacija o Europskoj uniji dostupno je na internetu ( http : / / europa.eu ) .
(trg)="2"> EVROPSKO RAČUNSKO SODIŠČE 12 , rue Alcide De Gasperi 1615 Luxembourg LUKSEMBURG Tel . + 352 4398-1 E-naslov : eca-info @ eca.europa.eu Internet : http : / / eca.europa.eu Twitter : @ EUAuditorsECA YouTube : EUAuditorsECA Veliko dodatnih informacij o Evropski uniji je na voljo na internetu .

(src)="3"> Luxembourg : Ured za publikacije Europske unije , 2015 .
(src)="4"> Print ISBN 978-92-872-2164-3 ISSN 1977-9267 doi : 10.2865 / 993704 PDF ISBN 978-92-872-2136-0 ISSN 2315-3962 doi : 10.2865 / 113202 EPUB ISBN 978-92-872-2150-6 ISSN 2315-3962 doi : 10.2865 / 19046 © Europska unija , 2015 .
(trg)="4"> Luxembourg : Urad za publikacije Evropske unije , 2015 Print ISBN 978-92-872-2147-6 ISSN 1831-1342 doi : 10.2865 / 88043 PDF ISBN 978-92-872-2156-8 ISSN 2362-9622 doi : 10.2865 / 74960 EPUB ISBN 978-92-872-2113-1 ISSN 2362-9622 doi : 10.2865 / 563565 QJ-AA-15-001-SL-E © Evropska unija , 2015 Reprodukcija je dovoljena z navedbo vira .

(src)="6"> Printed in Luxembourg QJ-AA-15-001-HR-C QJ-AA-15-001-HR-N QJ-AA-15-001-HR-E
(trg)="5"> Printed in Luxembourg QJ-AA-15-001-SL-C QJ-AA-15-001-SL-N

(src)="7"> U spomen našem kolegi gospodinu Henriku Otbou , članu Suda , koji je iznenada preminuo 1 . veljače 2015 .
(src)="8"> Henrik Otbo , danski državljanin , rođen je 1949 . godine .
(trg)="6"> In memoriam : nenadna smrt našega sodelavca Henrika Otba , člana Evropskega računskega sodišča , 1 . februarja 2015 Danski član Henrik Otbo se je rodil leta 1949 .

(src)="9"> Od 1995 . do 2012 . godine obnašao je dužnost glavnog državnog revizora Kraljevine Danske .
(trg)="7"> Od leta 1995 do 2012 je bil generalni državni revizor Danske .

(src)="10"> Članom Europskoga revizorskog suda postao je 1 . ožujka 2012 . i to kao član Revizij-skog vijeća CEAD „ Koordinacija , evaluacija , jamstvo i razvoj ” , zadužen ponajprije za razvoj i provjeru revizija .
(trg)="8"> Član Evropskega računskega sodišča je postal 1 . marca 2012 .
(trg)="9"> Bil je član senata CEAD „ koordinacija , vrednotenje , zanesljivost in razvoj ” , z glavno odgovornostjo za razvoj revizije in pregled kakovosti .

(src)="16"> Vrijednosti Neovisnost , integritet i nepristranost Profesionalnost Dodana vrijednost Izvrsnost i učinkovitost Neovisnost , integritet i nepristranost institucije , njezinih članova i osoblja .
(trg)="17"> Vrednote Neodvisnost , poštenost in nepristranskost Strokovnost Dodajanje vrednosti Odličnost in učinkovitost Neodvisnost , poštenost in nepristranskost institucije , njenih članov in uslužbencev .

(src)="45"> Predsjednikova uvodna riječ 04 Poštovani čitatelju , 2014 . godina označila je važan trenutak promjena za EU i njegove financije .
(trg)="27"> Predsednikov predgovor 04 Spoštovani bralec , leto 2014 je bilo pomemben čas sprememb za EU in njene finance .

(src)="46"> EU je dodijelio Europskoj središnjoj banci zadaću nadzora nad glavnim bankama u europodručju .
(trg)="28"> EU je Evropski centralni banki naložila odgovornost za nadzor velikih bank v euroobmočju .

(src)="47"> Bila je to prva godina novog višegodišnjeg financijskog okvira kojim je uređen način na koji će se proračunska sredstva EU-a trošiti od 2014 . do 2020 . godine .
(trg)="29"> To je bilo tudi prvo leto novega večletnega finančnega okvira , ki ureja porabo proračuna EU v obdobju od leta 2014 do leta 2020 .

(src)="48"> Došlo je i do zapošljavanja znatnog broja novih dužnosnika u Europskom parlamentu , Vijeću i Europskoj komisiji , kao i na Europskom revizorskom sudu ( Sud ) na kojem smo uz dobrodošlicu dočekali šestoro novih članova .
(trg)="30"> Poleg tega se je močno spremenilo članstvo v Evropskem parlamentu , v Svetu in Evropski komisiji , pa tudi na Evropskem računskem sodišču ( Sodišče ) , kjer smo med sabo pozdravili šest novih članov .

(src)="53"> Na temelju svojega revizijskog iskustva također nastojimo pružiti dionicima što bolji uvid u najveće izazove s kojima se EU susreće pri financiranju i provedbi svojih politika .
(trg)="35"> Na podlagi svojih revizijskih izkušenj skušamo zagotoviti našim deležnikom čim večji vpogled v glavne izzive , s katerimi se pri financiranju in izvajanju svojih politik sooča EU .

(src)="58"> Sud je , između ostalog , tijekom 2014 . godine imenovao člana za odnose s institucijama i glasnogovornika .
(trg)="40"> Med drugim smo leta 2014 imenovali člana za institucionalne odnose in uradnega govornika .

(src)="59"> Isto tako , organizirali smo niz događanja kako bismo stvorili prigode za kontakt s dionicima na visokoj razini u EU-u i državama članicama .
(trg)="41"> Organizirali smo tudi številne prireditve , da bi zagotovili priložnosti za sodelovanje z deležniki na visoki ravni iz EU in držav članic .

(src)="60"> U ovom je izvješću posebno istaknuta konferencija o odgovornosti EU-a na kojoj se okupio veliki broj onih koji su zaduženi za upravljanje sredstvima EU-a i njihov nadzor , uključujući zastupnike u Europskom parlamentu , predstavnike Europske komisije i vrhovnih revizijskih institucija , kao i akademike .
(trg)="42"> V tem poročilu je predvsem omenjena konferenca o odgovornosti EU , na kateri so se sestali številni , ki so odgovorni za upravljanje in nadzor sredstev EU , med njimi poslanci Evropskega parlamenta ter predstavniki Evropske komisije in vrhovnih revizijskih institucij , pa tudi akademiki .

(src)="61"> Središnji govor održao je potpredsjednik Europskog parlamenta i bivši povjerenik u Komisiji , gospodin Olli Rehn .
(trg)="43"> Glavni govor je imel podpredsednik Evropskega parlamenta in nekdanji komisar Olli Rehn .

(src)="65"> Također smo postavili temelje za buduća povećanja učinkovitosti i djelotvornosti pokretanjem projekta unutarnje reforme .
(trg)="48"> Začeli smo tudi projekt notranje reforme , s katerim smo položili temelje za povečanje učinkovitosti in uspešnosti v prihodnosti .

(src)="66"> U okviru tog projekta nadgledat će se provedba preporuka unutarnjih radnih skupina , preporuka koje su neovisni vanjski stručnjaci iste razine iznijeli na temelju provedenog pregleda naše prakse obavljanja revizija uspješnosti te preporuka iz izvješća Europskog parlamenta o budućoj ulozi Suda .
(trg)="49"> V njegovem okviru bomo nadzirali izvedbo priporočil naših internih delovnih skupin , priporočila , nastala pri neodvisnem medsebojnem pregledu naše prakse revidiranja smotrnosti poslovanja , in priporočila iz poročila Evropskega parlamenta o prihodnji vlogi Sodišča .

(src)="67"> Sjedište je Suda u Luxembourgu , ali posao vodi naše revizorske timove gdje god se troše sredstva EU-a kako bi se prikupili revizijski dokazi .
(trg)="50"> Sedež Sodišča je v Luxembourgu , vendar morajo naše revizijske ekipe službeno potovati v kraje , kjer se porabljajo sredstva EU , da zberejo revizijske dokaze .

(src)="68"> Ovo izvješće o radu sadržava pregled revizijskih posjeta i objavljenih izvješća .
(trg)="51"> V tem letnem poročilu o dejavnostih je pregled revizijskih obiskov in poročil , ki smo jih pripravili .

(src)="71"> Isto tako , služi kao dokaz predanosti i profesionalnosti osoblja Suda , na čiju se stručnost i vrijedan rad naša institucija i građani kojima služimo uvijek mogu osloniti .
(trg)="55"> Naša institucija in državljani , ki jim služi , se lahko vedno zanesejo na njihovo strokovno znanje in trdo delo .

(src)="72"> Vítor Manuel da Silva Caldeira Predsjednik
(trg)="56"> Vítor Manuel da Silva Caldeira Predsednik

(src)="74"> 06 Upravljanje našom institucijom • U 2014 . godini Sudu se pridružilo šest novih čla‐ nova – Alex Brenninkmeijer , Danièle Lamarque , Nikolaos Milionis , Phil Wynn Owen , Klaus-Heiner Lehne i Oskar Herics .
(trg)="58"> Naše upravljanje • Leta 2014 se je Sodišču pridružilo šest novih članov : Alex Brenninkmeijer , Danièle Lamarque , Nikolaos Milionis , Phil Wynn Owen , Klaus-Heiner Lehne in Oskar Herics .

(src)="77"> Poslovne zgrade Suda u Luxembourgu .
(src)="78"> Naše aktivnosti 07 Revizijska izvješća i ostale publikacije Europski revizorski sud objavljuje tri glavne vrste publikacija : • godišnja izvješća koja uglavnom sadržavaju rezultate financijske revizije i revizije usklađenosti proračuna Europske unije i europskih razvojnih fondova .
(trg)="62"> Prostori Sodišča v Luxembourgu .
(trg)="63"> Naše dejavnosti 07 Revizijska poročila in drugi izdelki Glavni trije izdelki Evropskega računskega sodišča so : • letna poročila , ki večinoma vsebujejo rezultate revizij zaključnih računov in skladnosti za proračun Evropske unije in evropske razvojne sklade .

(src)="90"> Godišnja izvješća o proračunu EU-a i ERF-ovima 2 2 2 Posebna godišnja izvješća o agencijama i decentraliziranim tijelima EU-a 50 50 51 Tematska izvješća 25 19 24 Mišljenja i ostale publikacije 10 6 14 Ukupno 87 77 91 Cjeloviti tekst svih revizijskih izvješća , mišljenja i panoramskih pregleda dostupan je na 23 jezika EU-a na našim internetskim stranicama ( eca.europa.eu ) .
(trg)="73"> 2012 2013 50 2014 Letna poročila o proračunu EU in evropskih razvojnih skladih 2 2 2 Specifična letna poročila o agencijah in decentraliziranih organih EU 50 51 Posebna poročila 25 19 24 Mnenja in drugi izdelki 10 6 14 Skupaj 87 77 91 Celotna besedila vseh revizijskih poročil , mnenj in panoramskih pregledov so na voljo na naši spletni strani ( eca.europa.eu ) v 23 jezikih EU .

(src)="91"> Naše aktivnosti 08 Revizijski posjeti u 2014 . godini Iako se većina revizijskog posla obavlja u našem sjedištu u Luxembourgu , revizori također posjećuju nadležna tijela država članica , druge korisnike sredstava EU-a ( uključujući i sjedišta međunarodnih organizacija kao što je Svjetska zdravstvena organizacija u Švicarskoj ) , kao i agencije i tijela EU-a .
(trg)="74"> Naše dejavnosti 08 Revizijski obiski leta 2014 Velika večina revizijskega dela se sicer opravi v naših prostorih v Luxembourgu , vendar naši revizorji obiskujejo tudi organe držav članic , druge prejemnike sredstev EU ( vključno s sedeži mednarodnih organizacij , kot je sedež Svetovne zdravstvene organizacije v Švici ) ter agencije in organe EU .

(src)="97"> Revizori Suda proveli su 2014 . godine 4 915 dana na terenu , u državama članicama i izvan EU-a , tijekom kojih su prikupljali dokaze za godišnja izvješća i odabrane revizijske zadatke ( tematska izvješća ) .
(trg)="79"> Leta 2014 so revizorji Sodišča porabili 4 915 dni za revizije na kraju samem v državah članicah in zunaj EU ter pri tem zbrali dokaze za letna poročila in izbrane revizijske naloge ( posebna poročila ) .

(src)="100"> To je rezultat učinkovitijih radnih metoda i veće uporabe tehnologije , poput videokonferencija .
(trg)="82"> To odraža učinkovitejše delovne prakse in povečano rabo tehnologije , kot so videokonference .

(src)="101"> Revizori Suda proveli su Revizori EU-a provjeravaju objekte za pomorski teretni prijevoz .
(trg)="83"> Revizorji EU med preverjanjem tovornih prevoznih sredstev za pomorski promet .

(src)="102"> 4 915 dana na terenu
(trg)="84"> Revizorji EU so za revizije na kraju samem porabili 4 915 dni

(src)="103"> Naše aktivnosti 09 Broj dana provedenih u reviziji na terenu 2014 . godine Italija Poljska Njemačka Španjolska Francuska Ujedinjena Kraljevina Portugal Grčka Rumunjska Češka Litva Austrija Švedska Mađarska Nizozemska Slovačka Danska Latvija Bugarska Belgija Finska Irska Hrvatska Slovenija Estonija Malta Cipar Luksemburg Ruanda Indija Norveška Sjedinjene Američke Države Alžir Kambodža Maroko Sejšeli Južna Afrika Švicarska Zambija Côte d ’ Ivoire Mozambik Demokratska Republika Kongo Fidži Tajland Belize Tunis Kolumbija Gruzija Indonezija Lesoto Nigerija Srbija Kamerun Mauritanija Afganistan Izrael Senegal Tanzanija Madagaskar Turska 0 50 100 150 200 250 300 350 400 450 500
(trg)="85"> Naše dejavnosti 09 Število dni , porabljenih za revizije na kraju samem v letu 2014 Italija Poljska Nemčija Španija Francija Združeno kraljestvo Portugalska Grčija Romunija Češka Litva Avstrija Švedska Madžarska Nizozemska Slovaška Danska Latvija Bolgarija Belgija Finska Irska Hrvaška Slovenija Estonija Malta Ciper Luksemburg Ruanda Indija Norveška Združene države Amerike Alžirija Kambodža Maroko Sejšeli Južna Afrika Švica Zambija Slonokoščena obala Mozambik Demokratična republika Kongo Fidži Tajska Belize Tunizija Kolumbija Gruzija Indonezija Lesoto Nigerija Srbija Kamerun Mavretanija Afganistan Izrael Senegal Tanzanija Madagaskar Turčija 0 50 100 150 200 250 300 350 400 450 500

(src)="105"> Na temelju toga sastavljeno je godišnje izvješće za 2013 . godinu koje je objavljeno 5 . studenoga 2014 . i predstavljeno našim glavnim dionicima poput Europskog parlamenta i njegova Odbora za proračunski nadzor , Vijeća EU-a ( Vijeća za gospodarske i financijske poslove ) , nacionalnih parlamenata i vlada , ali i medija .
(trg)="87"> Letno poročilo za leto 2013 , ki je bilo nato pripravljeno , je bilo objavljeno 5 . novembra 2014 .
(trg)="88"> Predstavili smo ga deležnikom , kot so Evropski parlament in njegov Odbor za proračunski nadzor , Svet EU ( Svet za ekonomske in finančne zadeve ) , nacionalni parlamenti in vlade , ter medijem .

(src)="110"> 4,7 % procijenjena stopa pogreške u proračunu EU‐a Predsjednik Caldeira predaje godišnje izvješće za 2013 . godinu predsjedniku Europskog parlamenta Martinu Schulzu .
(trg)="92"> 4,7 % ocenjena stopnja napake v proračunu EU Predsednik Caldeira predaja letno poročilo za leto 2013 predsedniku Evropskega parlamenta Martinu Schulzu .

(src)="111"> Naše aktivnosti 11 Ključne poruke godišnjeg izvješća za 2013 . godinu ο Sud je izrazio bezuvjetno mišljenje o pouzdanosti računovodstvene dokumentacije Europske unije za 2013 . godinu .
(trg)="93"> Naše dejavnosti 11 Ključna sporočila letnega poročila za leto 2013 ο Sodišče je izreklo mnenje brez pridržkov o zanesljivosti zaključnega računa Evropske unije za leto 2013 .

(src)="112"> Prihodi za 2013 . godinu , cjelokupno gledajući , bili su zakoniti i pravilni , kao i obveze. ο U plaćanjima za 2013 . godinu postojale su značajne pogreške .
(trg)="94"> Prihodki za leto 2013 so bili kot celota zakoniti in pravilni , prav tako tudi obveznosti. ο Na plačila za leto 2013 je pomembno vplivala napaka .

(src)="113"> Sud je stoga izrazio nepovoljno mišljenje o njihovoj zakonitosti i pravilnosti .
(trg)="95"> Evropsko računsko sodišče je zato izreklo negativno mnenje o njihovi zakonitosti in pravilnosti .

(src)="114"> Procijenjena stopa pogreške , kojom se mjeri razina nepravilnosti , za plaćanja u 2013 . godini iznosila je 4,7 % , što je slično vrijednosti za 2012 . godinu ( 4,8 % ) i kontinuirano iznad praga značajnosti od 2 % . ο Dva rashodovna područja u kojima su se najčešće pojavljivale pogreške bila su regionalna politika , energija i promet sa stopom procijenjene pogreške od 6,9 % te ruralni razvoj , okoliš , ribarstvo i zdravstvo sa stopom od 6,7 % .
(trg)="96"> Ocenjena stopnja napake , s katero se meri raven nepravilnosti , je za plačila za leto 2013 znašala 4,7 % , kar je blizu stopnji iz leta 2012 ( 4,8 % ) in vztrajno nad 2-odstotnim pragom pomembnosti. ο Področji porabe , na katerih so bile napake najpogostejše , sta bili regionalna politika , energetika in promet z ocenjeno stopnjo napake v višini 6,9 % ter razvoj podeželja , okolje , ribištvo in zdravje s 6,7 % .

(src)="115"> Procijenjena stopa pogreške za podijeljeno upravljanje u cijelosti iznosila je 5,2 % . ο Cjelokupno gledajući , ispitani nadzorni i kontrolni sustavi djelomično su djelotvorni u osiguravanju pravilnosti plaćanja , uz znatne razlike između pojedinih država članica .
(trg)="97"> Pri deljenem upravljanju kot celoti je bila ocenjena stopnja napake 5,2 % . ο Preučeni nadzorni in kontrolni sistemi , pri katerih obstajajo velike razlike med državami članicami , so bili v glavnem delno uspešni pri zagotavljanju pravilnosti plačil .

(src)="119"> Naše aktivnosti 12 Rezultati ispitivanja transakcija u 2013 . za rashodovna područja EU‐a Revidirani iznos i najizglednija stopa pogreške 6,9 % 3,6 % 3,1 % 6,7 % 4,6 % 2,6 % Rashodovno područje Regionalna politika , energija i promet Poljoprivreda : tržišne i izravne potpore Zapošljavanje i socijalna pitanja Ruralni razvoj , okoliš , ribarstvo i zdravstvo Istraživanje i druge unutarnje politike Vanjski odnosi , pomoć i proširenje Administrativni i povezani rashodi 1,0 % 0 10 mlrd. eura 20 mlrd. eura 30 mlrd. eura 40 mlrd. eura Sa značajnom pogreškom Bez značajnih pogrešaka 50 mlrd. eura % Najizglednija stopa pogreške ( procijenjena stopa pogreške na temelju mjerljivih pogrešaka pronađenih u statističkim uzorcima transakcija ) Tablica preuzeta iz Sažetog prikaza revizija EU‐a iz 2013 . godine , dostupnog na našim internetskim stranicama ( eca europa.eu ) .
(trg)="101"> Naše dejavnosti 12 Rezultati preizkušanja transakcij za področja porabe EU za leto 2013 Revidirani znesek in najverjetnejša stopnja napake 6,9 % 3,6 % 3,1 % 6,7 % 4,6 % 2,6 % Področje porabe Regionalna politika , energetika in promet Kmetijstvo : tržna in neposredna podpora Zaposlovanje in socialne zadeve Razvoj podeželja , okolje , ribištvo in zdravje Raziskave in druge notranje politike Zunanji odnosi , pomoč in širitev Upravni in drugi odhodki 1,0 % 0 10 mrd .

(src)="121"> Naše aktivnosti 13 Poljoprivreda i kohezija : pregled rashoda EU‐a u razdoblju od 2007 . do 2013 . godine Sud je 2014 . godine po prvi put uz godišnja izvješća objavio i popratni dokument na 23 jezika EU-a kako bi pružio višegodišnju perspektivu naše jamstvene izjave u dvama glavnim rashodovnim područjima : poljoprivredi i koheziji .
(trg)="108"> Naše dejavnosti 13 Kmetijstvo in kohezija : pregled porabe EU v obdobju 2007 – 2013 Sodišče je leta 2014 poleg letnih poročil prvič ( v 23 jezikih EU ) objavilo dokument o ozadju , da bi zagotovilo večletno perspektivo glede naših ugotovitev , povezanih z izjavo o zanesljivosti , na dveh glavnih področjih porabe , kmetijstvu in koheziji .

(src)="124"> Ključne poruke : ο Osim u slučaju izravne i tržišne potpore za poljoprivrednike , pritisak da se sredstva potroše ključan je sastavni dio rizika za rashode pod podijeljenim upravljanjem. ο Glavni su rizici za pravilnost rashoda u području poljoprivrede neprihvatljivost zemljišta , životinja ili troškova na kojima se temelje isplate subvencija , neprihvatljivost korisnika koji primaju subvencije te netočan izračun subvencija .
(trg)="111"> Ključna sporočila : ο razen pri neposredni pomoči in tržni podpori za kmete na področju kmetijstva je pritisk , da je treba sredstva porabiti , ključna komponenta tveganja pri odhodkih deljenega upravljanja ; ο glavna tveganja za pravilnost kmetijske porabe so neupravičenost zemljišč , živali ali stroškov , na katerih temeljijo izplačila subvencij , upravičencev , ki prejmejo subvencije , ter nepravilni izračuni subvencij .

(src)="126"> Drugi po redu najveći rizik je da rashodi ( ili projekti ) ne ispunjavaju uvjete za primanje subvencija EU-a. ο Iako postoji znatan prostor za poboljšanje kontrolnih sustava , ključni je izazov poduzeti mjere kojima će se olakšati upravljanje programima .
(trg)="113"> Drugo največje tveganje je , da odhodki ( ali projekti ) niso upravičeni do subvencij EU ; ο kljub temu , da bi bilo mogoče kontrolne sisteme še bistveno izboljšati , je ključni izziv ukrepanje , s katerim bi olajšali upravljanje programov .

(src)="130"> Europska komisija odgovorna je za financijsko izvršenje operacija koje se financiraju sredstvima iz ERF-ova .
(src)="131"> Iz ERF-ova se pruža pomoć Europske unije za razvojnu suradnju s afričkim , karipskim i pacifičkim zemljama ( AKP ) te prekomorskim zemljama i područjima ( PZP ) na temelju Sporazuma iz Cotonoua iz 2000 . godine .
(trg)="117"> Za finančno izvajanje dejavnosti , ki se financirajo s sredstvi iz ERS , je odgovorna Evropska komisija .
(trg)="118"> Iz ERS se na podlagi Sporazuma iz Cotonouja iz leta 2000 zagotavlja pomoč Evropske unije za razvojno sodelovanje z afriškimi , karibskimi in pacifiškimi državami ( države AKP ) ter čezmorskimi državami in ozemlji ( ČDO ) .

(src)="134"> Godišnje izvješće suda o ERF-ovima za 2013 . godinu objavljeno je zajedno s izvješćem o proračunu EU-a 5 . studenoga 2014 .
(trg)="121"> Letno poročilo Evropskega računskega sodišča o ERS za leto 2013 je bilo objavljeno 5 . novembra 2014 skupaj s poročilom o proračunu EU .

(src)="136"> Sud je utvrdio da računovodstvena dokumentacija za 2013 . godinu pošteno prikazuje financijsko stanje ERF-ova , kao i rezultate njihovog poslovanja , novčane tokove i promjene u neto imovini .
(trg)="123"> Sodišče je ugotovilo , da zaključni račun ERS pošteno predstavlja njihovo finančno stanje , rezultate njihovega poslovanja , denarne tokove in spremembe čistih sredstev .

(src)="137"> Sud je u rashodovnim transakcijama ERF-ova za financijsku godinu 2013 . procijenio stopu pogreške od 3,4 % , što predstavlja rast u odnosu na 2012 . godinu , kada je ta stopa iznosila 3,0 % .
(trg)="124"> Ocenilo je , da je stopnja napake za odhodkovne transakcije ERS v proračunskem letu 2013 znašala 3,4 % , kar pomeni povečanje v primerjavi s 3,0 % v letu 2012 .

(src)="138"> Posebna godišnja izvješća za 2013 . godinu U 2014 . godini Sud je sastavio i objavio 51 posebno godišnje izvješće za financijsku godinu 2013 .
(trg)="125"> Specifična letna poročila za leto 2013 Leta 2014 je Sodišče sprejelo in objavilo 51 specifičnih letnih poročil za proračunsko leto 2013 .

(src)="140"> Objavili smo i dva sažeta prikaza u kojima je iznesen pregled rezultata naših godišnjih revizija za financijsku godinu 2013 . : jedan se odnosio na agencije i druga tijela EU-a , a drugi na istraživačka zajednička poduzeća .
(trg)="127"> Objavili smo tudi dva povzetka , s katerima smo zagotovili pregled nad rezultati naših letnih revizij za proračunsko leto 2013 , enega o agencijah in drugih organih EU , drugega pa o skupnih podjetjih na področju raziskav .

(src)="141"> Ova dva sažeta dokumenta koja olakšavaju analizu i usporedbu predstavljena su predsjedniku Europskog parlamenta , Odboru Europskog parlamenta za proračunski nadzor te Vijeću za opće poslove i Odboru Vijeća za proračun .
(trg)="128"> Ta povzetka , ki olajšujeta analizo in primerjavo , sta bila predstavljena predsedniku Evropskega parlamenta , Odboru Parlamenta za proračunski nadzor , Svetu za splošne zadeve in Odboru Sveta za proračun .

(src)="142"> Kao i posebna godišnja izvješća , dostupni su na našim internetskim stranicama ( eca.europa.eu ) .
(trg)="129"> Povzetka sta skupaj z našimi specifičnimi letnimi poročili na voljo na naši spletni strani ( eca.europa.eu ) .

(src)="144"> Aktivni su u mnogim područjima , kao što su sigurnost , zaštita , zdravlje , istraživanje , financije , migracije i putovanja .
(trg)="132"> Delujejo na številnih področjih , kot so varnost , zaščita , zdravje , raziskave , finance , migracije in potovanja .

(src)="145"> Svaki od njih ima svoju funkciju , upravni odbor , ravnatelja , osoblje i proračun .
(trg)="133"> Vsak ima svoja lastna pooblastila , upravni odbor , direktorja , uslužbence in proračun .

(src)="146"> Iako je financijski rizik povezan s agencijama , tijelima i zajedničkim poduzećima relativno nizak u usporedbi s ukupnim proračunom EU-a , rizik po ugled Unije je visok : ti su subjekti izrazito vidljivi u državama članicama i imaju znatan utjecaj na oblikovanje politika , donošenje odluka i provedbu programa u područjima od ključne važnosti za europske građane .
(src)="147"> 51 posebno godišnje izvješće sastavljeno je tijekom godine
(trg)="134"> Čeprav je finančno tveganje pri agencijah , organih in skupnih podjetjih razmeroma majhno v primerjavi s tveganjem pri celotnem proračunu EU , je tveganje za ugled Unije veliko : agencije so v državah članicah zelo prepoznavne in močno vplivajo na oblikovanje politik in odločitev ter izvajanje programov na področjih , ki so za evropske državljane bistvena .
(trg)="135"> 51 specifičnih letnih poročil , pripravljenih med letom

(src)="148"> Naše aktivnosti 15 Za svaku od 41 agencije i drugih tijela izrazili smo bezuvjetno mišljenje o pouzdanosti njihove računovodstvene dokumentacije za 2013 . godinu .
(trg)="136"> Naše dejavnosti 15 41 agencij in drugih organov je prejelo mnenje brez pridržka o zanesljivosti njihovih zaključnih računov za leto 2013 .

(src)="149"> Transakcije povezane s tom računovodstvenom dokumentacijom zakonite su i pravilne u svim značajnim aspektima za sve agencije i ostala tijela osim za dvije iznimke : uvjetno mišljenje izrazili smo za Europski institut za inovacije i tehnologiju ( EIT ) i Europsku agenciju za upravljanje operativnom suradnjom na vanjskim granicama država članica EU-a ( Frontex ) .
(trg)="137"> Transakcije , povezane s temi zaključnimi računi , so bile v vseh pomembnih pogledih zakonite in pravilne za vse agencije in druge organe razen za dva : za EIT ( Evropski inštitut za inovacije in tehnologijo ) in za FRONTEX ( Evropska agencija za upravljanje operativnega sodelovanja na zunanjih mejah držav članic ) smo izrekli mnenje s pridržkom .

(src)="150"> Povrh toga , svih sedam zajedničkih poduzeća sastavilo je pouzdanu računovodstvenu dokumentaciju za 2013 . godinu , ali za tri poduzeća izrazili smo uvjetno mišljenje o zakonitosti i pravilnosti transakcija povezanih s njihovom računovodstvenom dokumentacijom .
(src)="151"> Riječ je o zajedničkim poduzećima ARTEMIS ( za ugrađene računalne sustave ) , ENIAC ( za nanoelektroniku ) i IMI ( za inovativne lijekove ) .
(trg)="138"> Poleg tega je vseh sedem skupnih podjetij sicer pripravilo zanesljive zaključne račune za leto 2013 , vendar smo za tri izrekli mnenje s pridržkom glede zakonitosti in pravilnosti z zaključnimi računi povezanih transakcij : za Artemis ( vgrajeni računalniški sistemi ) , ENIAC ( nanoelektronika ) in IMI ( pobuda za inovativna zdravila ) .

(src)="153"> Proveli smo reviziju načina na koji Europska središnja banka upravlja svojim ugljičnim otiskom i utvrdili da je poduzela određene korake za smanjenje učinka svojeg administrativnog poslovanja na okoliš , ali i da su potrebne daljnje mjere .
(trg)="140"> Revidirali smo , kako je Evropska centralna banka upravljala svoj ogljični odtis , in ugotovili , da je sprejela ukrepe za zmanjšanje negativnega vpliva svojih upravnih dejavnosti na okolje , vendar so potrebna dodatna prizadevanja in ukrepi .

(src)="154"> Agencija EU-a : Ured za usklađivanje na unutarnjem tržištu ( OHIM ) , Alicante , Španjolska .
(trg)="144"> 24 posebnih poročil , pripravljenih v letu 2014 Agencija EU : Urad za usklajevanje na notranjem trgu ( UUNT ) , Alicante , Španija .

(src)="159"> Naše aktivnosti 16 Glavni koraci u sklopu odabranog zadatka za reviziju uspješnosti ili usklađenosti Planiranje revizije Terenski rad Izrada izvješća Raspravni postupak Usvajanje Objavljivanje Utvrđuju se korisnost i izvedivost predložene revizije .
(trg)="145"> Naše dejavnosti 16 Glavni koraki pri izbrani reviziji smotrnosti poslovanja ali skladnosti Načrtovanje revizije Delo na terenu Priprava poročila Razčiščevanje Sprejetje Objava Določitev uporabnosti in izvedljivosti predloga revizije .

(src)="161"> Višedisciplinarni timovi prikupljaju dokaze na terenu u središnjem uredu Komisije te u državama članicama i korisnicama sredstava .
(trg)="147"> Multidisciplinarne ekipe zbirajo dokaze na kraju samem na sedežu Komisije ter v državah članicah in upravičenkah .

(src)="171"> Kohezijski rashodi EU-a planirani za razdoblje od 2014 . do 2020 . godine ( po tekućim cijenama ) iznose 367 milijardi eura ili 34 % ukupnog proračuna EU-a .
(trg)="156"> Načrtovani kohezijski odhodki EU za obdobje 2014 – 2020 ( v tekočih cenah ) znašajo 367 milijard EUR ali 34 % skupnega proračuna EU .

(src)="172"> Tijekom 2014 .
(src)="173"> Sud je o ovom području izradio sljedeća tematska izvješća : • Djelotvornost projekata javnog gradskog prijevoza koje podupire EU ( 1 / 2014 ) – procjenjivalo se provedbu i djelotvornost projekata povezanih s javnim gradskim prijevozom koji su sufinancirani iz strukturnih fondova EU-a kako bi se utvrdilo zadovoljavaju li se potrebe korisnika i ispunjavaju li se ciljevi .
(trg)="157"> Leta 2014 je Sodišče za to področje pripravilo naslednja posebna poročila : • Uspešnost projektov javnega mestnega prometa , ki prejemajo podporo EU ( 1 / 2014 ) – V poročilu sta bila ocenjena izvajanje in uspešnost projektov javnega mestnega prometa , sofinanciranih iz strukturnih skladov EU , da bi se ugotovilo , ali zadoščajo potrebam uporabnikov in dosegajo svoje cilje .

(src)="175"> Nedostatci u osmišljavanju projekta i neprikladna politika mobilnosti bili su dva glavna čimbenika .
(trg)="159"> Med glavnimi dejavniki so bile slabosti v projektnih zasnovah in neustrezna politika mobilnosti .

(src)="178"> Utvrđena su znatna kašnjenja i prekoračenja troškova , ali gotovo svi revidirani projekti su po završetku zadovoljavali potrebe korisnika .
(trg)="162"> Ugotovljene so bile bistvene zamude in prekoračitve stroškov , toda skoraj vsi revidirani projekti so po zaključku zadoščali potrebam uporabnikov .

(src)="179"> Europski gradovi s pomoću lokalnih politika mobilnosti trebaju poboljšati mobilnost i smanjiti preopterećenost prometnica , nezgode i zagađenje .
(trg)="163"> Evropska mesta morajo s pomočjo lokalnih politik mobilnosti izboljšati mobilnost ter zmanjšati zastoje , število nesreč in onesnaženost .

(src)="180"> Za gradski prijevoz tijekom razdoblja od 2000 . do 2006 . godine i od 2007 . do 2013 . godine EU je izdvo‐ jio 10,7 milijardi eura .
(trg)="164"> EU je v obdobjih 2000 – 2006 in 2007 – 2013 za mestni promet dodelila 10,7 milijarde EUR .

(src)="181"> Projektima se sufinancirala pomoć gradovima pri uvođenju gradskih prije‐ voznih sredstava kao što su podzemne željeznice , tramvaji i autobusi .
(trg)="165"> Sofinancirani projekti pomagajo mestom pri izvajanju mestnega prevoza , kot so podzemne železnice , tramvaji in avtobusi .

(src)="182"> Tramvaji i autobusi ključno su sredstvo gradskog prijevoza .
(trg)="166"> Tramvaji in avtobusi so glavna sredstva mestnega prevoza .

(src)="183"> Naše aktivnosti 18 • Je li potpora iz fondova kohezijske politike za proizvodnju energije iz obnovljivih izvora po‐ stigla dobre rezultate ?
(trg)="167"> Naše dejavnosti 18 • Podpora iz skladov kohezijske politike za proizvodnjo energije iz obnovljivih virov – ali je dosegla dobre rezultate ?

(src)="184"> ( 6 / 2014 ) – procjenjivalo se rezultate dvaju najvažnijih izvora sredstava za promicanje obnovljive energije , a to su Europski fond za regionalni razvoj ( EFRR ) i Kohezijski fond ( KF ) , a u tu se svrhu ispitalo jesu li sredstva dodjeljivana projektima za proizvodnju obnovljive energije koji su isplativi , dobro razrađeni i koji imaju jasno utvrđene prioritete i razumne ciljeve , kao i to u kojoj su mjeri tim sredstvima ostvareni dobri rezultati u pogledu doprinosa cilju EU-a za energiju iz obnovljivih izvora do 2020 . godine .
(trg)="168"> ( 6 / 2014 ) – V poročilu so bili ocenjeni dosežki dveh najpomembnejših virov financiranja za spodbujanje proizvodnje energije iz obnovljivih virov – Evropskega sklada za regionalni razvoj ( ESRR ) in Kohezijskega sklada ( KS ) – s preučitvijo , ali so bila sredstva dodeljena projektom proizvodnje energije iz obnovljivih virov , ki so bili dobro prednostno razvrščeni , stroškovno učinkoviti , zreli za izvedbo in so imeli racionalne cilje , ter v kolikšni meri so ta sredstva dosegla dobre rezultate tako , da so prispevala k cilju za energijo iz obnovljivih virov , ki si ga je EU zastavila do leta 2020 .

(src)="187"> Nije bilo znatnih prekoračenja troškova ili kašnjenja , a kapaciteti za proizvodnju energije iz obnovljivih izvora postavljani su i puštani u pogon sukladno planu .
(trg)="171"> Ni bilo večjih prekoračitev stroškov ali zamud , zmogljivosti za proizvodnjo energije iz obnovljivih virov pa so bile nameščene v skladu z načrti in so delovale .

(src)="190"> Vijeće EU‐a odredilo je obvezujući cilj EU‐a od 20 % energije iz obnovljivih izvora u konačnoj bruto potrošnji energije do 2020 . godine Za obnovljivu energiju u razdoblju od 2007 . do 2013 . godine iz EFRR‐a i KF‐a izdvojeno je približno 4,7 milijardi eura . • Je li Europski fond za regionalni razvoj uspješ‐ no podupirao razvoj poduzetničkih inkuba‐ tora ?
(src)="191"> ( 7 / 2014 ) – procjenjivalo se jesu li objekti poduzetničkih inkubatora koje je sufinancirao EFRR uspješno podupirali poduzetnike početnike s velikim potencijalom .
(trg)="174"> Svet EU je določil zavezujoč cilj EU 20-odstotnega deleža obnovljive energije pri končni bruto porabi energije do leta 2020 .
(trg)="175"> Za obnovljivo energijo je bilo v obdobju 2007 – 2013 preko ESRR in KS dodeljene približno 4,7 milijarde EUR . • Ali je ESRR uspešno podpiral razvoj podjetniških inkubatorjev ?
(trg)="176"> ( 7 / 2014 ) – V poročilu je bilo ocenjeno , ali so podjetniški inkubatorji , sofinancirani iz ESRR , uspešno podpirali zagonska podjetja z visokim potencialom rasti .

(src)="192"> Revizijom je utvrđeno da je EU dao znatan financijski doprinos izgradnji infrastrukture poduzetničkih inkubatora , osobito u državama članicama u kojima je ova vrsta potpore poduzetnicima razmjerno rijetka .
(trg)="177"> Pri reviziji je bilo ugotovljeno , da je EU znatno finančno prispevala k ustvarjanju infrastrukture podjetniških inkubatorjev , zlasti v državah članicah , v katerih je bila ta vrsta podpore podjetjem razmeroma redka .

(src)="198"> Rashodi EU‐a za ovo područje tijekom razdoblja od 2007 . do 2013 . godine iznosili su 38 milijardi eura .
(trg)="183"> Poraba EU na tem področju je v obdobju 2007 – 2013 znašala 38 milijard EUR .

(src)="199"> Iz EFRR-a je sufinancirana zgrada „ Delta ” u tehnološkom parku u Wrocławu .
(src)="200"> Arhitektica : Anna Kościuk .
(trg)="184"> ESRR je sofinanciral stavbo „ Delta ” v tehnološkem parku Wrocław Arhitektka : Anna Kościuk .

(src)="202"> ( 12 / 2014 ) – ispitivalo se jesu li države članice iskoristile dostupna financijska sredstva EFRR-a za izravno promicanje biološke raznolikosti te se procjenjivalo jesu li sufinancirani projekti djelotvorno zaustavljali gubitak biološke raznolikosti .
(trg)="186"> ( 12 / 2014 ) – V poročilu je bilo preučeno , ali so države članice izkoristile razpoložljiva sredstva ESRR za neposredno spodbujanje biotske raznovrstnosti , in ocenjeno , ali so sofinancirani projekti uspešno zaustavljali izgubo biotske raznovrstnosti .

(src)="208"> Nakon neuspjeha u ostvarenju pret‐ hodnog cilja zaustavljanja gubitka biološke razno‐ likosti u Europi do 2010 . godine , Vijeće je podržalo novu strategiju za razdoblje do 2020 . godine .
(src)="209"> Za izravno promicanje biološke raznolikosti i zaštite pri‐ rode u okviru EFRR‐a u programskom razdoblju od 2007 . do 2013 . godine izdvojeno je 2,8 milijardi eura . • Je li potpora EFRR‐a malim i srednjim poduze‐ ćima u području e‐trgovine bila djelotvorna ?
(trg)="190"> Zaščita biotske raznovrstnosti je ključna prednostna naloga za EU .
(trg)="191"> Po neuspešnem poskusu zaustavitve izgube biotske raznovrstnosti v Evropi do leta 2010 je Svet potrdil novo strategijo do leta 2020 .
(trg)="192"> Za neposredno spodbujanje biotske raznovrstnosti in varstvo narave v okviru sklada ESRR je bilo v obdobju 2007 – 2013 dodeljene 2,8 milijarde EUR . • Ali je bila podpora Evropskega sklada za regionalni razvoj malim in srednje velikim podjetjem na področju e-trgovanja uspešna ?

(src)="210"> ( 20 / 2014 ) – procjenjivalo se jesu li operativni programi pružali dobar temelj za učinkovitu potporu mjerama u vezi s e-trgovinom za mala i srednja poduzeća , jesu li upravljačka tijela pravilno odabrala i pratila projekte e-trgovine te jesu li projekti e-trgovine koje je sufinancirao EFRR uspješno provedeni uz ostvarenje mjerljivih koristi .
(trg)="193"> ( 20 / 2014 ) – V poročilu je bilo ocenjeno , ali so bili operativni programi dobra podlaga za učinkovito podporo ukrepom za e-trgovanje za mala in srednje velika podjetja ( MSP ) , ali so organi upravljanja ustrezno izbrali in spremljali projekte e-trgovanja in ali so se projekti e-trgovanja , ki jih je sofinanciral Evropski sklad za regionalni razvoj , uspešno izvajali in ali so zagotovili merljive koristi .

(src)="216"> Iz EFRR‐a su u razdoblju od 2007 . do 2013 . godine izdvojene 3 milijarde eura za pomoć malim i srednjim poduzećima da bolje iskori‐ ste informacijske i komunikacijske tehnologije .
(src)="217"> Videozapis Suda o tematskom izvješću br .
(src)="218"> 20 / 2014 „ Je li potpora EFRR-a malim i srednjim poduzećima u području e-trgovine bila djelotvorna ? ” – EUauditorsECA na Youtubeu .
(trg)="199"> Za spodbujanje uporabe informacijskih in komunikacijskih tehnologij v malih podjetjih so bile iz proračuna EU v obdobju 2007 – 2013 namenjene 3 milijarde EUR .
(trg)="200"> Videoposnetek , ki ga je pripravilo Sodišče ob posebnem poročilu ( 20 / 2014 ) Ali je bila podpora Evropskega sklada za regionalni razvoj malim in srednje velikim podjetjem na področju e-trgovanja uspešna ? – EUauditorsECA na Youtube .

(src)="219"> Naše aktivnosti 20 Primjer revizije uspješnosti – Infrastruktura zračnih luka koju je financirao EU : uloženim novcem ostvarena je mala vrijednost ( 21 / 2014 ) Zatvoreni dio terminala prevelikih dimenzija u zračnoj luci Fuerteventura .
(trg)="201"> Naše dejavnosti 20 Predstavitev revizije smotrnosti poslovanja : Letališka infrastruktura , financirana s sredstvi EU : slaba stroškovna učinkovitost ( 21 / 2014 ) Zaprti del prevelikega terminala na letališču Fuerteventura Zračni promet v Evropi se že leta povečuje in po ocenah se bo do leta 2030 skoraj podvojil .

(src)="221"> Unatoč tome što je cilj politike EU-a o zračnom prometu bio prevladati probleme u vezi s kapacitetom izgradnjom dodatne infrastrukture , boljom uporabom postojećih objekata , optimizacijom usluga u zračnim lukama i integracijom drugih načina prijevoza , Europa neće biti u mogućnosti zadovoljiti veliki dio potražnje zbog manjka uzletno-sletnih staza i zemaljske infrastrukture .
(trg)="202"> Čeprav je politika EU na področju zračnega prometa usmerjena v reševanje težav z zmogljivostjo , in sicer z gradnjo dodatne in smotrnejšo rabo obstoječe infrastrukture , optimizacijo letaliških storitev ter boljšo povezanostjo z drugimi vrstami prevoza , Evropa velikega dela tega povpraševanja ne bo mogla zadovoljiti zaradi pomanjkanja vzletno-pri-stajalnih stez in talne infrastrukture .

(src)="222"> U Europi postoji više od 500 komercijalnih zračnih luka koje izravno i neizravno zapošljavaju milijun ljudi te , zajedno sa zračnim prijevoznicima , doprinose europskom gospodarstvu s više od 140 milijardi eura .
(trg)="203"> V Evropi je več kot 500 komercialnih letališč , ki neposredno in posredno zaposlujejo več kot milijon ljudi , skupaj z letalskimi prevozniki pa h gospodarstvu EU prispevajo več kot 140 milijard EUR .

(src)="223"> Infrastrukturni projekti u zračnim lukama važno su područje potrošnje proračunskih sredstava EU-a : EU je za takve projekte tijekom programskih razdoblja od 2000 . do 2013 . godine izdvojio oko 4,5 milijardi eura , od čega je više od 2,8 milijardi eura došlo iz fondova kohezijske politike .
(trg)="204"> Projekti prometne infrastrukture , povezani z letališči , so pomembno področje porabe proračuna EU : EU jim je v programskih obdobjih 2000 – 2013 dodelila približno 4,5 milijarde EUR , od tega več kot 2,8 milijarde EUR iz skladov kohezijske politike .

(src)="226"> Naši su revizori radili na ovoj reviziji između svibnja 2013 . i listopada 2014 . godine i usredotočili su se na 20 zračnih luka koje je EU financirao u Estoniji , Grčkoj , Italiji , Poljskoj i Španjolskoj .
(trg)="207"> Revizorji so delo opravljali med majem 2013 in oktobrom 2014 , osredotočili pa so se na 20 letališč v Estoniji , Grčiji , Italiji , na Poljskem in v Španiji , ki jih je financirala EU .

(src)="230"> Zaključili smo da je ulaganjima u zračne luke koja je financirao EU ostvarena mala vrijednost za uloženi novac .
(trg)="210"> Prišli smo do zaključka , da je bila stroškovna učinkovitost naložb v letališča , financirana s sredstvi EU , slaba .

(src)="234"> Također smo utvrdili da sedam od tih zračnih luka nije financijski samoodrživo i da će teško nastaviti poslovanje bez dodatnih javnih sredstava .
(trg)="213"> Ugotovili smo tudi , da sedem letališč ni bilo finančno samozadostnih in bodo le stežka obratovala brez dodatnih javnih sredstev .

(src)="236"> Gotovo u polovici zračnih luka zabilježena su prekoračenja troškova , što je značilo da su države članice trebale potrošiti gotovo 100 milijuna eura više iz svojih državnih proračuna nego što je prvotno predviđeno .
(trg)="215"> Pri skoraj polovici letališč so nastale prekoračitve stroškov , zato so morale države članice iz svojih nacionalnih proračunov porabiti skoraj 100 milijonov EUR več , kot je bilo prvotno predvideno .

(src)="237"> Naše aktivnosti 21 Države članice nisu dobro koordinirale financijska sredstva jer u većini zemalja nije bilo strateškog plana za dugoročni razvoj zračnih luka .
(trg)="216"> Naše dejavnosti 21 Države članice niso dobro usklajevale financiranja , saj jih večina ni imela dolgoročnih strateških načrtov za razvoj letališč .

(src)="241"> Također smo preporučili državama članicama da izrade usklađene regionalne , nacionalne i nadnacionalne planove za razvoj zračnih luka kako bi se izbjegao nastanak viška kapaciteta , kao i ponavljanje istih ulaganja te neusklađena ulaganja u infrastrukturu zračnih luka .
(trg)="220"> Priporočili smo tudi , naj države članice pripravijo usklajene regionalne , nacionalne in nadnacionalne načrte za razvoj letališč , da ne bi prišlo do presežnih zmogljivosti , podvajanja in neusklajenih naložb v letališko infrastrukturo .

(src)="247"> Slijeva nadesno : Afonso de Castro Malheiro , Jasmine Mitterbuchner , Patrick Weldon , Mircea Radulescu , Pietro Puricella , Joël Costantzer , George Pufan ( član Suda zadužen za ovo izvješće ) , Fernando Pascual Gil , Luc T ’ Joen , Tomasz Plebanowicz , Lorenzo Pirelli , Efstratios Varetidis , Jelena Magermane , Erki Must .
(trg)="226"> Od leve proti desni : Afonso de Castro Malheiro , Jasmine Mitterbuchner , Patrick Weldon , Mircea Radulescu , Pietro Puricella , Joël Costantzer , George Pufan ( član Sodišča , pristojen za poročilo ) , Fernando Pascual Gil , Luc T ’ Joen , Tomasz Plebanowicz , Lorenzo Pirelli , Efstratios Varetidis , Jelena Magermane , Erki Must .

(src)="248"> Naše aktivnosti 22 Održivi rast : prirodni resursi EU ima sveobuhvatnu odgovornost za poljoprivrednu politiku te politike ruralnog razvoja , ribarstva i zaštite okoliša .
(trg)="227"> Naše dejavnosti 22 Trajnostna rast : naravni viri EU je odgovorna za vrsto politik na področjih kmetijstva in razvoja podeželja , ribištva in okolja .

(src)="249"> Planirani rashodi EU-a za razdoblje od 2014 . do 2020 . godine ( po tekućim cijenama ) iznose 420 milijardi eura ili 39 % ukupnog proračuna EU-a .
(trg)="228"> Načrtovani odhodki za obdobje 2014 – 2020 ( v tekočih cenah ) znašajo 420 milijard EUR , kar je 39 % skupnega proračuna EU .

(src)="251"> Petina sredstava troši se na potpore EU-a za ruralni razvoj koje se financiraju iz Europskog poljoprivrednog fonda za ruralni razvoj ( EPFRR ) , tj. na „ drugi stup ” zajedničke poljoprivredne politike .
(trg)="230"> Petina porabe pa je namenjena podpori EU za razvoj podeželja , ki se financira iz Evropskega kmetijskega sklada za razvoj podeželja ( EKSRP ) , drugega stebra skupne kmetijske politike .

(src)="252"> Poljoprivreda i ruralni razvoj pod podijeljenim su upravljanjem Komisije i država članica .
(trg)="231"> Kmetijstvo in razvoj podeželja deljeno upravljajo Komisija in države članice .

(src)="253"> Tijekom 2014 . godine Sud je o ovom području izradio sljedeća tematska izvješća : • Uključivanje ciljeva vodne politike EU‐a u za‐ jedničku poljoprivrednu politiku tek je djelo‐ mično uspješno ( 4 / 2014 ) – procjenjivalo se jesu li ciljevi vodne politike EU-a uspješno uključeni u zajedničku poljoprivrednu politiku ( ZPP ) .
(trg)="232"> Leta 2014 je Sodišče za to področje pripravilo naslednja posebna poročila : • Vključitev ciljev vodne politike EU v SKP : delni uspeh ( 4 / 2014 ) – V poročilu je bilo ocenjeno , ali so bili cilji vodne politike EU uspešno vključeni v skupno kmetijsko politiko ( SKP ) .

(src)="254"> Revizijom je utvrđeno da je EU bio tek djelomično uspješan u pogledu uključivanja ciljeva vodne politike u ZPP .
(trg)="233"> Z revizijo je bilo ugotovljeno , da je bila EU pri vključevanju ciljev vodne politike v SKP le delno uspešna .

(src)="255"> Utvrđeni su nedostatci u dvama instrumentima za uključivanje tih ciljeva u ZPP ( uvjet višestruke sukladnosti i fond za ruralni razvoj ) , kao i kašnjenja i nedostatci u vezi s provedbom Okvirne direktive o vodama .
(trg)="234"> Pri dveh instrumentih za vključevanje ( navzkrižna skladnost in razvoj podeželja ) obstajajo slabosti , pri izvajanju okvirne direktive o vodah pa zamude in slabosti .

(src)="262"> Udio ZPP‐a u proračunu EU‐a iznosi gotovo 40 % ( preko 50 milijardi eura u 2014 . godini ) i EU putem te politi‐ ke nastoji utjecati na poljoprivredne djelatnosti koje imaju učinak na vode .
(trg)="239"> Kmetijstvo ima kot eden od glavnih uporabnikov in onesnaževalcev vode ključno vlogo pri trajnostnem gospodarjenju z vodami .
(trg)="240"> SKP pomeni skoraj 40 % proračuna EU ( več kot 50 milijard EUR za leto 2014 ) .

(src)="263"> Naše aktivnosti 23 • Je li Komisija djelotvorno upravljala uključiva‐ njem proizvodno vezane potpore u program jedinstvenih plaćanja ?
(trg)="242"> Naše dejavnosti 23 • Ali je Komisija uspešno upravljala vključitev vezane podpore v shemo enotnega plačila ?

(src)="264"> ( 8 / 2014 ) – procjenjivalo se koliko je dobro Komisija upravljala uključivanjem potpore EU-a povezane s određenim količinskim pokazateljima u poljoprivrednoj proizvodnji ( poput obrađivanog zemljišta ili broja životinja ) u program jedinstvenih plaćanja nakon „ sistematskog pregleda ” ZPP-a iz 2008 . godine .
(trg)="243"> ( 8 / 2014 ) – V poročilu je bilo ocenjeno , kako uspešno je Komisija po pregledu SKP iz leta 2008 upravljala vključitev podpore EU , vezane na določene količine kmetijske proizvodnje ( npr. obdelana zemljišča ali število živali ) , v shemo enotnega plačila ( SEP ) .